Zdravstveni radnici u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=protest%20hnk&amp;">Hercegovačko-neretvanskom kantonu</a>, koji više od godinu čekaju na rješavanje svog statusa, ponovo će u petak, 13. novembra, u Mostaru održati protestnu šetnju.&nbsp; Tako su medicinske sestre i tehničari te drugo zdravstveno osoblje, udruženi u svojim zahtjevima kroz Reprezentativni sindikat zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar i Nezavisni strukovni sindikat radnika u zdravstvu u HNK, a koji predstavljaju više od 2.500 radnika, prisiljeni da uz borbu s koronavirusom na ulici vode bitke za svoja osnovna prava.

Na ovaj korak su se odlučili, jer je, nakon protestne šetnje koju su održali 5.novembra, izostala reakcija ministra zdravstva HNK, dr.Gorana Opsenice i kantonalnog premijera, Nevenka Hercega, koji su, praktično, nastavili ignorirati njihove zahtjeve za potpisivanje kolektivnog ugovora sa istim pravima kakva su dobili ljekari i stomatolozi.&nbsp;

Dr. Opsenica je, podsjetimo, nakon zadnje protestne šetnje medicinara, kazao da je Vlada Sindikatu poslala zaključak u kojem je definirala svoj prijedlog, a koji se odnosi na povećanje koeficijenata složenosti poslova u istom postotoku koji je dat Sindikatu doktora medicine i stomatologije. Naveo je da u vezi toga od njih stigao dopis u kojem su zatražili pojašnjenje.

Iz Sindikata su u ponedjeljak uputili novi dopis ministru u kojem su, ponovo, istaknuli da im je sadržaj zaključka Vlade i dalje nejasan.
-	Po našem objektivnom tumačenju sadržaja Zaključka, predviđeno povećanje se odnosi na povećanje koeficijenta za 0,50 u prvoj i 0,50 u drugoj godini primjene kolektivnog ugovora za sve grupe složenosti zanimanja. Ako smo dobro protumačili Vašu ponudu vodeći se činjenicom da bi se jedino ovakvim tumačenjem u potpunosti izjednačila sva materijalna prava svih zaposlenika u zdravstvu, pozivamo Vas da odmah pristupimo poptisivanju kolektivnog ugovora - napisali su iz Sindikata ministru.

U suprotnom, Sindikat je zatražio da se odmah zakaže sjednica Mirovnog vijeća.&nbsp;&nbsp;-	Jednostavno, pribojavamo se da je to što nam nude „mačak u vreći“. Povećanje koeficijenata je potpuna nepoznanica u zaključku, koji nam je, jednostrano, dostavljen i koji se, tako konfuzan, uopće ne može smatrati ponudom, budući da Zakon o radu jasno propisuje postupak pregovaranja s ciljem zaključivanja kolektivnog ugovora. Na naše zahtjeve se oglušuju, pa nisu se, do sada, udostojili ni ministar ni premiejr da nas pozovu na razgovor - kazao nam je Anić.
Poručio je da će protest u petak biti posljednje upozorenje nadležnim pred generalni štrajk!

Jednostavno, pribojavamo se da je to što nam nude „mačak u vreći“, kaže Anić

Sa zadnje protestne šetnje: Nadležni ih nastavili ignorirati

Protestna šetnja u petak bit će posljednje upozorenje vlastima pred generalni štrajk

U Klinici za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar tokom jučerašnjeg dana preminulo je 11 osoba, potvrđeno je iz Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Hercegovačko-neretvanskog kantona.Iz HNK je preminulo osam osoba, muškarac iz Konjica rođen 1959. godine i tri muške osobe iz Mostara rođene 1953. ,1938. i 1936. godine, kao i četiri žene, dvije iz Čapljine, rođene 1937. i 1955.godine te dvije iz Konjica rođene 1952. i 1946.godine.Iz Zapanohercegovačkog kantona u mostarskoj bolnici su preminuli muškarac iz Širokog Brijega rođen 1939. godine&nbsp; i žena iz Ljubuškog rođena 1934. godine, a iz Livanjskog muškarac iz Livna rođen 1953. godine. - Na bolničkom liječenju trenutno su 103 bolesnika, od kojih je sedam na invazivnoj i 10 na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno. Tokom posljednja 24 sata hospitalizirano je 18, a otpušteno 15 pacijenata - rečeno je iz Kriznog štaba.U HNK je tokom zadnja 24 sata registrirano 258 novih slučajeva zaraze koronavirusom, od čega 158 iz Mostara, 40 iz Čapljine, 27 iz Konjica, 14 iz Jablanice, 14 iz Stoca i pet&nbsp; iz Čitluka.

Na bolničkom liječenju trenutno su 103 bolesnika, od kojih je sedam na invazivnoj i 10 na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji, a ostali su klinički stabilno, rečeno je iz Kriznog štaba

U HNK je tokom zadnja 24 sata registrirano 258 novih slučajeva zaraze

U mostarskoj Covid bolnici umrlo 11 osoba

Bez ikakvih službenih najava i obavijesti vozačima, danas su na <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar&amp;">mostarskom Bulevaru</a> otpočeli radovi na, kako stoji na ploči novootvorenog gradilišta, „sanaciji magistralne ceste M-6.1 do raskrsnice kod Doma zdravlja u Mostaru“.&nbsp; Uz to što iz Gradske uprave Mostar nisu našli za shodno obavijestiti javnost „o sanaciji ceste“, uočeno je da je teška mehanizacija na istom mjestu gdje su do sada najmanje pet puta izvođeni radovi.
Riječ je o mjestu na kojem se u ljeto 2016. godine „ukazala“ rupa nakon što su na tom dijelu Bulevara okončani radovi na izgradnji kolektora. Svega nekoliko dana nakon asfaltiranja, dio ceste je, praktično, propao, a rupa je zatrpana zemljom. Do posljednje sanacije, lani u septembru, rupa je „krpljena“ u nekoliko navrata.

Od nadležnih su dolazile različite informacije o tome šta je izazvalo takvo oštećenje i propadanje ceste. S jedne strane se iznosilo da su greške načinjene prilikom izvođenja radova na kolektorima, a s druge da je riječ o urušavanju odvodnog kanala koji je star više od 100 godina.
Tako i u naslovu odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača, objavljenoj na službenoj stranici Grada Mostara, stoji „Austrijski kanal“, a u opisu predmeta nabavke navedeno je da je riječ o rekonstrukciji odvodnog kanala i saobraćajnice.
Procijenjena vrijednost radova, čiji je rok 30 dana, iznosi 190.000 KM, a sredstva su osigurana iz budžeta Federacije BiH.

Riječ je o mjestu na kojem se u ljeto 2016. godine „ukazala“ rupa nakon što su na tom dijelu Bulevara okončani radovi na izgradnji kolektora

Danas na Bulevaru: Zatrpavali je zemljom pa krpili

U Mostaru se po ko zna koji put sanira ista rupa

Iako je izgradnja studentskog doma u Kampusu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Sjevernom logoru u Mostaru u toku, ipak, činjenica je da su rokovi za dovršetak takozvane faze A, odnosno, objekta predviđenog za smještaj studenata, već odavno probijeni.Razlog tome leži u nedostatku finansijskih sredstava, a o tom problemu govorilo se i protekle godine, kada je došlo do obustave radova.

Riječ je o projektu teškom tri miliona KM, koji je započet prije četiri godine sredstvima turskog grada&nbsp; Antalije, a bilo je planirano, što se iznosilo, da će se studenti u moderni objekt useliti u oktobru 2018. godine.Nažalost, kako je u izjavi za naš list podsjetio prof. dr. Elvir Zlomušica, rektor Univerziteta, do zastoja u realizaciji ovog projekta u jednom momentu došlo je zbog poznate političke situacije u Turskoj, što se bilo odrazilo na ekonomski aspekt i, uopće, investiranje.

To je, kazao je, znatno usporilo projekt, a do sada je, uprkos svemu, urađeno 80 posto građevinskih radova.- Ovih dana smo trebali imati sastanak s izvođačem radova, jer sada nam predstoji dio koji se odnosi na priključak električne energije i vode. Također, slijedi faza postavljanja otvora, a nakon svega, neophodno je osigurati i novac za opremanje objekta. Kada će objekt biti spreman za upotrebu, odnosno, dat studentima na raspolaganje, zaista je nezahvalno u ovoj situaciji prognozirati - kazao nam je rektor.

Ovaj objekt se prostire na 4.000 kvadratnih metara, a prema projektu, imat će 120 kreveta za smještaj, od kojih je većina u jednokrevetnim sobama. Praktično, riječ je o modernom konceptu stanovanja za studente.U međuvremenu, do završetka radova, a s obzirom na to da tek predstoji namicanje sredstava za fazu B te druge dijelove projekta u kojima bi, između ostalog, bio smješten restoran, plan je da se s predstavnicima Crvenog križa grada Mostara, čije su prostorije u neposrednoj blizini, napravi aranžman. Planirano je da studenti, uz smještaj, mogu imati i obroke.

Nezahvalno je prognozirati kada će objekt biti završen, kaže rektor

Za dovršetak gradnje studentskog doma nedostaje novac

Hercegovački pčelari spremaju se da na proljeće naredne godine izađu na svjetsko tržište s jednim od najdragocjenijih i najskupljih pčelarskih proizvoda - pčelinjim otrovom ili apitoksinom.Iako se o sakupljanju pčelinjeg otrova u Hercegovini govori godinama, ipak se odnedavno cijela priča počela konkretizirati, kada su pčelari, predvođeni Zdravkom Konjevodom, jednim od najpoznatijih u neumskom zaleđu i predsjednikom Saveza pčelara „Kadulja“, odlučili zasukati rukave.

Jer, kako nam je ispričao Konjevod, uzaludne su literatura i teorija ako nema prave osobe koja će na licu mjesta, uz neophodnu edukaciju, objasniti i praktični dio cijelog procesa prikupljanja otrova. - Bilo je, dakle, nekih pokušaja u proizvodnji pčelinjeg otrova u Hercegovini, ali su pčelari, zbog neiskustva, dobivali sadržaj žućkaste boje i, praktično, neupotrebljiv. Nakon edukacije koju smo prošli i nabavke neophodne aparature, prikupili smo pčelinji otrov, čija je analiza uzoraka rađena u Hrvatskoj pokazala da se radi o iznimno kvalitetnom i čistom proizvodu. Pravi pčelinji otrov mora biti bijel kao snijeg i potpuno čist - rekao nam je Konjevod.

Pčelinji otrov se u Hercegovini može prikupljati od aprila do septembra, a za to je potrebno da pčelari imaju prosječno jake košnice, odnosno, pčelinja društva.Na prikupljanju ovog proizvoda dnevno se, kazao nam je Konjevod, radi dva do tri sata, obično, po 10 košnica, jer se neophodna aparatura nabavlja u setovima od po 10 komada. Jedan komad košta 250 KM. Međutim, kilogram pčelinjeg otrova, koji se može prikupiti sa stotinjak košnica, košta 20.000 eura!

- Interes za otkup postoji, i to ne samo s tržišta Evrope već i Amerike i Rusije. Osim u kozmetici, poznato je da se pčelinji otrov koristi kao lijek za reumatske, srčane i najteže autoimune bolesti, a istraživanja su pokazala da je djelotvoran i u borbi protiv karcinoma - istaknuo je Konjevod.Osim u Neumu, edukacija se odvijala za pčelare u Posušju, Čapljini i Mostaru, a situacija s koronavirusom je usporila planove za Sarajevo, Konjic i Goražde.

Pčelinji se otrov, uglavnom, prikuplja elektroaparatom koji se sastoji od rama sa žicama ispod kojih se nalazi staklena ploča, iznad koje se nalazi folija, dok se plastični dio, u obliku zvona, stavlja na vrh košnice. Kada pčela dođe u kontakt sa žicama, električni impuls aktivira žalac s kojeg otrov pada na staklenu ploču. Nakon što se osuši, sakuplja se struganjem. Sasvim je dovoljno, objasnio nam je Konjevod, da dvije-tri pčele ispuste otrov, nakon čega, praktično, cijeli roj njih kreće u akciju i ispuštaju otrov na foliju. Cijeli postupak prikupljanja, kazao nam je, nije štetan za pčele.

Analiza uzoraka u Hrvatskoj pokazala da se radi o iznimnom kvalitetu, kaže Konjevod

Za kilogram ovog proizvoda potrebno stotinjak košnica

Spremni za svjetsko tržište, kilogram pčelinjeg otrova 20.000 eura!

Uz zvuk sirene vozila Hitne pomoći, pištaljkama i transparentima među kojima je dominirao natpis „Prekipjelo nam je“, danas su zdravstveni radnici Hercegovačko-neretvanskog kantona održali protestnu šetnju kroz <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=HNK&amp;">Mostar</a> koju su okončali pred zgradom Kantonalne vlade.&nbsp; Protestna šetnja je započela na dva mjesta u isto vrijeme, na igralištu kod Sveučilišta te na Bulevaru, a članovi reprezentativnog Sindikata Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar i Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu HNK koji čini 11 osnovnih organizacija od Konjica do Čapljine, simbolično, zajedno su krenuli s raskrsnice kod Španskog trga prema zgradi Vlade HNK. Na tom putu su zastali kod Covid bolnice gdje su svojim kolegama u znak podrške zapljeskali.

Protestna šetnja pedesetak članova Sindikata, koji zastupaju više od 2.600 zdravstvenih radnika, medicinskih sestara i tehničara te drugogg osoblja , zapravo, bila je štrajk upozorenja zbog činjenice da oni više od godinu čekaju na rješavanje svog statusa.&nbsp;-	Poručujemo im da im nećemo dati mira dok ne potpišemo kolektivni ugovor. Zadnjih 15 godina naše plaće su samo jendom povećane, prekipjelo nam je. Ovo dovoljno govori o odnosu predsjednika Vlade i ministra prema zdravstvenim radnicima, a naš sljedeći korak je generalni štrajk - rekao je Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog sinidkata.
Ivica Anić, predsjednik Sindikata SKB Mostar rekao je novinarima da Vlada kupuje vrijeme i na sve načine, zapravo, odugovlače priču, jer još nije formirano Mirovno vijeće. Podsjetio je da oni traže ista prava kao što to kolektivnim ugovorom dobili doktori medicine i stomatologije, odnosno, povećanje koeficijenta u konačnici za 1.20.
- Vlada ne odgovara na naše dopise, a skoro svaki dan ih šaljemo inspektoru rada. Evo, pokazuju nam koliko su im važni tzv. heroji u bijelom-kazao je on.
Iako su sindikalci pozivali ministra zdravstva rada i socijalne zaštite HNK, dr.Gorana Opsenicu da im se obrati, on je u izjavi za medije kazao kako „razina pregovora između ministra i predstavnika Sindikata nije ulica“.
Dr. Opsenica je kazao da Vlada Sindikatu poslala zaključak u kojem je definirala svoj prijedlog koji se odnosi na povećanje koeficijenata složenosti poslova u istom postotoku koji je dat Sindikatu doktora medicine i stomatologije. Naveo je da u vezi toga od njih stigao dopis u kojem su zatražili pojašnjenje.
- Moram priznati da mi pojedini dopis od njih izgleda jako nemušto i neupućeno i najveći problem u komunikaciji je što, evo, ja s njima komuniciram preko pošte, a oni sa mnom preko medija - kazao je Opsenica.
Rekao je da Vlada HNK želi pregovarati s njima, ali, da bi Vlada, kako je naveo, pregovarala s njima, sindikati moraju iskazati minimum.

-	Neka odbiju taj prijedlog i ja ću Vladi predložiti formiranje pregovaračkog tima i određivanje datuma pregovora. Vlada, dakle, čeka odgovor da prihvate naš prijedlog ili da odbiju, nakon čega slijedi formiranje tima i proces pregovora. Ako proces pregovora ne završi uspješno, onda je to radni spor koji riješava Mirovno vijeće. Ono što je Sindikat prvotno poslao bilo je teško 18 miliona za jednu godinu plus 12 miliona za drugu godinu. Vlada je rekla da je to nemoguće-rekao je ministar.&nbsp;&nbsp;Na ministrovu izjavu uslijedile su oštre reakcije čelnika Sindikata, koji su, između ostalog, kazali da nisu dobili odgovor na inicijativu za pregovore u zakonskom roku od 45 dana.
-	Pri ministarstvu postoji sektor rada koji lično kontroliše ministar i taj sektor odugovlači, zavlači raznim peripetijama i pravnim smicalicama sve moguće rokove. Davno nas je ministar mogao pozvati, zna za nezadovljstvo radnika, ako mi njega nismo pozvali, onda je on nas trebao pozvati da nas pita šta vam treba i zbog čega ste nezadvoljni. To je sramota – kazao je Vuković.

Vlada želi pregovarati, ali su u vezi našeg priejdloga aztražili pojašnjenje, neka ga odbiju, poručio ministar

Bunt medicinara u HNK, najavili generalni štrajk

U <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ZDRAVSTVENI%20RADNICI%20hnk&amp;">Mostaru</a> je počela protestna šetnja zdravstvenih radnika Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).&nbsp;&nbsp; Više od godinu medicinari u HNK čekaju na rješavanje svog statusa. 
Medicinari svih zdravstvenih ustanova u HNK-a, odnosno, njihovi predstavnici, stigli su pred zgradu Vlade HNK.

Više od godinu medicinari u HNK čekaju na rješavanje svog statusa

Protest zdravstvenih radnika HNK

U Narodnom pozorištu u Mostaru u pripremi je novi pozorišni komad pod nazivom "Novo normalno show", koji nastaje prema djelu španskog autora Injiga Ramireza de Ara, pod rediteljskom palicom Ivana Leme. Premijera predstave očekuje se krajem novembra, ukoliko epidemiološka situacija to bude dozvoljavala.Prema riječima reditelja Ivana Leme, „svjedoci smo velikih promjena u načinu života uzrokovanih pandemijom koronavirusa“, a predstava "Novo normalno show" je satirični komentar na novonastale okolnosti.- U formi šoua, u kojem glumci igraju pojedince iz publike, pokušat ćemo ublažiti stresove, šokove i strahove kojima smo izloženi zbog prisilnog izlaska iz rutine života. Dok pokušavamo zadržati što više starih navika, između ostalog, i naviku odlazaka u pozorište, postavljamo pitanje, što u našem unutrašnjem psihoemotivnom svijetu (emocije, sjećanja, ovisnosti, mentalne projekcije) sačuvati, a što treba transformirati, prilagoditi, redefinirati i kako iz svega ovoga izaći kao što bolji čovjek koji nije devoluirao, već, naprotiv, hrabro i mudro učinio korak dalje u takozvano novo normalno - istaknuo je Lemo.Glumačku postavu čine Emir Sejfić, Emir Spahić, Ajla Hamzić, Vedran Vilogorac te članice plesnog studija "Mo Stars". Kostimografiju potpisuje Mirjana Zagorec, scenografiju Vesna Režić, glazbu Zvonimir Dusper Dus, a koreografiju Nataša Jekić.

Premijera se očekuje krajem novembra

U pripremi predstava „Novo normalno show“

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) potvrdili su jučer da je u rad pušten videoanalitički sistem „Renata“. Riječ je o sistemu u okviru kojeg se putem 12 kamera nadzire saobraćaj na području Mostara i koji omogućava automatizirani nadzor svake registracijske tablice te je otuda i sam naziv „Renata“: REgistar NAcionalnih TAblica. Kako su pojasnili iz MUP-a HNK, svaka registracijska tablica prođe kontrolnom tačkom te kroz integraciju s policijskom bazom podataka pruža provjeru u realnom vremenu različitim bazama podataka.

Radi se o bazama registriranih odnosno neregistriranih vozila, ukradenih vozila i izgubljenih registarskih oznaka, onih s počinjenim prekršajima te bazi sumnjivih vozila.Iz MUP-a su kazali da su u ovoj godini dobili značajna sredstva kroz IPA projekte, a u okviru kojih su nabavljena dva servera za sistem „Renata“ i druge policijske evidencije, 20 kompjutera, 10 mobilnih uređaja te drugu brojnu opremu neophodnu i značajnu za ovaj sistem.- Ova donacija je iskorištena za instaliranje i puštanje u rad sistema „Renata“ u PU Čapljina, gdje je na području grada instalirana i puštena u rad jedna kamera. U narednom periodu planirana je instalacija dodatnih kamera koje će pokriti gradove Neum, Stolac, Čapljinu, Jablanicu, Prozor/Ramu, Konjic i Čitluk, kao i dodatne kamere u Mostaru - kazali su nam iz MUP-a HNK.Također, naveli su da će uz postojeći videonadzorni sistem instaliran u Mostaru videoanalitički sistem „Renata“ zasigurno biti od velike koristi u svakodnevnom radu policije u evidentiranju prekršaja, krivičnih djela, a sve radi podizanja nivoa sigurnosti građana.

- U narednom periodu planirana je nabavka radara i uvezivanje sa sistemom „Renata“ koji će omogućiti i sankcioniranje prekršilaca s vozilima stranih registarskih oznaka, što do sada nije bilo moguće, a značajno će povećati sigurnost i smanjiti broj saobraćajnih nesreća. Sistem „Renata“ ima mogućnost i nadogradnje instalacijom kamera za prepoznavanje lica te će Ministarstvo u skoroj budućnosti težiti da realizira i ovaj projekt koji je od ogromnog značaja za sigurnost građana i čini snažan alat u radu svake moderne policije - naglasili su iz MUP-a HNK.

<h2>Nema kazni za period stanja nesreće</h2>

Iz MUP-a HNK su kazali i da je zbog pandemije koronavirusa odgođeno slanje obavještenja o prekršiocima, a period stanja nesreće od 16. marta do 31. maja ove godine neće biti uzet u razmatranje. Sa slanjem obavještenja o prekršiocima Ministarstvo će početi ovih dana.

Saobraćaj na području grada nadzire 12 kamera

Od velike koristi u svakodnevnom radu policije

Mostarce prati "Renata"

Na Boračkom jezeru je okončano snimanje prve web serije „Podrugljivci“ za mlade u Bosni i Hercegovini. Koproducent serije je Omladinska novinska asocijacija BiH, dok autorski tim čine rediteljica Nejra Latić-Hulusić, scenarista Anes Osmić i producent Vuk Vukanović.&nbsp; Prema riječima Azre Kerić, predsjednice Omladinske novinske asocijacije u BiH, serija se bavi suočavanjem mladih ljudi s prošlošću.- Riječ je o drugoj generaciji koja nije direktno učestvovala u ratnim dešavanjima koja su poremetila život brojnih generacija na ovim prostorima, ali itekako osjete posljedice toga, kroz odnos svojih roditelja prema njima. Pripadnici te generacije se na jedan specifičan i drugačiji način pokušavaju suočiti s tim, a sve to je predstavljeno pomalo i na duhovit način - kazala je Kerić.Ideja za snimanje jedne ovakve serije je potekla od scenariste Anesa Osmića.- Osmić je kontaktirao Omladinsku novinsku asocijaciju da učestvujemo u realiziranju ove serije i da budemo koproducenti. Mi smo se rado odazvali, jer je i nama njegova ideja bila vrlo interesantna, nešto novo u našoj asocijaciji, a što je itekako potrebno i cjelokupnom društvu - istaknula je Kerić.Premijerno prikazivanje serije trebalo bi biti u januaru naredne godine na YouTube kanalu istoimene serije.Projekt je realiziran zahvaljujući podršci „Laboratorija mira“, organiziranog od Fondacije ''Mozaik'' iz Sarajeva i Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda, uz novčanu podršku Britanske ambasade u BIH i Fondacije ''Schuler Helfen Leben'' (SHL).

Premijerno prikazivanje planirano je za januar naredne godine

Okončano snimanje serije "Podrugljivci"

Jedan od najpoznatijih muzeja u BiH, „Bitka za ranjenike na Neretvi“ u Jablanici, do kraja godine će svojim posjetiocima omogućiti vrhunski virtuelni doživljaj.Radi se o svojevrsnoj digitalizaciji i zapravo potpunoj modernizaciji ovog mjesta kulture i obrazovanja koji će kroz projekt prekogranične saradnje pod nazivom „Zanimljivi muzeji“ odgovoriti željama i potrebama moderne publike i tako se pridružiti brojnim muzejima širom svijeta koji koriste aplikacije, kodove, ekrane osjetljive na dodir, virtuelnu stvarnost i brojne druge tehnologije.

Da se realizacija ovog projekta privodi kraju, potvrdio nam je Rasim Tulumović, projekt menadžer.Završena je 3D animacija i snimanje videa za VR aplikacije, a objavljen je i tender za nabavku neophodne opreme, kao i za građevinske radove. Naime, kako je pojasnio, za realizaciju ovog projekta je neophodno u potpunosti prilagoditi prostor te će Muzej u Jablanici zapravo dobiti jedan sasvim novi oblik u kojem više neće dominirati samo glavna postavka.

- Posjetioci Muzeja će kroz virtuelnu stvarnost imati dojam da se nalaze u historijskom vremenu i prostoru, u konkretnom slučaju naći će se u centru „Bitke za ranjenike“. Dakle, u tom trenutku taj svijet koji se posmatra uz pomoć pokretnih slika, zvukova, ali i interakcije postaje virtuelna stvarnost posjetilaca - pojasnio nam je Tulumović.Također, bit će osmišljena i postavka pod nazivom „Rat i umjetnost“ koja će prikazati sadržaje koji su bili inspiracija brojnim umjetnicima ne samo za „Bitku za ranjenike“ već i druge teme, a jablanički muzej će dobiti i suvenirnicu.

Planirano je da, kako nam je otkrio Tulumović, veći dio sadržaja bude dostupan za 25. novembar, za Dan državnosti BiH, dok će svečana promocija cjelokupnog projekta biti održana za Dan nezavisnosti naredne godine.Projekt prekogranične saradnje „Zanimljivi muzeji“ finansira Evropska unija u sklopu prekogranične saradnje Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ukupna vrijednost projekta je skoro 400.000 eura, od čega EU finansira blizu 300.000 eura. Uz Jablanicu, ovim projektom je obuhvaćen i Muzej u Nikšiću u Crnoj Gori, a zajednički ga provode Udruženje LiNK iz Mostara i koaplikanti Nacionalni muzej Crne Gore i Općina Jablanica.

Posjetioci Muzeja će kroz virtuelnu stvarnost imati dojam da se nalaze u historijskom vremenu i prostoru

Urađena 3D animacija, objavljen tender za nabavku neophodne opreme

Muzej u Jablanici postaje jedan od najmodernijih u BiH: Do kraja godine posjetioci će se moći „naći“ u centru „Bitke za ranjenike“

U Srednjoj školi Konjic otvorena je putujuća izložba Ane(Anne) Frank-„Historija za sadašnjost“ u okviru projekta „Historija, Istorija, Povijest-lekcije za danas“, a kojeg implementira Mreža zapadnog Balkana zajedno sa Fondacijom Konrad Adenauer i Kućom Ane Frank iz Nizozemske.Izložba se sastoji od 32 panela na kojima je prikazan život Ane Frank i njene porodice, te sedam panela koji govore o historiji BiH u toku i nakon Drugog svjetskog rata.- Konjic je 18. grad u kojem smo otvorili izložbu posvećenu Ani Frank, a koja je prvi put otvorena prije četiri godine u Mostaru.Do sada smo imali više od 200 učenika koji su bili vodiči na izložbi, te oko 20.000 posjetilaca.Ideja da organiziramo ovakvu izložbu je nastala iz želje da djeca na jedan drugačiji i interesantniji način nauče nešto novo o Drugom svjetskom ratu i o svemu što se dešavalo u tom periodu - kazala je Amina Čolaković, projektni koordinator Mreže zapadnog Balkana.U ulozi vodiča bili su konjički srednjoškolci koji su posjetiocima prezentirali najzanimljivije dijelove iz života Ane Frank i njene porodice.Izložba će biti otvorena do 20.novembra u holu Srednje škole svakim radnim danom od 11 do 12 sati.

Izložba se sastoji od 39 panela

Izložba „Historija za sadašnjost“ o životu Ane Frank

Javna kuhinja u mostarskom Sjevernom logoru svaki dan svoja vrata otvara u 11.30 sati. Jasmina Numić, koja živi u Bafo naselju udaljenom nekih dva kilometra, na to mjesto dođe pola sata ranije. Tako je navikla, kaže nam, više od dvije decenije, koliko dolazi po svoj jedini topli obrok u danu.

U tih pola sata, priča nam, progovore jedni s drugima i makar toliko zaborave na brige i probleme koje ih muče. - Nema čovjeka bez brige i problema, ali mi bez ove kuhinje ne bismo imali šta jesti. Živim s jednim djetetom i primam 98 maraka socijalne pomoći. Kako od toga da živim? Nikad se nisam uspjela zaposliti. Ovdje dođem, pa šta nađem, dobro je. Evo danas je kupus, a veliki broj nas nosi i komšijama hranu da ne bismo svi dolazili, jer treba se paziti i korone - govori nam Numić.

Od njih dvadesetak, koliko smo ih zatekli pred kuhinjom uoči podjele obroka, jedina je ona pristala s nama razgovarati. Dok su jedni, vjerovatno od stida, sklanjali pogled, drugi su negodovali „kako su davno sve ispričali“. Bilo je i onih koji su sa strane čekali da naša ekipa ode kako ih slučajno ne bismo fotografirali.

Alen Kajtaz, sekretar Crvenog križa Grada Mostara, pod čijim okriljem djeluje ova kuhinja, kaže nam da je na listi onih koji po obrok sami dolaze trenutno 348 korisnika, dok za njih 37 koji žive u udaljenijim naseljima svojim vozilom dostavljaju hranu.To što je zbog pandemije koronavirusa veliki broj ljudi ostao bez posla primjetno je, kaže nam, i u njihovom radu, jer je veliki broj građana zatražio pomoć u paketima s osnovnim prehrambenim namirnicama i higijenskim potrepštinama.

- Prošle godine smo podijelili 500 takvih paketa, a ove, samo o marta do sada, praktično za pola godine, zabilježili smo podjelu 1.300 paketa. Za neke osobe smo dobili zahtjev preko mjesnih zajednica, a bilo je i onih koji su direktno preko nas tražili tu vrstu pomoći i bojim se da će takvih zahtjeva biti sve više. Ljudi su ostali bez primanja i to je razumljivo - govori nam Kajtaz.

Također, u ovoj javnoj kuhinji se svakodnevno spremaju obroci i za migrantske porodice koje su smještene u Salakovcu, kao i za izolatorij u Mostaru.- Za migrante spremamo 140 obroka, a za izolatorij, u zavisnosti, od 10 do 15 obroka dnevno - kaže Kajtaz.Javna kuhinja nije jedino mjesto za brojna gladna usta, tu je i Pučka kuhinja, koja ima 170 korisnika, kao i ona Udruženja „Zajedno za naš grad“, gdje pripremaju oko 70 obroka dnevno.

- Mi se svakodnevno trudimo da osiguramo kvalitetne obroke. Imamo redovnu tranšu od Grada Mostara, međutim, još čekamo da Kanton raspiše javni poziv za potrebe kuhinja. I donacije su splasnule u ovoj situaciji, s vremena na vrijeme to učini pokoja privatna firma - iznosi Kajtaz.

Nema čovjeka bez brige i problema, ali mi bez ove kuhinje ne bismo imali šta jesti

Jasmina Numić više od 20 godina dolazi po obrok spasa

Grupa mladih studenata, koju čine Amina Madžak iz Konjica, Sejo Ivković iz Jablanice, Muamer Galešić iz Donjeg Vakufa i Kenan Suljić iz Srebrenika, ovih je dana pobijedila na takmičenju Fondacije ''Mozaik'' iz Sarajeva „Social Impact Award 2020“ s projektom „D-app“.Riječ je o mobilnoj aplikaciji koja je namijenjena za potencijalne korisnike koji imaju problema s depresijom i potrebna im je stručna pomoć. Idejni tvorac ovog projekta je Suljić, koji je uočio problem povećanog broja osoba oboljelih od depresije u Tuzlanskom kantonu, a prema riječima Madžak, sve je počelo još dok su bili srednjoškolci.

- S našim idejnim projektom smo prvo učestvovali na takmičenju za poduzetničke ideje srednjoškolaca „Start me up“, koje je organizirao Internacionalni Burch univerzitet, na kojem je naš projekt izabran kao najuspješniji - navela je Madžak.Nakon toga uslijedila je saradnja s Asocijacijom XY i Institutom za razvoj mladih „Kult“ te sa Švicarskom i Švedskom ambasadom u BiH, koji su im pružili finansijsku i mentorsku podršku. Urađen je prototip aplikacije, a kasnije su pobijedili i na takmičenju „Social Impact Award“, tako da bi do kraja ove godine aplikacija trebala biti na tržištu.

- Aplikacija će korisnicima koji imaju određenih mentalnih poremećaja omogućiti da ostvare kontakte s doktorima i stručnjacima iz oblasti mentalnog zdravlja i da na taj način dobiju potrebne savjete i stručnu pomoć. Podršku nam je pružilo i Federalno ministarstvo zdravstva, tako da smo se, uz njihovu pomoć, uvezali s centrima za mentalno zdravlje širom BiH. Trenutno radimo na potpisivanju ugovora s više od 30 doktora - istaknula je Madžak.

Aplikacija „D-app“ će u početku biti dostupna samo na prostoru BiH.- Imali smo već različite ponude iz drugih država da plasiramo aplikaciju na englesko, francusko i nizozemsko tržište, no za sada smo odlučili da to bude samo naša zemlja. Kasnije, dok dodatno unaprijedimo aplikaciju, ponudit ćemo je i za svjetsko tržište - kazao je Ivković.U okviru projekta „StartUP inkubatora“, koji realizira Internacionalni Burch univerzitet, grupa mladih studenata je uspjela uspostaviti saradnju i s profesorom Edhemom Edijem Čustovićem (Eddie), koji radi na La Trobe univerzitetu u Australiji, a porijeklom je iz BiH. Nadaju se da će ova saradnja rezultirati i korištenjem aplikacije na australskom tržištu.

Autori Amina Madžak, Sejo Ivković, Muamer Galešić i Kenan Suljić

Pobijedili na takmičenju Fondacije ''Mozaik''

Izradili mobilnu aplikaciju za liječenje od depresije

Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) na sjednici održanoj u četvrtak u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar&amp;">Mostaru</a> usvojila je Zaključak o usklađivanju rashoda s prihodima i Operativni plan za novembar ove godine u kojem će biti planirana sredstva za isplatu poticaja u primarnoj poljoprivrednoj i prehrambeno-prerađivačkoj proizvodnji u ukupnom iznosu od 1.300.000 maraka.&nbsp;Vlada je usvojila i Program mjera za preveniranje, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici za razdoblje od 2020.-2022. godine, a koji za cilj ima povećanje razine svijesti javnosti o uzrocima, rasprostranjenosti i posljedicama porodičnog nasilja, te štetnosti nasilnog ponašanja.Članovi Vlade usvojili su i Lokalni akcijski plan (LAP) za rješavanje problema Roma u ovom kantonu.&nbsp;- U suradnji s Misijom OESS-a u BiH kao i s predstavnicima lokalnih zajednica u kojima žive Romi, izrađen je LAP kojim je predviđeno rješavanje problema Roma u oblasti stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, jačanja institucionalnih kapaciteta romskih zajednica i nevladinih organizacija te zapošljavanja u HNK-u za razdoblje 2021.-2024. godine. HNK je prvi kanton u FBiH koja je na cjelovit način i kroz jedan dokument pristupila rješavanju svih pitanja vezanih za Rome - ističu iz Vlade.

Vlada je usvojila i Program mjera za preveniranje, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici za razdoblje od 2020.-2022. godine

Vlada HNK-a usvojila Lokalni akcijski plan za rješavanje problema Roma

„Nemamo za germe“, „Smanjite školarinu je l' puno -25 %“, „Uhljebi“, „Dođoh, vidjeh, uplatih“, samo su neki od transparenata s protestne šetnje studenata Sveučilišta u Mostaru koja je održana na Rondou, ispred zgrade Rektorata. Studenti traže ukidanje online nastave, smanjenje školarina za 25 posto, reorganizaciju Studentskog zbora Sveučilišta u Mostaru i punu transparentnost školarina.

Marko Vračević, jedan od organizatora protesta, ponovo je ustvrdio da ovo nije političko okupljanje niti je skup vezan za bilo kakvu kampanju. U najkraćem, kazao je, studenti uz ukidanje online nastave traže smanjenje školarine za 25 posto.- To neće utjecati da proračun Sveučilišta, na čijim su računima višemilionski iznosi, a neki semestri koštaju i više od 1.000 maraka - kazao je Vračević.Dario Hrkać, također jedan od organizatora, kazao je da su svoje zahtjeve slali Studentskom zboru, ali su za odgovore ostali uskraćeni.- Jako smo izrevoltirani online nastavom, a ostali zahtjevi su samo kap koja je prelila čašu. Dva dana prije početka nastave&nbsp; javljeno nam je za online nastavu, kada su svi studenti koji dolaze van Mostara platili svoje stanarine i studentske domove. Taj čin je sramotan i ovaj protest je početak naše borbe za studentska prava. Iskreno se nadam se da će ovo pokrenuti val promjena na Sveučilištu, a kolektivna šutnja je jedan od velikih problema - rekao je Hrkać.

Mladen Tomić, jedan od studenata, kazao je da njih zanimaju samo pare.- To nije uredu. Mi nismo privatni fakulteti, već državni. Imamo velikih problema s online nastavom, serveri su preopterećeni, a zamislite situaciju kada polažete ispit preko kamere, a profesoru u pozadini laje pas, žena mu udara loncima, a djeca plaču - rekao je Tomić.Studentski zbor Sveučilišta nije dao podršku ovom protestu.

Protestna šetnja u petak bit će posljednje upozorenje vlastima pred generalni štrajk

U mostarskoj Covid bolnici umrlo 11 osoba

U Mostaru se po ko zna koji put sanira ista rupa

Za dovršetak gradnje studentskog doma nedostaje novac

Spremni za svjetsko tržište, kilogram pčelinjeg otrova 20.000 eura!

Bunt medicinara u HNK, najavili generalni štrajk

Protest zdravstvenih radnika HNK

U pripremi predstava „Novo normalno show“

Mostarce prati "Renata"

Okončano snimanje serije "Podrugljivci"

Muzej u Jablanici postaje jedan od najmodernijih u BiH: Do kraja godine posjetioci će se moći „naći“ u centru „Bitke za ranjenike“

Izložba „Historija za sadašnjost“ o životu Ane Frank

Jasmina Numić više od 20 godina dolazi po obrok spasa

Izradili mobilnu aplikaciju za liječenje od depresije

Vlada HNK-a usvojila Lokalni akcijski plan za rješavanje problema Roma

Studenti u Mostaru traže ukidanje online nastave

Hercegovačko-neretvanski kanton

Protestna šetnja u petak bit će posljednje upozorenje vlastima pred generalni štrajk

U mostarskoj Covid bolnici umrlo 11 osoba

U Mostaru se po ko zna koji put sanira ista rupa

Za dovršetak gradnje studentskog doma nedostaje novac

Spremni za svjetsko tržište, kilogram pčelinjeg otrova 20.000 eura!

Bunt medicinara u HNK, najavili generalni štrajk

Protest zdravstvenih radnika HNK

U pripremi predstava „Novo normalno show“

Mostarce prati "Renata"

Okončano snimanje serije "Podrugljivci"

Muzej u Jablanici postaje jedan od najmodernijih u BiH: Do kraja godine posjetioci će se moći „naći“ u centru „Bitke za ranjenike“

Izložba „Historija za sadašnjost“ o životu Ane Frank

Jasmina Numić više od 20 godina dolazi po obrok spasa

Izradili mobilnu aplikaciju za liječenje od depresije

Vlada HNK-a usvojila Lokalni akcijski plan za rješavanje problema Roma

Studenti u Mostaru traže ukidanje online nastave