Teretni voz sinoć je,kako saznajemo, naletio na veliki drveni željeznički prag na pruzi u mjestu Raška Gora sjeverno od Mostara, a nasreću, izbjegnuta je tragedija.&nbsp;&nbsp; Voz koji je saobraćao na relaciji Sarajevo-Mostar-Čapljina, nije iskočio iz šina, a oštećena je ralica na prednjem dijelu lokomotive, kako nam je to potvrđeno u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona, gdje su prijavu o slučaju dobili u 20 sati.
Iako u stanju šoka, mašinovođa je uspio nastaviti vožnju do Čapljine. Prava je sreća, rečeno nam je, da je ralica uspjela odbaciti prag, koji je mogao završiti pod točkovima lokomotive.
Više informacija bit će poznato nakon uviđaja koji su po naredbi dežurnog kantonalnog tužioca obavili pripadnici Policijske uprave Mostar.

Iako u stanju šoka, mašinovođa je uspio nastaviti vožnju do Čapljine. Prava je sreća, rečeno nam je, da je ralica uspjela odbaciti prag, koji je mogao završiti pod točkovima lokomotive.
Više informacija bit će poznato nakon uviđaja koji su, po naredbi dežurnog kantonalnog tužioca, obavili pripadnici Policijske uprave Mostar.&nbsp;

Nasreću, izbjegnuta tragedija

Teretni voz na ulazu u Mostar naletio na veliki drveni prag

Dva migranta pronađena su jučer u hladnjači na području <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C4%8Dapljina&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Čapljine</a>, potvrđeno je danas iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK).&nbsp;Kako je saopćeno, Odjelu kriminalističke policije PU Čapljina radnik privrednog društva u mjestu Struge kod Čapljine prijavio je jučer da su u vozilu marke Scania, odnosno u priključnom vozilu hladnjači, vlasništvo "Activ-transa" iz Tuzle, prilikom istovara robe među paketima zatekli dva strana državljana, odnosno migranta.&nbsp;

Kako je utvrđeno, migranti nisu posjedovali nikakve dokumente, nakon čega su privedeni u prostorije Policijske uprave Čapljina, a nakon toga u Mostar, gdje su predati pripadnicima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Radnik prijavio da su u vozilu, vlasništvo "Activ-transa" iz Tuzle, prilikom istovara robe zatekli dva strana državljana

U hladnjači kod Čapljine pronađena dva migranta

Sat na mostarskoj <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Sahat-kula&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Sahat-kuli</a>, nacionalnom spomeniku BiH koji nije bio u funkciji od 2000. godine, ponovo otkucava vrijeme.&nbsp;Tako nakon dvodecenijske pauze, na radost Mostaraca, ali i turista koji posjećuju ovaj spomenik, ponovo se čuje zvuk zvona sa Sahat-kule.
Radovi na sanaciji satnog mehanizma, kako nam je potvrdio Miralem Fajić, direktor Agencije „Stari Grad“ Mostar, koja je i realizirala projekt, započeli su koncem prošle godine.
Najpovoljniji ponuđač, nakon provođenja postupka javne nabavke, bila je Obrtnička radnja „Urar Mario“, kojoj je na koncu i povjeren posao u vrijednosti od 5.800 KM.
- Iskorišten je postojeći satni mehanizam, koji je bio u vrlo lošem stanju, a sve je rađeno, što je i konstatirano tokom primopredaje, u skladu s propisima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Izvođač je dao i dvogodišnju garanciju - kazao nam je Fajić.

Mostarska sahat-kula nalazi se u mahali Brankovac, u čaršiji kao poslovnom dijelu grada, koja se nekad nazivala Kazaska, po majstorima kazazima. Visoka je 16 metara, ima pravougaonu osnovu i piramidalno četverostrešno krovište.Poznati turski putopisac Evlija Čelebija u svom djelu ''Sejjathaname'' navodi ovu sahat-kulu „s čijeg se zvonika zvuk čuje na daljini od tri sata hoda“, što je bila uobičajena mjera za udaljenost.&nbsp;U informaciji Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika stoji da je „legator Fatima kaduna Šarić podigla Sahat-kulu u Mostaru prije 1636. godine“.&nbsp;

<h2>Narodna pjesma o Šarića kaduni</h2>

O legatorki, Šarića kaduni postoji i narodna pjesma koja glasi:


„Zareče se Šarića kaduna/ u mahali među hanumama/ „Jest tako mi dina i imana/i tako mi šehri –ramazana/sagradiću mekteb i munaru/ i veliki sahat u Mostaru/nek' se čuje preko Bišća ravna/Velagića i Blagaja grada/ a da nije Bišine/ čulo bi i Nevesinje.“&nbsp;

U historijatu o Sahat-kuli ostat će ubilježeno ime Avdage Bjelavca, sahadžije iz Mostara, koji se brinuo o satnom mehanizmu.


Za vrijeme Austro-Ugarske uprave, neposredno pred njen slom 1917. godine, vlasti su zvono skinule i pretopile za ratne svrhe i jedno vrijeme Sahat-kula je izgubila svoju funkciju. Ponovo se našao dobrotvor, ovaj put to je bio Bajram Bijedić, trgovac iz Mostara koji je 1919. godine uspio sahat opraviti o svom trošku. No, sedam godina kasnije satni mehanizam se pokvario i Mostar je ostao bez javnog sata iz osmanskog perioda.&nbsp;Tek poslije Drugog svjetskog rata pristupilo se restauraciji Sahat-kule i postavljanju sata koji je nabavljen iz italijanskog grada Trebina kao poklon tamošnje firme gradu Mostaru. To se desilo 1981. godine, prilikom svečanog otvaranja Spomen-kuće Džemala Bijedića koja se nalazi prekoputa Sahat-kule. Nakon rata, ponovo je iz istog grada iz Italije dopremljen satni mehanizam koji je bio u funkciji sve do 2020. godine.

Nacionalni spomenik BiH nije radio od 2000. godine

Nakon dvije decenije ponovo se čuju otkucaji sa Sahat-kule u Mostaru

Mark Damitio, menadžer za grantove i akreditacije Međunarodnog udruženja direktora za standarde i obuke u oblasti provedbe zakona (IADLEST), danas je Branku Vukoji, direktoru Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) na svečanoj ceremoniji u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Mostaru</a> uručio certifikat koji je priznanje da Agencija ispunjava međunarodne standarde po pitanju provedbe obuka, ali i ukupnog funkcioniranja policijskih akademija.&nbsp;

IADLEST-ov program za akreditaciju su razvili stručnjaci za obuku i standarde za javnu sigurnost.

- Prepoznati su naši napori, prepoznate su naše aktivnosti i mi smo dobili iznimno bitan certifikat za ovu agenciju, koji ne znači samo trenutno uspjeh nego je to obaveza i poticaj da u narednom periodu nastojimo još više unaprijediti naš rad. Posebno me raduje činjenica da su inspektori IADLEST-a za dosta segmenata rada Agencije dali ocjenu najbolje prakse - poručio je Vukoja, obraćajući se zvanicama i policijskim kadetima na svečanosti. 

Mate Miletić, pomoćnik ministra za sigurnost BiH, istaknuo je da je ovo jedan od značajnih dana u povijesti postojanja Agencije.

- U postupku akreditacije, Agencija je prošla iznimno zahtjevan put u dostizanju i unapređenju najviših svjetskih standarda obuke i organizacije. Iako je povod za današnji skup dodjela certifikata, što nas čini veoma sretnim, za nas to ima mnogo veći značaj, jer simbolizira pobjedu znanja i struke ljudske upornosti težnjama da prelazi granice, čak, i vlastitih mogućnosti – kazao je Miletić.

Tokom dvogodišnjeg akreditacijskog procesa Agencija je imala značajnu pomoć i podršku Međunarodnog programa pomoći u kriminalističkoj obuci Ministarstva pravosuđa SAD (ICITAP).
Benjamin Rokvel (Rockwell), direktor Ureda za saradnju agencija za provedbu zakona u borbi protiv narkotika vlade SAD (INL), kazao je da su SAD već duže od dvije decenije posvećene tome da pružaju podršku u oblasti provođenja zakona i vladavine prava u BiH te je podvukao da će se to nastaviti.&nbsp;Kazao je kako je dosta težak zadatak osigurati to da policijski službenici u BiH dobiju kvalitetan trening i da svoju dužnost obavljaju na efektivan način, ali i da je težak zadatak pripremiti sljedeće generacije policijskih službenika.&nbsp;

- Danas Agencija zvanično dobiva akreditaciju od IADLEST-a i možete biti ponosni na to što je ova agencija druga obrazovna institucija na Balkanu koja dobiva ovo prestižno priznanje. Ovo je rezultat napornog rada i posvećenosti uposlenika Agencije i trebate biti ponosni. Ono što ste postigli jeste da ste, takoreći, dobili žig kojim se dokazuje kvalitet ove agencije - rekao je, između ostalog, Rokvel.
Inače, u septembru prošle godine IADLEST-ov tim za certificiranje i akreditaciju policijskih akademija uradio je konačnu procjenu u Agenciji, koja je prva od tri akademije u državi koja je pristupila ovom procesu. Procjentiljeskom timu na uvid su date informacije o radu Agencije, a u skladu s 53 standarda kojima su pokrivena pitanja statutarne i regulatorne usklađenosti, međusobnih sporazuma i politika o pružanju pomoći, potom kadrovska pitanja, postupci rada, objekti, vođenje evidencije, planiranje i provođenje obuke te brojna druga.&nbsp;

Ova agencija ispunjava međunarodne standarde po pitanju provedbe obuka, ali i ukupnog funkcioniranja policijskih akademija

Sa svečanosti: Ispunjeni međunarodni standardi

Agencija za školovanje policijskih kadeta u Mostaru dobila prestižni IADLEST certifikat

U povodu obilježavanja 43. godišnjice od pogibije <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=d%C5%BEemal%20Bijedi%C4%87&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Džemala Bijedića</a>, sutra će, u organizaciji <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Muzej+Hercegovine">Muzeja Hercegovine</a>, biti održana izložba pod nazivom&nbsp; "Sjećanje na Džemala Bijedića 1977 - 2020" autorice <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Indira%20Ga%C5%A1tan%20Be%C5%A1o&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Indire Gaštan-Bešo</a>.
Izložbom koja će biti priređena u Spomen-kući Džemala Bijedića, obuhvaćen je dio dokumentarne građe iz muzejske zbirke "Džemal Bijedić", koju sačinjavaju hemeroteka, telegrami, saučešća, reportaže te knjige žalosti u koje su se upisali visoki državnici, predsjednici vlada, partija, najviše ličnosti političkog života kako u tadašnjoj Jugoslaviji, tako i u svijetu

- Porodici Bijedić, najistaknutijim ličnostima društveno-političkog života Jugoslavije, i organima društveno-političkih organizacija i zajednica Jugoslavije i Socijalističke republike BiH, pristiglo je više od 10.000 telegrama saučešća, od kojih su izložbom prikazani telegram iz SAD presjednika Džeralda Forda, telegram kraljice Margaret iz Danske, kraljice Elizabete iz Velike Britanije te iz Njemačke, Turske, Kine te drugi - saopćeno je iz Muzeja. 
Muzej Hercegovine u Mostaru i danas čuva dio sadržajnog i bogatog fundusa o životu, radu i djelu Džemala Bijedića.&nbsp; &nbsp;Na izložbi će govoriti kustosi, historičari Muzeja Hercegovine u Mostaru, autorica izložbe Indira Gaštan-Bešo i Edin Mulović.&nbsp;&nbsp;

Muzej Hercegovine i danas čuva dio sadržajnog i bogatog fundusa o njegovom životu, radu i djelu

U povodu obilježavanja 34. godišnjice: Izložba u Spomen-kući Džemala Bijedića u Mostaru

Fondacija "Slipičević", koju je osnovao <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar">Mostar</a>ac Hari Slipičević, učestvovala je u humanitarnoj akciji kojom je u Bangladešu napravljeno 200 bunara sa svim potrebnim dodacima kako bi lokalno stanovništvo koje živi u iznimno sušnom području, imalo čistu i pitku vodu.&nbsp; &nbsp; Gradnjom bunara, kako je saopćeno iz Fondacije, osiguran je pristup vodi u selima čiji su stanovnici svakodnevno morali kilometrima ići do najbližeg izvora vode.

Pored niza kontinuiranih humanitarnih akcija u Bosni i Hercegovini, akcija gradnje bunara u Bangladešu dio je međunarodnog rada Fondacije "Slipičević".&nbsp;Slipičević je akciju gradnje bunara posvetio svojim preminulim roditeljima Arifi i Nijazu Slipičeviću, čija imena stoje ispisana na jednom od bunara.&nbsp;- Nažalost, nama je teško shvatljivo koliko je još ljudi na svijetu u oskudici vode, nečega najosnovnijeg, bez čega čovjek ne može funkcionirati. Kad me partnerska organizacija pitala da li bih pomogao, bez razmišljanja sam pristao, jer je obaveza svih nas pomoći ljudima da imaju osnovne životne potrebe. Ovo mi, također, mnogo znači, jer sam imao priliku posvetiti ovu humanitarnu akciju svojim roditeljima – poručio je Hari Slipičević.&nbsp;&nbsp;

Pored niza humanitarnih akcija u BiH, ovo je dio međunarodnog rada

Fondacija "Slipičević" iz Mostara dovela pitku vodu selima u Bangladešu

U Pozorištu lutaka Mostar uspjeli su, nakon što su godinama to pokušavali, napokon realizirati saradnju s Ines Pašić, rođenom Mostarkom, poznatom i priznatom teatarskom umjetnicom u cijelom svijetu, nagrađivanom rediteljkom, koja je u ovoj kući postavila komad „O nježnosti“.Predstava će biti izvedena, potvrđeno je na današnjoj pres-konferenciji, u četvrtak, 16. januara, s početkom u 19 sati.„O nježnosti“ je ostvarenje u kojem se glumci služe scenskim tehnikama kao što su tjelesne i ritmičke figure, pantomima te animacija predmeta, a ovakva neverbalna predstava se prvi put izvodi u BiH.- „O nježnosti“ je veliko osvježenje ne samo za teatarski život Mostara nego i ovih prostora. Pozorište lutaka ovim dokazuje da je, zaista, predvodnik trendova u lutkarstvu u BiH i da je zaista kuća koja svojom repertoarskom politikom pokušava da prevaziđe granice koje su otprilike zadate. Ovom saradnjom nastavljamo niz kvalitetnih i nagrađivanih predstava koje posljednjih 10 godina imamo – kazao je Nedžad Maksumić, umjetnički direktor Pozorišta.Pašić je kazala da joj je bilo prekrasno iskustvo raditi s troje mladih, talentiranih glumaca, a to su Igor Vidačković, Nina Popović i Ali Kamer Aksoj (Aksoy).

Neverbalna predstava koja se prvi put izvodi u BiH

„O nježnosti“ Ines Pašić

Manifestacija koja je već postala prepoznatljiva u najvećem gradu na Neretvi, „Zimski grad“, jučer je službeno završena. Iako je „Zimski grad“ ove godine, koji je otvoren 1. decembra, bio koncipiran na potezu od Musale sve do Rondoa, ipak na Šetalištu je bila najveća koncentracija svih sadržaja i događaja.

Tako su se jučer na Šetalištu praznile drvene kućice koje su svojim raznovrsnim ponudama privlačile Mostarce, ali i turiste.Među brojnim zanatlijama, trgovcima, umjetnicima i ugostiteljima koji su u proteklih više od 30 dana nudili svoje proizvode u „Zimskom gradu“ bila je i Mevlida Delić iz Jablanice. Ona se bavi pletenjem odjevnih predmeta i njene rukotvorine su, kazala nam je, bile veoma tražene, od kapa, šalova i rukavica do haljinica i džempera.

- Svake godine je organizacija sve bolja. Svima nam je žao što je došao kraj. Baš smo se lijepo družili, a posjećenost je bila veoma dobra. Prezadovoljna sam, kao i moja kćerka, koja je sa mnom prodavala nakit. S nama je kućicu dijelila kolegica Svjetlana, koja je prodavala ručno rađene suvenire od drveta i kamena - ističe Delić.Da organizatori već idu u pripreme za naredni „Zimski grad“ potvrdila nam je Sanela Ćorić iz Službe za kulturu Grada Mostara.Klizalište će biti otvoreno sve do početka naredne sedmice, kako bi najmlađi Mostarci još mogli uživati u blagdanskoj čaroliji u svom gradu.

- Ovogodišnji koncept s tri cjeline, Advent, Magic i Market, pokazao se veoma dobrim, ali mi ćemo se potruditi da za naredni osmislimo još kvalitetnije sadržaje i program. U konačnici, veoma smo zadovoljni, pogotovo se možemo pohvaliti rekordnim brojkama, jer samo za Novu godinu imali smo više od 15.000 posjetilaca, a u to vrijeme su turistički kapaciteti bili popunjeni s više od 95 posto. Generalno, „Zimski grad“ je posjetilo više od 100.000 ljudi - istakla je Ćorić.

Ovogodišnji koncept s tri cjeline, Advent, Magic i Market, pokazao se veoma dobrim, kaže Ćorić

Na Šetalištu je bila najveća koncentracija sadržaja i događaja

„Zimski grad“ privukao više od 100.000 ljudi

Širokobriježanin M.B. (35) noćas je uhvaćen u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Mostar</a> dok je šrafcigerom pokušao provaliti u automobil Citroen, parkiran u ulici Stjepana Radića u Mostaru.
Policiju su o tome obavijestili građani koji su primijetili muškarca da pokušava provaliti u automobil, nakon čega je odmah na lice mjesta upućena patrola.

Iz MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona su potvrdili da su kod M.B. , koji je odmah uhapšen, pronašli šrafciger.

Odmah uhapšen

Širokobriježanin uhvaćen dok je provaljivao u automobil u Mostaru

Nakon sjajnih rezultata ostvarenih tokom prethodne godine, u Gradskom orkestru Stolac koji u kontinuitetu njeguje muzičku kulturu i stvaralaštvo kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou, trenutno realiziraju izuzetno vrijedan projekt „Notno ogledalo“.Radi se o projektu koji je posvećen afirmaciji muzičke tradicije nacionalnih manjina u BiH, a koji se realizira uz podršku Američke ambasade u BiH.- Koristeći muziku kao najinkluzivniji medij, želimo jačati kapacitete i kompetencije za njegovanje kulturne raznolikosti i pluralizma kao zajedničko naslijeđe čovječanstva koje treba biti dostupno svima – navode iz Gradskog orkestra.Također, ne kriju zadovoljstvo što je sve veći broj djece pokazao interes za učenje sviranja nekog instrumenta, a njihov rad podržavaju Općina Stolac, kao i Vlada HNK preko resornog ministarstva.&nbsp;

Realizacija uz podršku Američke ambasade

Angažirani na afirmaciji muzičke tradicije nacionalnih manjina

Pripremaju „Notno ogledalo“

U galeriji Kraljice Katarine Kosače večeras je u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar">Mostaru</a>, u organizaciji Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, Crkvene opštine Mostar te SPKD „Prosvjeta“ i SPKUD „Gusle“, održan tradicionalni božićni prijem. &nbsp;
Prijemu, koji se već 14 godina zaredom održava u Mostaru, prisustvovali su predstavnici svih vjerskih zajednica te brojne zvanice iz javnog, političkog i kulturnog života najvećeg grada na Neretvi, ali i međunarodne zajednice.&nbsp;&nbsp;U ime vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Dimitrija, kao i pravoslavne zajednice te u svoje lično, kao domaćin, prisutnima se obratio Radivoje Krulj, mostarski paroh i starješina Saborne crkve u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar">Mostaru</a>.&nbsp;Krulj je, između ostalog, poručio da „nijedna od naših duhovnih tradicija nema smisla bez praštanja i saosjećanja“.&nbsp;- Jednog ne može biti bez drugog, a&nbsp;bez opraštanja, bez shvatanja da smo potencijalno jednako zli i grešni, kao i svi ljudi, nema ni saosjećanja. A ako nema saosjećanja, onda je lažna naša vjera i svedena je na ispraznu tradiciju, tradiciju bez istinske radosti koja grije ljudska srca. Naša je želja, dragi ljudi, da večeras ovdje bude što manje tradicije, a što više istinske radosti – kazao je Krulj.&nbsp;Također, na prijemu su čestitke povodom Božića te poruke mira i ljubavi uputili don Željko Majić, generalni vikar Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanjske biskupije, hafiz Aid ef. Tulek, direktor Karađoz-begove medrese, kao izaslanik mostarskog muftije, Sara Romano-Vujinović, predsjednica Jevrejske općine Mostar, te Bernard Mikulić u ime Evangelističke crkve u Mostaru.&nbsp;Sanja Bjelica-Šagovnović, v. d. predsjednika „Prosvjete“, naglasila je da su božićni prijem, kao i koncert koji je, također, večeras priređen, a na kojem je nastupio poznati umjetnik Slobodan Trkulja, organizirani i u znaku proslave 800 godina Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.&nbsp;- Želimo na dostojanstven način obilježiti naš Božić i radost božićnih praznika podijeliti s našim komšijama svih vjera i nacija - istakla je Bjelica-Šagovnović.

Iz Mostara poslane poruke mira, ljubavi i radosti

Ski-škola „Haza“ iz Jablanice i za ovaj zimski raspust za djecu svih uzrasta organizira petodnevnu školu skijanja na Risovcu. Prva grupa trebala je danas stati na skije, ali zbog nedovoljno snijega škola nije počela. S polaznicima će raditi dva instruktora skijanja. Za obuku je ove sezone prijavljeno 95 polaznika. Cijena obuke je 100 KM, u šta su uključeni prijevoz, obrok, ski-karta te diploma o završenoj školi.Prethodnih sezona škola skijanja je obučila veliki broj zainteresiranih. Risovac su proteklog vikenda posjetili mnogi Jablaničani i uživali u brojnim snježnim radostima.

Prva grupa polaznika danas trebala stati na skije

Polaznici čekaju veće snježne padavine

U Narodnom pozorištu Mostar (NPM), najstarijoj teatarskoj instituciji u Hercegovini, u 2020. godinu su zakoračili novim projektom.&nbsp;Riječ je o predstavi „Huzur“, koju će, prema istoimenom romanu Martine Mlinarević, a u dramatizaciji Adnana Lugonića, na scenu postaviti slovenska rediteljica Alma Lapajne.

Roman „Huzur“ donosi priču o borbi i suočavanju s najtežim ljudskim strahovima, ali i o radosti i miru kao konačnom cilju.Kako su naveli iz NPM-a, jutros su započele čitaće probe za predstavu „Huzur“,&nbsp; a u glumačkoj postavi su Fatima Kazazić-Obad, Emir Sejfić, Emir Spahić, Šerif Aljić, Goran Lozo, Amela Kreso, Jasmin Krpo i Vedran Vilogorac.Inače, u NPM-u su za januar pripremili bogat repertoar, pa ljubitelji pozorišne umjetnosti već u subotu, 11. januara, mogu pogledati predstavu „Identitluk“. To je prva repriza ovog komada nastalog prema motivima djela Amina Malufa (Maalouf), u režiji Tanje Miletić-Oručević i koja je rađena&nbsp; u koprodukciji NPM-a i Studija za izvedbene umjetnosti iz Mostara. Ovo ostvarenje će biti izvedeno i na sceni HNK 16. i 22. januara.

Tokom januara u oba mostarska teatra bit će izvedene predstave iz njihove vlastite produkcije. U NPM-u su to „Alfa Beta“ i „Neće biti smak svijeta“, čija je izvedba planirana za 17., odnosno 25. januar.U HNK Mostar 9. i 10. januara na repertoaru je predstava „O ljubavi“, a 17. januara je predviđena izvedba komada „Kraljevo“. Za kraj mjeseca, 30. anuara, u HNK je predstava „'Ajmo na fuka“.

U HNK će 18. januara biti održan koncert Sanela Marića i Darija Lukića, a 23. bit će izvedena gostujuća predstava „Igra u dvoje“ glumačke družine „Histrion“, koju je režirala Saša Broz, a u kojoj igraju Janko Popović Volarić i Dora Fišter Toš.

Ljubitelji pozorišne umjetnosti već u subotu, 11. januara, mogu pogledati predstavu „Identitluk“

Narodno pozorište godinu započelo novim projektom

U Konjicu je rođena prva beba u 2020.godini. Sretna majka je Amela Delalić, koja je nakon pet godina braka na svijet donijela dječaka.- Porod je protekao u najboljem redu i presretna sam zbog rođenja sina koji će se zvati Ali. Riječima je teško opisati prve osjećaje majčinstva. Jednostavno, to je nešto najljepše u životu svake žene - kazala je Delalić.Ona će od Općine Konjic za rođenje djeteta dobiti 500 maraka, kao i sve buduće porodilje, a na osnovu odluke koja je usvojena krajem decembra na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća. To je jedna od novina u općinskom budžetu za 2020. godinu i na ovaj način se želi poboljšati natalitet na konjičkom području.

Od Općine će dobiti 500 KM, kao i sve buduće porodilje

Amela Delalić s bebom: Nakon pet godina braka rodila dječaka

Amela Delalić postala majka dječaka

Mostar i BiH odnedavno su obogaćeni novim turističkim sadržajem.
“Via Ferata Fortica”, koja se nalazi iznad Mostara na brdu Fortica u okviru Sportsko-rekreativnog parka u kojem je i popularni zip-lajn te drugi sadržaji, bit će prava poslastica za avanturiste, planinare i slobodne penjače.

Uvjereni su u to u Brdsko-biciklističkom udruženju MTBA iz Mostara, koji su i osmislili i, uz finansijsku podršku Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona od 5.000 KM, realizirali ovaj projekt.&nbsp; Kako nam objašnjava Đani Rahimić, “Via Ferata” je, zapravo, osigurana planinarska staza, kojom se, uz pomoć sajle i metalih penjalica, prelaze nepristupačne dionice na stijenama.
- To je, zapravo, svojevrsna pomoć pri penjanju na stijene, gdje su staze uz klinove i sajle osigurane merdevinama i mostovima. Naša “Via Ferata” ima, simbolično, most čija je dužina 35 metara i koji, zaista, pruža fascinantan pogled na grad - kaže nam Rahimić.
Na ovakvu ideju su došli zbog činjenice da Mostar i našu zemlju posjećuje sve veći broj turista željnih adrenalina.
- Željeli smo napraviti avanturističku rutu, jer je činjenica da osigurano penjanje po stijenama i liticama postaje sve popularnije. Ovakve staze su, definitivno, sve traženije i stoga smo htjeli da i Mostar stavimo na tu mapu i da turisti naš grad dožive, evo, iz jedne potpuno drugačije perspektive - ističe Rahimić.
“Via Ferata Fortica” već je počela privlačiti posjetioce, a ulazak se, kaže nam Rahimić, ne naplaćuje.

- Do sada su svi oni koji su iskusili ovu atrakciju, imali vlastitu opremu, a za sve one koji je nemaju, to mogu učiniti kod nas. Jasno, korištenje opreme je obavezno i zapravo ćemo naplaćivati jedino tu uslugu. Preostalo nam je još da postavimo info-table kako bismo zaokružili cijelu priču - zaključuje Rahimić.&nbsp;

Planinarski dom na Fortici odnedavno je u cijelosti završen zahvaljujući Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).&nbsp; - Imamo 12 kreveta, uradili smo solarno grijanje, a izgradili smo i čatrnju, čime smo riješili problem vodosnabdijevanja - govori Rahimić.

Osigurana planinarska staza, kojom se, uz pomoć sajle i metalnih penjalica,  prelaze nepristupačne dionice na stijenama

“Via Ferata Fortica”: Prvi posjeti oci već pristiž

’Via Ferata Fortica’ s čeličnim mostom za avanturiste željne adrenalina

Konjic je grad u kojem se više od stotinu godina njeguje drvorezbarska tradicija. Najzaslužniji za očuvanje ovog umjetničkog zanata su porodice Nikšić i Mulić, ali i brojni drugi lokalni umjetnici, koji su svojim vještim rukama dali nemjerljiv doprinos njegovom razvoju i očuvanju.Tako se danas Konjic može pohvaliti da se na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva od 2017. godine nalazi i konjičko drvorezbarstvo.Ljepotu ovog zanata, od početaka pa sve do danas, posjetiocima najbolje dočarava Muzej drvorezbarstva, koji je otvoren u junu prošle godine.

Izložbeni prostor podijeljen je u nekoliko historijskih razdoblja, od osmanskog, preko austrougarskog, do jugoslavenskog i savremenog doba.Na jednom od zidova mogu se vidjeti drvorezbarske tehnike i alati, dok posebnu pažnju privlači prostor u kojem se zidovi sastoje od hoklica “Tattoo”, na kojima su ispisana imena nekadašnjih drvorezbara. Mogu se vidjeti i stari komadi namještaja, fotografije, razni dokumenti i sve ono što prikazuje razvoj drvorezbarstva na konjičkom području.

- Danas je ovaj umjetnički zanat poznat u cijelom svijetu - kaže Orhan, koji je prije pet godina s bratom Ademom osnovao brend “Zanat”.- Naša firma izvozi 95 posto dizajnerskog namještaja. Motivi koji se koriste su prilagođeni modernom vremenu, ali ono što je ostalo isto je tehnika rezbarenja, a to je ručni rad koji oplemenjuje drvo i proizvode. Upravo to prepoznaju poznavaoci i ljubitelji dizajna širom svijeta - kazao je Orhan Nikšić

Brend “Zanat” dobio je u 2019. nekoliko priznanja za svoj dizajnerski namještaj u jugoistočnoj Evropi. Njihova stolica “Sana” osvojila je nagradu za vrhunski dizajn koju dodjeljuje časopis “Rezidence” u Švedskoj. Učestvovali su na sajmovima u Kelnu, Štokholmu, Londonu i Milanu.

Učestvovali su na sajmovima u Kelnu, Štokholmu, Londonu i Milanu. Uspješno sarađuju sa skandinavskim, francuskim i italijanskim dizajnerima, a uspjeli su uspostaviti i nove saradnje, čiji će rad biti predstavljen na sajmovima u 2020. godini.

Izložbeni prostor podijeljen je u nekoliko historijskih razdoblja, od osmanskog, preko austrougarskog do jugoslavenskog i savremenog doba

Motivi koji se koriste, prilagođeni su modernom vremenu

Teretni voz na ulazu u Mostar naletio na veliki drveni prag

U hladnjači kod Čapljine pronađena dva migranta

Nakon dvije decenije ponovo se čuju otkucaji sa Sahat-kule u Mostaru

Agencija za školovanje policijskih kadeta u Mostaru dobila prestižni IADLEST certifikat

U povodu obilježavanja 34. godišnjice: Izložba u Spomen-kući Džemala Bijedića u Mostaru

Fondacija "Slipičević" iz Mostara dovela pitku vodu selima u Bangladešu

„O nježnosti“ Ines Pašić

„Zimski grad“ privukao više od 100.000 ljudi

Širokobriježanin uhvaćen dok je provaljivao u automobil u Mostaru

Pripremaju „Notno ogledalo“

Iz Mostara poslane poruke mira, ljubavi i radosti

Polaznici čekaju veće snježne padavine

Narodno pozorište godinu započelo novim projektom

Amela Delalić postala majka dječaka

’Via Ferata Fortica’ s čeličnim mostom za avanturiste željne adrenalina

Konjic više od 100 godina njeguje tradiciju: Umjetnički zanat poznat u cijelom svijetu

Hercegovačko-neretvanski kanton

Teretni voz na ulazu u Mostar naletio na veliki drveni prag

U hladnjači kod Čapljine pronađena dva migranta

Nakon dvije decenije ponovo se čuju otkucaji sa Sahat-kule u Mostaru

Agencija za školovanje policijskih kadeta u Mostaru dobila prestižni IADLEST certifikat

U povodu obilježavanja 34. godišnjice: Izložba u Spomen-kući Džemala Bijedića u Mostaru

Fondacija "Slipičević" iz Mostara dovela pitku vodu selima u Bangladešu

„O nježnosti“ Ines Pašić

„Zimski grad“ privukao više od 100.000 ljudi

Širokobriježanin uhvaćen dok je provaljivao u automobil u Mostaru

Pripremaju „Notno ogledalo“

Iz Mostara poslane poruke mira, ljubavi i radosti

Polaznici čekaju veće snježne padavine

Narodno pozorište godinu započelo novim projektom

Amela Delalić postala majka dječaka

’Via Ferata Fortica’ s čeličnim mostom za avanturiste željne adrenalina

Konjic više od 100 godina njeguje tradiciju: Umjetnički zanat poznat u cijelom svijetu