Neobična svadbena kolona zabilježena je prethodni vikend u Čapljini.
Naime, na Facebooku je osvanuo snimak iz ovog grada na kojem se vide okićeni kamioni koji prolaze ulicom. Svatovi u teretnjacima su sve vrijeme trubili.
Ova nesvakidašnja svadbena kolona izazvala je veliku pažnju građana.
Pretpostavljamo da je mladoženja vozač ili strastveni ljubitelj kamiona.

Svadbena kolona kamiona u Čapljini

Mostarske zdravstvene ustanove raspolažu dovoljnim količinama seruma protiv ugriza zmija. Zabilježeno je i nekoliko slučajeva ugriza zmija otrovnica, ali su pacijenti uspješno liječeni. 

&nbsp;Oprez u prirodi

Stručnjaci i ljekari apeliraju na građane da pripaze prilikom boravka u prirodi, jer su zmije najaktivnije u proljeće. Hercegovački krš je, inače, dom poskoka, najopasnije otrovnice u Evropi.

- Mi imamo dovoljne količine seruma. Do sada smo imali jedan slučaj ugiza zmije. Radilo se o pacijentici iz Kruševa, koju smo prevezli na Odjel za infektivno SKB Mostar - kazala nam je Ines Popovac, portparol mostarskog Doma zdravlja.

U aprilu je, također, u naselju Višnjica kod Gruda zabilježen slučaj ugriza opasne riđovke. Mještanina je ova otrovnica ugrizla dok je brao kuke (šparoge).

Dvije otrovnice

- Od početka ove godine hospitalizirano je sedam pacijenata zbog ugriza zmija, i to poskoka i riđovke, dvije otrovnice koje su na našem podneblju značajne. Od toga je bilo pet tzv. suhih ugriza, koji nisu imali toksične reakcije, a takvih je, u suštini, 30 posto. Pacijenti su bili od Konjica do Gruda - potvrdio nam je prof. dr. Jurica Arapović iz Klinike za infektivne bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Naglašava da se serum uredno nabavlja i da nema razloga za strah od nestašice. I iz Kantonalne bolnice “Dr. Safet Mujić” naveli su da imaju dovoljne doze ovog seruma.

Od početka godine zbog ugriza zmija hospitalizirano sedam pacijenata

Premijer Hercegovačko-neretvanskog kantona Nevenko Herceg i predsjednica Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK dr. Kristina Bevanda potpisali su danas kolektivni ugovor, koji će vrijediti tri godine.
- Bilo je potrebno puno zajedničkih napora, dijaloga i kompromisa kako bi se došlo do obostrano prihvatljivih rješenja - izjavio je Herceg.
Najavio je da će sutra Nezavisnom strukovnom sindikatu zaposlenih u zdravstvu na području HNK i Nezavisnom sindikatu zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar biti upućen prijedlog kolektivnog ugovora.
Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije u HNK, rekla je dr. Bevanda, danas je potpisao historijski dokument. 
- Nije nam bilo lako. Trebalo je vremena da se shvati naša ozbiljnost i da se shvati da naša upornost neće nikada oslabiti kada nas veže zajednički cilj. Uz naše neslomljive članove, uz pomoć i podršku ljekara cijele Federacije BiH, želim naglasiti i nikad upitnu pomoć naših direktora, strpljenje naših pacijenata, ali i vjernu pratnju i korektnost novinara - kazala je ona.

Ljekari napokon potpisali kolektivni ugovor

Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru i Unija studenata Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, u saradnji s IPYG-jem,&nbsp;svjetskom organizacijom mladih sa sjedištem u Koreji, i Vijećem mladih grada Mostara, upriličilo je danas akciju pod nazivom "Šetnja za mir", od Španskog trga do Starog mosta.Udruženo su poslali jednu pozitivnu sliku i poruku iz grada na Neretvi, da rat nikad ne može biti rješenje te da su mir i suživot uvjet pozitivnog razvoja njihovog grada.

- Ovo je veoma pozitivna priča i lijepa gesta, pogotovo što se dešava u ovom gradu koji često nazivaju grad-slučaj. Šaljemo poruku da smo mi jedan divan grad, da podržavamo mir i radimo na tome da svaki dan pričamo o miru, ne želeći da se više vraćamo u ružne slike iz prošlosti - kazala je Tajma Tiro, portparol Vijeća mladih. 
Rebeka (Rebecca) iz IPYG-a je rekla da poruke mira u ovom gradu imaju posebnu težinu.
Đani Pajić, predsjednik Unije studenata Univerziteta "Džemal Bijedić", istaknuo je da mladi ovom šetnjom žele poslati simboličnu poruku da apsolutno više nikad ne žele rat i ratna razaranja.

Mostarski studenti: Ovo je predivan grad, a ne grad-slučaj, želimo sarađivati i živjeti zajedno

Ovo je jedan od lijepih primjera kako je ovo jezero izniman turistički i svaki drugi biser ove zemlje. Jedinstvena i najljepša promocija ljepote i bogatstva ovoga kraja.&nbsp;Ljepota Ramskog jezera iznimno je cijenjena kod naših gostiju, domaćina, ali i putnika namjernika, onih koji tek u prolazu kroz ovaj kraj upoznaju i vide njegovu iznimnu ljepotu i sjaj. Plavu boju ovoga jedinstvenog bisera upotpunjuju dodatno ljubazni i susretljivi ramski puk koji stoljećima s ljubavlju dočekuje svoje prijatelje, goste, prolaznike.
Za ljepotu ovog prirodnog kraja i njegovih stanovnika najbolje znaju oni koji godinama tu dolaze da se odmore, osvježe, napune energijom za nastavak života. A jezero nije samo po sebi lijepo, nego je i vrlo izdašno i bogato raznovrsnim ribljim vrstama. To je dodatni mamac za sve ljubitelje sportskog ribolova, za stalne goste, ali i one koji su samo čuli za ovaj kraj i žele okušati svoju ribičku sreću na ovim vodama. Da, dolaze tu svi od običnih ljubitelja ribolova do državnih i europskih prvaka u ovome sportu.
Da vode Ramskog jezera znaju biti iznimno izdašne i darežljive po pitanju ribolova, uvjerili smo se i danas. Naime, ekipa sportskih ribolovaca iz Međugorja i Dragićine, koja inače godinama dolazi na Ramsko jezero, danas je ulovila šarana kapitalca. Ribu tešku 28,4 kg uhvatio je Dragan Kozina. Ekipu sačinjavaju već spomenuti Dragan Kozina, Pavo Vasilj, Jure Stojić, Nikica Kozina i pomoćni član Lala. Prema njihovim riječima, jako su se namučili dok su izvadili ribu na obalu. Također su uhvatili još nekoliko manjih šarana, ali nisu vagani.
- Ova ekipa strastvenih ribolovaca već pet godina dolazi na Ramsko jezero i od prvoga dana svi su članovi SRTD „Ramske vode“. Ovo je po vođenju evidencije do sada najteža riba uhvaćena na ramskim vodama - kazao je za portal Rama-Prozor.info ribočuvar Mijo Bošnjak.
Po starom ribičkom i sportskom pravilu, ova riba je nakon vaganja i slikanja s ekipom vraćena nazad u vodu.
Ovo je samo još jedan u nizu dokaza da su ramske vode bogate ribom, ekološki čiste i iznimne za sportski ribolov. Ekipi, koja je sasvim sigurno sada na čelu popisa onih koji su u Ramskom jezeru uhvatili ovako tešku ribu, od srca čestitamo.
Svim sportskim ribolovcima koji su danas na ovim vodama lijep pozdrav i bistro. Svima ostalima koji nisu dolazili na Ramsko jezero ovo je pozivnica da dođu, okušaju sreću, ali prije svega da uživaju u ljepotama ovoga kraja.

U Ramskom jezeru uhvaćen šaran kapitalac od 28,4 kilograma

Ronilački klub „Neretva“ i ove godine, kao i prethodnih, organizirao je tradicionalnu ekološku akciju „Bola', nemamo ih stotinu'', u sklopu koje će njihovi timovi čistiti korito i obale rijeka Neretve i Radobolje, Stari most, kule i stari dio grada.&nbsp;Ovom akcijom će biti obuhvaćeno područje od Carinskog mosta do Mosta Hasan Brkić.
Suorganizatori akcije su Udruženje građana „Stari grad“, Kajakaški klub „Brodari-Neretva“, Alpinističko-sportsko penjački klub „Neretva“, Vijeće mladih grada Mostara i Interventna spasilačka služba, koja će ujedno brinuti o sigurnosti svih učesnika.
Eko-akciju, koja je počela u 10 sati, sa Starog mosta prati veliki broj turista koji od rane zore pristižu u starogradsku jezgru.

Čiste korito i obale rijeka Neretve i Radobolje, Stari most, kule...

Sva sigurnosna testiranja spektakularnog mostarskog zipp-linea, koji u dužini od 560 metara povezuje brda Fortica i Stolac iznad samog Mostara, završena su, tako da je ova jedinstvena adrenalinska atrakcija spremna da profunkcionira u pravom smislu te riječi. &nbsp;Fenomenalan pogledČekaju se još samo određene dozvole da bi zipp-line mogao i zvanično biti pušten u rad, što se očekuje sredinom juna.U međuvremenu, upriličeni su i prvi probni spustovi dugom impresivnom sajlom, s koje se pruža fenomenalni pogled na Mostar, a čast da njome prvi „prelete“ imali su poznati alpinista Edin Durmo iz zeničkog „Extreme Sports Cluba Skorpio“ te Đani Rahimić, predsjednik Brdsko-biciklističkog udruženja „MTBA“ Mostar, inače inicijator ovog grandioznog projekta.- Doživljaj je odličan, nije ništa strašno. Očekivali smo da će biti strašnije, s obzirom na visinu i dužinu. Što se nas tiče, po pitanju sigurnosti sve smo obavili i ispoštovali. Ranije je izvršeno testiranje sajle u saradnji sa stručnjacima Mašinskog fakulteta. Zategnuta je tako da se osoba sama zaustavlja, a tu je i kočnica, da se u svakom momentu može zaustaviti ako želi - kaže Rahimić. Nema opasnosti, dodaje Rahimić, da se neko povrijedi zbog nemogućnosti zaustavljanja, a u slučaju da osoba zaglavi na sajli tokom spusta, na raspolaganju je GSS, čije će stručne ekipe u tom slučaju priskočiti u pomoć.Također, za oslobađanja straha planirano je postavljanje male probne sajle u dužini od nekoliko metara, koja bi bila podignuta metar iznad zemlje.Ista cijena za sveKada je u pitanju cijena spusta, ona bi po ugledu na slične projekte u Crnoj Gori mogla iznositi 10 eura. - Doživljaj je jedinstven i fenomenalan i mislim da vrijedi. Pošteno je da turistima i našim državljanima cijena bude ista dok bi pravo na popust ostvarili članovi udruženja koji su platili članarinu, bili dio projekta, skupljali i donirali sredstva - navodi Rahimić.Značaj za turizam- Ne treba posebno isticati šta će ovo značiti i za ukupnu turističku ponudu grada na Neretvi, uz sve one blagodati koje već ima - navode iz „Extreme Sports Cluba Skorpio“. Inače, podršku realizaciji ovog projekta u iznosu 13.000 KM dalo je i Federalno ministarstvo okoliša i turizma na čelu s ministricom Editom Đapo (SBB).

Zipp-line iznad grada bit će pušten u rad sredinom mjeseca

U Izbjeglički centar Salakovac kod Mostara, u kojem je od 269 pristiglih bilo ostalo tek nešto više od stotinjak migranata, od petka pristižu nove grupe. Potvrdio nam je to i voditelj ovog centra Edin Denjo, kazavši da će u ponedjeljak znati tačnu cifru novopristiglih migranata.&nbsp;&nbsp; 
- Ide se na to da popunimo sve kapacitete kad već imamo mjesta. Centar i služi tome da se pomogne ovim ljudima, da ne bi morali biti po parkovima i u ruševinama. Sve je i dalje pod kontrolom, problema nema, hrane i svih ostalih potrepština imamo dovoljno - kazao je Denjo.&nbsp;Kapacitet ovog centra iznosi skoro 300 mjesta.

U Salakovcu se nanovo pune kapaciteti: Stižu nove grupe migranata

Mostar je jutros osvanuo okupan suncem, a već u 13 sati izmjereno je 30 Celzijevih&nbsp;stepeni, dok je na suncu i asfaltu temperatura za koji stepen i viša.Grad je prepun šetača, bašte kafića su krcate, a Stari grad su turisti doslovno okupirali. Rijeka stranih gostiju slila se danas u ovaj biser Mostara, svi žele vidjeti tradicionalni skok s monumentalnog Starog mosta, UNESCO-ovog spomenika.
Turistima vrućina ne smeta, a rashlađuju se sladoledima ili pored Neretve i Radobolje.
Na trgu Musala zabilježili smo zanimljivu scenu, gdje su se mališani rashlađivali u jednoj od tamošnjih fontana.

Mostar prepun šetača i turista: Rashlađuju se i u fontanama

Dan bijelih traka obilježen je danas u Mostaru u organizaciji Muzeja žrtava genocida i Udruženja građana „Brankovac“.&nbsp; Tako su njihovi predstavnici i volonteri Mostarcima u Fejićevoj ulici stavljali bijele trake na ruke u znak solidarnosti sa žrtvama Prijedora.
Kako su nam kazali Menvirsa Kmetaš–Demić, u ime Muzeja, i Haris Behram, predsjednik Udruženja „Brankovac“, odlučili su obilježiti dan kada je građanima Prijedora nesrpske nacionalnosti, Bošnjacima i Hrvatima naređeno da izvjese bijele čaršafe, a pri izlasku iz svojih domova oko ruke stave bijelu traku. 
- Veoma je važno podsjećati na ovaj dan, zato jer je u Prijedoru ubijeno više od 3.000 stanovnika, a između ostalog i 102 djece i 265 žena. Prijedor i okolica imali su najveći broj koncentracionih logora, 59 i u Prijedoru je 61 masovna grobnica, od kojih je najveća bila Tomašica. To je najveća masovna grobnica na području Evrope - kazala je Kmetaš-Demić.

Mostarci obilježili Dan bijelih traka

Ronilački klub "Neretva" i ove godine, kao i prethodnih, organizira tradicionalnu ekološku akciju čišćenja korita i obala rijeka Neretve i Radobolje, Starog mosta, kula i starog dijela grada.

Akcijom koja će se održati u nedjelju, 3. juna, s početkom u 10 sati bit će obuhvaćeno područje od Carinskog mosta do Mosta Hasana Brkića.

Organizatori najavljuju da će poseban naglasak staviti na čišćenje nekoliko kritičnih dijelova obala Neretve, gdje se nalaze velike količine otpada, a na tim dijelovima bit će postavljene ploče s natpisom "Molimo ne bacajte otpad".

Suorganizatori akcije su Udruženje građana "Stari grad", Kajakaški klub "Brodari-Neretva", Alpinističko-sportsko penjački klub "Neretva", Vijeće mladih grada Mostara i Interventna spasilačka služba, koja će ujedno brinuti i o sigurnosti svih učesnika.
Generalni pokrovitelj akcije je Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona.

U nedjelju velika akcija čišćenja rijeka Neretve i Radobolje

Studenti dva ekonomska fakulteta u Mostaru, Univerziteta „Džemal Bijedić“ i Sveučilišta, jučer su na platou ispod Starog mosta predstavili svoju kampanju koja se pod simboličnim nazivom „Ja bih upalio svjetlo, a ti?“ provodi pod pokroviteljstvom Evropske unije.
&nbsp;Dijelili letke 
Riječ je o svojevrsnom takmičenju u kojem učestvuje 14 fakulteta iz BiH, među kojima su i mostarski „ekonomisti“, a koji čine takozvani „crveni tim“.
Tako je jučer njih osmero u staroj gradskoj jezgri i ispod Starog mosta, gdje se okuplja veliki broj turista, dijelilo letke i brošure s ciljem promoviranja aktivnosti koje će mladima omogućiti lakše i brže zaposlenje, bez famozne „štele“, kako su nam to rekle Edna Voloder i Marija Vranjković.
- Razgovaramo s mladima o mogućnostima dodatnog usavršavanja, volontiranja, omogućavanja prakse da jednostavno, kako to i naš jedan slogan kaže, „Zaboravi na štelu, pokaži se na djelu“. Dakle, cilj nam je i, naravno, želja da mladi uzmu stvari u svoje ruke i da gledaju u neku svjetliju budućnost - kazala nam je Voloder.
Vranjković je dodala da su proteklih mjeseci u okviru kampanje poduzeli brojne aktivnosti, a najviše su se fokusirali na kreiranje videouradaka kojima, istakla je, na šaljiv način mladima objašnjavaju na koji se način mogu boriti protiv štele.
Nadaju se pobjedi 
- Promjene su naša stvarnost - poručila je Vranjković, dok su obje studentice iskazale nadu da će njihov tim odnijeti pobjedu u ovoj kampanji, čija je završnica sredinom juna.
&nbsp;Članovi tima&nbsp;U timu Ekonomskog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ su, uz Voloder, Hamdo Karaga, Almin Pilav i Esmeralda Šuta, a sa Sveučilišta u Mostaru, osim Vranjković, učestvuju Daria Ravlić, Franjo Skoko, Ana Aničić i Marija Vranjković. Podršku timu daju mentorice Amela Pajić i Mirela Mabić.

Zaboravi na štelu, pokaži se na djelu

Danas poslije 13 sati Jablanicu je pogodio zemljotres.
U centru za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda rečeno nam je da je zemljotres bio jačine 3,5 stepeni Rihterove skale i trajao je nekoliko sekundi. 
Potres ovakvog intenziteta, kako nam je rečeno, može prouzrokovati oštećenja na starim građevinama. Današnji potres nije izazvao materijalnu štetu, a mogli su ga osjetiti ponajviše građani koji žive u neboderima.

Jablanicu pogodio zemljotres jačine 3,5 stepeni Rihterove skale

Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) neće više isplaćivati porodiljske naknade.
Odlučeno je to presudom Vrhovnog suda Federacije BiH, koji je uvažio reviziju ZZO-a HNK koju su podnijeli zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Naime, zbog donedavnog nepostojanja propisa iz oblasti dječije zaštite u HNK, u ZZO-u su bili zatrpani tužbama pravnih osoba za refundiranje naknada za rad koje su isplaćivali svojim zaposlenicima iz vlastitih sredstava za vrijeme porodiljskog odsustva.

Uprkos činjenici, naveli su jučer iz ZZO-a, da se porodiljsko odsustvo ne može tretirati kao „bolovanje“, tužbe su rješavane u korist tužilaca, pa je u protekle dvije godine iz kase ZZO-a isplaćeno više od dva miliona KM.

- Po pokrenutim tužbama za refundiranje porodiljskih naknada koje su još u proceduri u naredne dvije godine Zavod je trebao izdvojiti još više od tri miliona KM - naveli su iz ZZO-a.

Hoće li neisplaćene tužbe nakon ove sudske presude sada pasti na teret Kantona, jučer nismo uspjeli saznati ni u ZZO-u, kao ni u Vladi HNK iz koje nam je rečeno da ćemo više informacija o tome moći dobiti danas.

S druge strane, Marin Bago iz Udruženja „Futura“ ustvrdio je za naš list da su tužbe za porodiljske naknade masovno podnosili iz javnih preduzeća i uprava.

&nbsp;Diskriminacija žena&nbsp;&nbsp; 
Bago je podsjetio na činjenicu da Zakon o zaštiti porodice s djecom koji je 1. oktobra prošle godine stupio na snagu gore tretira stanje nego što je to bilo na terenu prije njegovog donošenja. Naime, tvrdi Bago, taj zakon diskriminira žene koje rade u privatnim preduzećima.

Hoće li tužbe teške tri miliona KM sada ići na teret Kantona?

Naselje Zavala u općini Ravno, na samom jugu naše zemlje, pravi je raj za arheologe, jer u sebi krije blaga koja tek trebaju biti otkrivena.&nbsp;&nbsp; 
Na jednom od njih, arheološkom lokalitetu Crkvina, koji je i nacionalni spomenik, od 2016. godine vrijedno radi ekipa istraživača predvođena uglednom naučnicom iz Mostara, arheologinjom Snježanom Vasilj.

Kontinuitet života

Ona je u sklopu projekta koji realiziraju Općina Ravno, Federalno ministarstvo kulture i sporta i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, došla do fantastičnih otkrića koja svjedoče o kontinuitetu života na ovom području.

Ovaj lokalitet čine ostaci Crkve svetog Petra, Crkve svete Petke, kao i nekropola sa 23 stećka. 

Nova opsežna istraživanja su ispod Crkve svete Petke iznjedrila niz novih i neočekivanih arhitektonskih elemenata. Za sada su ispod nje registrirani ostaci tri objekta, od kojih je jedan iz predromaničkog perioda, odnosno devetog stoljeća! 

- Srednji građevni sloj po načinu gradnje s potkovičastom apsidom ukazuje na neku stariju romaničku građevinu iz 11. stoljeća - kaže Vasilj. 

Pojašnjava da je u Crkvi svete Petke i oko nje istražen 21 grob, od kojih se ističe jedan ugrađen u samo središte karakteristične potkovičaste apside. Radi se o dječjem grobu, a u jednom od njih pronađen je i epigrafski spomenik s natpisom u sedam redova, ugrađen u dno njegove konstrukcije.

Tu je i grob s tragom paljevine, u kojem se uz kost lijeve potkoljenice nalazi pohranjen donji dio keramičke posude, vjerovatno trag nekog pogrebnog obreda. 


Prostor Crkve svete Petke zanimljivim čini i grobnica smještena uz apsidu. Što se tiče Crkve svetog Petra, Vasilj ističe da su ispod njene podnice pronađena dva nivoa grobova, a istražen je 21.


Neoštećena lobanja


- U većini grobova nalazili su se kosturni ostaci samo jedne osobe, u nekim su pronađeni ostaci četiri, šest ili sedam osoba. Kako se u tim slučajevima radi o masi nasumice nabačenih kostiju, može se zaključiti da se radi o kosturnicama. Zanimljivo je da je u jednom između dva kamena bloka bila neoštećena lubanja - otkriva Vasilj.




Mač i jabuka na stećku


Na površini lokaliteta sačuvana je nekropola sa 23 nadgrobna spomenika, od kojih su većinom masivne nadgrobne ploče i samo dva u obliku sanduka. 


Ukrašena je samo jedna kamena ploča, a u plitkom reljefu, na površini oivičenoj jednostavnom bordurom, isklesan je štit sa sedlom i ispod njega mač s nakrsnicom i jabukom.

Ispod ostataka crkve pronađen objekt iz devetog stoljeća!

Stanje u zdravstvenom sistemu Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) je teško i odavno je izvan zakonskih okvira, tokovi novca se ne kontroliraju, a pacijenti su zbog loše usluge nezadovoljni i ogorčeni. U ovom momentu zakazale su institucije Zavoda zdravstvenog osiguranja, Ministarstva zdravstva, Vlade i Skupštine HNK jer nisu stale u odbranu zakona i prava pacijenata.&nbsp;&nbsp;
Paralelni sistem

Bila bi to u najkraćem „dijagnoza“ zdravstvenog sistema u HNK iz ugla pacijenata, izrečena na jučerašnjem okruglom stolu koji je u organizaciji Mreže nevladinih organizacija „Naše društvo“ u Mostaru okupio predstavnike civilnog i vladinog sektora. 

- Narušena su sva tri stuba zdravstva, od načela solidarnosti, jer onima s kojima bi se trebali solidarizirati, a to su penzioneri i nezaposleni, naplaćujemo dodatno zdravstvene usluge. Totalno je zanemareno civilno učešće u zdravstvenom sistemu, zdravstveno vijeće narušeno, a što se tiče plaćanja usluge zdravstvenim ustanovama, zakon kaže da to treba ići po obimu, vrsti i kvalitetu usluge, a kod nas je godinama paušalno plaćanje. Dali smo milijarde KM, a ne znamo šta smo platili, nemamo efekt, a pacijent je nezadovoljan - kaže Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta življenja „Futura“. 

Stvoren je, ističe Bago, paralelni sistem, a novac teče nekontrolirano.

- Naše je zdravstvo zaista ugroženo, ali ako se vratimo u zakonske okvire, nakon pola godine imali bismo rezultate i zadovoljnijeg pacijenta - navodi Bago. 

&nbsp;Ogromni doprinosi 

Husein Oručević iz Mreže „Naše društvo“ naglašava da se bez kontrole novca koji se ulaže i troši u zdravstvu ne može pouzdano ni reći ima li ga dovoljno za kvalitetnu uslugu.

- Tek kad Ministarstvo i Zavod budu kontrolirali potrošnju, svaku marku, moći ćemo govoriti o pravom stanju. Za taj se novac nikome trenutno ne odgovara, a trebalo bi prije svega nama, građanima, koji dajemo ogromne doprinose - kaže Oručević.

Kvalitet usluge zavisi od plaće&nbsp; 
Osman Tufek, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u zdravstvu HNK, naglasio je da se treba uložiti dosta napora da se stvari u zdravstvenom sistemu poboljšaju.

- Uvijek je ista priča od menadžmenta i fonda da novca nema. A ima ga, samo ga treba rasporediti - naveo je Tufek, dodajući da kvalitet zdravstvene usluge zavisi i od visine plaća radnika u zdravstvu. Trenutno, dodao je, čistačica u Kantonalnoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ ima plaću od 330 KM, što je ispod svih standarda.

Svadbena kolona kamiona u Čapljini

Od početka godine zbog ugriza zmija hospitalizirano sedam pacijenata

Ljekari napokon potpisali kolektivni ugovor

Mostarski studenti: Ovo je predivan grad, a ne grad-slučaj, želimo sarađivati i živjeti zajedno

U Ramskom jezeru uhvaćen šaran kapitalac od 28,4 kilograma

Čiste korito i obale rijeka Neretve i Radobolje, Stari most, kule...

Zipp-line iznad grada bit će pušten u rad sredinom mjeseca

U Salakovcu se nanovo pune kapaciteti: Stižu nove grupe migranata

Mostar prepun šetača i turista: Rashlađuju se i u fontanama

Mostarci obilježili Dan bijelih traka

U nedjelju velika akcija čišćenja rijeka Neretve i Radobolje

Zaboravi na štelu, pokaži se na djelu

Jablanicu pogodio zemljotres jačine 3,5 stepeni Rihterove skale

Hoće li tužbe teške tri miliona KM sada ići na teret Kantona?

Ispod ostataka crkve pronađen objekt iz devetog stoljeća!

Za zdravstvo data milijarda maraka, a pacijenti nezadovoljni

Hercegovačko-neretvanski kanton

Svadbena kolona kamiona u Čapljini

Od početka godine zbog ugriza zmija hospitalizirano sedam pacijenata

Ljekari napokon potpisali kolektivni ugovor

Mostarski studenti: Ovo je predivan grad, a ne grad-slučaj, želimo sarađivati i živjeti zajedno

U Ramskom jezeru uhvaćen šaran kapitalac od 28,4 kilograma

Čiste korito i obale rijeka Neretve i Radobolje, Stari most, kule...

Zipp-line iznad grada bit će pušten u rad sredinom mjeseca

U Salakovcu se nanovo pune kapaciteti: Stižu nove grupe migranata

Mostar prepun šetača i turista: Rashlađuju se i u fontanama

Mostarci obilježili Dan bijelih traka

U nedjelju velika akcija čišćenja rijeka Neretve i Radobolje

Zaboravi na štelu, pokaži se na djelu

Jablanicu pogodio zemljotres jačine 3,5 stepeni Rihterove skale

Hoće li tužbe teške tri miliona KM sada ići na teret Kantona?

Ispod ostataka crkve pronađen objekt iz devetog stoljeća!

Za zdravstvo data milijarda maraka, a pacijenti nezadovoljni