U Bosanskoj Gradišci u toku je izgradnja nekoliko stotina stanova i po tome se grad na rijeci Savi razlikuje od mnogih većih gradova. Građevinci kažu da je potražnja za stanovima velika i da raste iz mjeseca u mjesec. Prema njihovom uvjeravanju, najčešći kupci su penzioneri, povratnici iz Slovenije, Austrije, Njemačke ili stariji bračni parovi iz većih gradova u BiH i regionu. Ekonomski razlozi– Ekonomska računica je to uvjetovala jer stanove po cijenama od 1.100 do 1.400 KM mnogi kaparišu već u nacrtu. Ljudi prodaju stanove u većim gradovima po neuporedivo višim cijenama, ovdje doseljavaju i lagodno žive od tih razlika u cijenama kvadrata - kaže poduzetnik Rade Marković.Penzioner Boris Moravac napustio je Banju Luku poslije 60 godina provedenih u ovom gradu, gdje je rođen, stekao porodicu, proveo radni vijek. Razlozi su, kako navodi, čisto ekonomske, ali i praktične prirode.- Bosanska Gradiška je manji, a veoma lijep grad, bez mnogo gužvi. Ovdje je odlično regulirana zdravstvena zaštita, a od razlike u vrijednosti moga stana u Banjoj Luci od 60 kvadrata i istovjetnoga ovdje osigurao sam meni i supruzi mirnu starost - rekao je Moravac.Ovoga trenutka u Bosanskoj Gradišci se gradi desetak stambenih zgrada. Najatraktivnije su zgrade na savskom keju, a gradi se i nekoliko manjih zgrada na Senjaku i u samom centru grada. Bosanskogradiški građevinci zadovoljno trljaju ruke jer imaju mnogo posla, a i kupci stanova su zadovoljni. Manje novcaU Bosanskoj Gradišci za upola manje ili trećinu novca u odnosu na Banju Luku, Ljubljanu, Sarajevo ili Beograd kupuju kvalitetne i, što je veoma važno, stanove s urednom građevinskom dokumentacijom.

Građevinci kažu da je potražnja za stanovima velika

Trenutno se gradi desetak stambenih zgrada

Intenzivirana izgradnja stanova: Među kupcima dominiraju povratnici, ali i penzioneri

Zahvalni su humanim ljudima u Semberiji i dijaspori koji pomažu njihov rad&nbsp;

Humani centar „Hasna“ u Janji već dvije i po godine funkcionira kao narodna kuhinja i trenutno osigurava dnevne obroke za 94 korisnika. Narodna kuhinja funkcionira u okviru Udruženja demobilisanih boraca u Janji. Tridesetak porodica dobiva kvalitetne i raznovrsne obroke. 
Dobiju povrće&nbsp;- Naše korisnike pomažemo i u odjeći, higijenskim sredstvima, lijekovima, organiziramo humane akcije, a jedna od njih je i popravka kuće za Dedu Čanića. Nama je godišnje neophodno između 25.000 i 30.000 KM za normalno funkcioniranje. Sada, u vrijeme Kurban-bajrama, donirano nam je između šest i sedam tona mesa od kurbana. Poljoprivrednici nas pomažu tako što nam doniraju povrće. Mjesečno za namirnice moramo osigurati od 2.500 do 3.000 KM - kaže Senad Hadžić, jedan od inicijatora i osnivača ovog udruženja građana.

Naglašava da su korisnici kuhinje samci, socijalno ugroženi ljudi koji imaju višečlane porodice, a među njima je i jedna sa 11 članova. Zahvalni su humanim ljudima u Semberiji i dijaspori koji pomažu njihov rad.
Ustupljen objekt 
- Imamo u Janji petnaestak porodica koje zbog ponosa ne dolaze u narodnu kuhinju. Dugujemo veliku pomoć hadžiji Izudinu Šeljpiću koji je ustupio besplatno svoj objekt s dvorištem za potrebe javne kuhinje. On je spreman u svakoj situaciji da pomogne kako ne bi došlo u pitanje funkcioniranje javne kuhinje – naglašava Hadžić.&nbsp;&nbsp;Pomoć migrantima&nbsp; Humani centar "Hasna" organizirao je dvije akcije pomoći migrantima koji se trenutno nalaze na području Velike Kladuše i Bihaća. Otpremljeno je oko sedam tona povrća, namirnica i drugih artikala koji mogu biti od koristi migrantima koji se nalaze na području USK.

Naše korisnike pomažemo i u odjeći, higijenskim sredstvima, lijekovima, kaže Hadžić

Mnogi zbog ponosa ne dolaze u narodnu kuhinju

Nedavnim svečanim otvorenjem džamije u naselju Skočić kod Zvornika, koje se nalazi na samoj granici sa Srbijom, zvanično je završena obnova svih porušenih islamskih vjerskih objekata u ovom dijelu Podrinja.&nbsp; &nbsp; Pomoć dijaspore
Među njima su i čuvena džamija na Kušlatu, koja je bila spomenik pod zaštitom države, turbe Hasana Kaimije na Kula Gradu, džamija Divič izgrađena nakon izmještanja crkve s njenih temelja i tri džamije u samom gradu Zvorniku: Riječanska, Zamlaz i Beksuja. 
Akciju ponovne izgradnje džamije u Skočiću najvećim dijelom su vodili i finansirali Skočićani iz dijaspore. Među njima su najaktivniji bili oni koji su iz rodnog mjesta prognani kao djeca, a danas su izuzetno uspješni u svojim profesijama u zemljama gdje žive.

Zajednički boravak u zavičaju ovoga ljeta među njima je rodio ideju da se krene u obnovu čuvene kule u Skočiću koja je skoro dva stoljeća bila simbol tog mjesta. Ovaj značajni kulturno-historijski objekt je zbog vremena i višestrukih rušenja i paljenja potpuno uništen. 
- Moramo pronaći način da što više mladih Skočićana privučemo da što češće dolaze u zavičaj i mislimo da bi obnova kule u njenom autentičnom obliku bila veoma dobar korak u tom smjeru - kaže Admir Mehmedović, Skočićanin koji se aktivno bavi politikom i trenutno je zastupnik u lokalnom parlamentu u austrijskom gradu Traismauer, gdje živi i radi.
Obnovljena kula bila bi vidikovac i prava turistička atrakcija zbog svoje historijske vrijednosti i položaja Skočića koji dominira jednim dijelom toka Drine.
Postoje sačuvani dokumenti o ovom objektu i crteži koji bi mogli pomoći da se kuli vrati nekadašnji izgled.
Srušena 1992.
- Kula je bila zapaljena 1942. godine zajedno s naseljem. Nakon Drugog svjetskog rata nije dovoljno održavana, pa su mještani odnosili kamenje za svoje potrebe. Potpuno je srušena 1992. godine i moralo bi se krenuti od samog temelja. S obzirom na to da se nalazila na zemljištu koje je u vlasništvu Islamske zajednice, ne bi trebalo biti problema u pripremi projektne dokumentacije - ističe Mustafa ef. Muharemović, historičar i predsjednik Medžlisa IZ Zvornik.
Dodaje da će IZ podržati inicijativu da se kula obnovi i bude dio ponude vjerskog turizma zajedno s drugim znamenitostima na području Zvornika.&nbsp;

Ubrzati povratak 
U Skočiću trenutno živi samo 25 stalnih povratnika. Međutim, vjeruju da bi ovo moglo pozitivno utjecati na proces povratka i ostanak onih koji su se vratili u mjesto koje se nalazi bliže srbijanskom gradu Loznici nego samom Zvorniku.
Historijski podaci 
Prema dostupnim izvorima, kulu u Skočiću sagradio je početkom 19. stoljeća Smail-beg Begzadić. 
Njega kao odmetnika dao je pogubiti Fidahić, tadašnji kapetan Zvornika. Osim kule, u zidom opasanom dvorištu nalazio se i odžak, a pored i druga kula i česma. Ove dvije zgrade propale su 1898. ili 1899. godine. Gornji spratovi su služili za stanovanje, a donji za odbranu. Begzadići su u to vrijeme bili veliki zemljoposjednici, a prenosi se da su imali posjede i s druge strane Drine.

Postoje sačuvani dokumenti o ovom objektu

Obnovljena kula bila bi vidikovac i prava turistička atrakcija zbog svoje historijske vrijednosti i položaja Skočića koji dominira jednim dijelom toka Drine

Hoće li ponovo, na radost mnogih, biti podignuta kula u Skočiću

“Šta i koga krijete? Gde je Davidov donji veš?”, pisalo je na transparentima koje su držali okupljeni građani na večerašnjem protestu u centru Banja Luke.
– Dragi naš Davide, 152. dan tražimo istinu i pravdu. Ko je ubio Davida Dragičevića. Bio sam u Agenciji za istragu i zaštitu, dokumenti će biti predati. Dragan Lukač, Darko Ćulum, Darko Ilić, Nedeljko Lubura Željko Karan, Đorđe Rađen, Milorad Rađen, njegov otac, inspektor Siniša Kondić, Nebojša Topalović – policajac, Mile Bošnjak, Dubravko Kremenović – visoki funkcioner, Bojan Karanović – inspektor, 13 trenutno, a ukupno ih ima 82 na spisku. Imaju rok do 5. oktobra da pohapse sve sa liste. Dolazi međunarodni tim advokata, pa da vidimo šta će im odgovoriti, nadam se da neće. Predsjedniče, premijerko, pozicijo, opozicijo, vidjećete šta hoće Davor Dragičević, ne budete li rekli istinu. Džaba vam predizborne kampanje, glavno pitanje je – Ko je ubio Davida Dragičevića? – povikao je večeras pred okupljenim građanima u Banjaluci, Davor Dragičević, otac stradalog mladića, prenosi Euro Blic.
Prisutnima se obratila i prijateljica pokojnog Davida.
– Samo da vidiš koliko nas je dragi Đakac na tvom trgu. Znaj da imaš nas dobre ljude, ujedinio si nas bez obzira na vjeru i naciju. Ponosni smo što smo imali takvog druga, sina. David je bio naš anđeo na zemlji, a sada je na nebu. Za pet mjeseci samo je jednom pala kiša, to je David plakao kada vidi koliko se njegov otac bori. Stajaćemo ovdje dan i noć, nećete nas se tako lako riješiti. Toliko smo jaki, borimo se za istinu, Davor neće sam ostati, zbog njega i Đakca ću biti ovdje. Ćaća nikad neće biti sam – navela je ona.

Pročitana je i “Davidova molitva” i okupljeni su otpjevali pjesmu “Klinac u getu” uz povike “Pravda za Davida".&nbsp;
– Stefan Simić je napisao: Ono što je uradio Davor niko nije, samo velika energija, ljudskost i srce može da okupi toliko ljudi, to nije interes. Zašto ono što je uspelo Davoru nije nekome drugom, već “običnom konobaru”. Sve što radi, radi posvećeno. Nakon dugo godina pojavila se ličnost, skroman čovjek kojem su ubili sina i napravili od njega narkomana. Samo možemo da mu pružimo ruku i učinimo najdublji naklon. Davor nije iz svjeta politike, marketinga on je jedan od nas, koji je radio za svoju porodicu. Mnogo sam naučio od Davora, vodio sam kako se voli svoj narod, kako se daje srce i duša za viši cilj, to nisam mogao od drugih da naučim. Davor je ličnost godine i došao sam iz Srbije da ga podržim. Pozivam sve koji mogu da dođu, to nije samo borba za pravdu, to je stvaranje budućnosti. Davor je bitan kao nada, prkos, dostojanstvo. To je borba svih nas – pročitano je na Trgu.
Pred kraj večerašnjeg okupljanja ponovo se svima obratio Davor Dragičević.
– Sutra ćete čuti još jednog svjedoka. Rekli su u MUP RS da su se zaigrali, pa ga ubili. Vidjećete svi zločinci, 5.10. šta hoću. Pravda za Davida će biti vječna – poručio je on.
Podsjećamo u prijavi se navodi kako je Davidovo tijelo u kanalizaciji-rječici Crkvena ugledala Ljiljana Haznadar koja je obavijestila policiju, a policija vatrogasce koji su ga izvukli na obalu. Tome su prisustvovali policajci Nebojša Topalović i Mile Bošnjak iz PS Lazarevo koji su, kako Dragičević kaže, ljudi od povjerenje Darka Ćuluma.

-Nakon odlaska vatrogasaca imenovani policajci su vratili tijelo u vodu kako bi usmjerili istragu u krivom smjeru i pobili činjenice da je tijelo nađeno na suhoj podlozi, pješčanoj adi. U fotodokumentaciji MUP-a rS se nalaze i fotografije urađene mobitelom policajca Bošnjaka i one pokazuju tijelo u vodi, a izjave vatrogasaca potvrđuju da je na samom početku najmerno kompromitovan uviđaj kako bi se prikrili pravi tragovi i dokazi- kaže u prijavi.

Otac Davor: Džaba vam predizborne kampanje, glavno pitanje je ko je ubio Davida Dragičevića

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Dragutin Škrebić rekao je danas u Tesliću da poslodavci nemaju problem ako dođe do povećanja najnižeg regresa radnicima, ali da on ne smije biti oporezovan.&nbsp; 
- Ako je regres socijalna kategorija, a jeste socijalna kategorija i jeste pomoć radnicima, onda takve socijalne kategorije ne mogu biti oporezovane - rekao je Škrebić, koji u Tesliću prisustvuje sjednici Predsjedništva Saveza sindikata RS.

On je istakao da su poslodavci predlagali i veću cifru za regres od najniže 300 KM, koliko očekuje Savez sindikata RS, ali da taj iznos regresa ne bude oporezovan.

- Kažu, bit će zloupotrebe. Pa postoje kontrolni organi i nije teško to kontrolirati, onaj ko stvarno želi da to kontrolira - rekao je Škrebić.

On je ocijenio da je potrebno pronaći rješenje, ali da nije realno da se to radi u izbornoj godini.

Škrebić smatra da postojeći Zakon o radu mora pretrpjeti izmjene, i to već u idućoj godini, da bi se pristupilo potpisivanju Općeg kolektivnog ugovora.

- Interesi radnika i poslodavaca su u 95 posto slučajeva isti. Samo je sada pitanje kako naći mjeru, kako napraviti zakonsku regulativu da se napravi sistem koji može funkcionirati - smatra Škrebić.

On je zaključio da nije dobro davati prava za koje se unaprijed zna da neće biti poštovana i da svi socijalni partneri trebaju biti realni.

Ocijenio da je potrebno pronaći rješenje

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić protivi se oporezivanju regresa

Jedan od najvećih uzgajivača heljde na području Semberije je Ilija Tešanović Lazić (71), penzioner koji se više od deset godina uspješno bavi i pčelarstvom u brežuljkastom području Semberije, u Gornjem Dragaljevcu. Kaže da je heljdu počeo sijati prije četiri godine iz čiste znatiželje.
Dobra ispaša
- Ove godine heljdu sam zasijao na površini od oko sedamdesetak dunuma. Heljdino brašno je izuzetno korisno za ljudsku ishranu, ali je heljda u fazi cvjetanja izuzetno dobra ispaša za pčele. Imam u pčelinjaku oko 65 košnica i moje pčele su ovih dana svakog prijepodneva na ispaši na ovim njivama koje su početkom jula, nakon skidanja pšenice, zasijane heljdom. Heljda „liječi“ i zemljište, potiskujući korov i čineći zemljište rastresitijim i pogodnijim za obradu – ističe Lazić.
Naglašava da se heljdino brašno miješa s pšeničnim u omjeru od 30 posto (heljda) naprema 70 posto te se od njega mogu pripremiti vrhunski kulinarski specijaliteti.
- Med koji se dobije ispašom s polja zasijanih heljdom je izuzetnog kvaliteta. Heljda se, inače, sije u maju, ali, zavisno od vremenskih uvjeta, može se sijati i početkom jula. Tretira se kao krmno bilje. S ovih njiva očekujem prinos heljde od stotinu do 150 kilograma po dunumu. Dobio sam novo sjeme heljde iz Srbije koje daje znatno veći prinos i biljke izrastu i do dva metra. Med od heljde je blagog, aromatičnog ukusa i mirisa – naglašava Lazić.
Razne svrhe
Prema njegovim riječima, slama od heljde, nakon vršidbe, može se koristiti u različite svrhe. Stručnjaci kažu da se pljeva, koja ostane nakon vršidbe, može ubacivati u jastuke, kako bi se dobio „miran i zdrav san“.
Tragom njegovih iskustava i saznanja već su krenuli i drugi mještani ovog semberskog sela sijući manje površine heljdom, možda i biljkom budućnosti. 
Traži više sunca
Ilija kaže da heljda ima vegetativni period od tri mjeseca, da biljka zahtijeva više sunca nego vlage. Dobro uspijeva na siromašnijem i nekvalitetnijem zemljištu.

Stručnjaci kažu da se pljeva, koja ostane nakon vršidbe, može ubacivati u jastuke, kako bi se dobio „miran i zdrav san“

Veliku korist od heljde imaju ljudi i pčele, a „liječi“ i zemljište

Poslije četiri i po godine od obustave radova u Trebinju je ponovo počela izgradnja istočne obilaznice. Ponovni početak radova ozvaničili su direktor preduzeća „Putevi Republike Srpske“ Nenad Nešić i gradonačelnik Trebinja Luka Petrović.&nbsp;Drugi projekti Prema riječima Nešića, radovi na ovoj obilaznici počeli su 2012. i prekinuti su 2014. godine zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa.- U okviru obilaznice izgradit ćemo i jedan kružni tok i na taj način saobraćaj učiniti sigurnijim - istakao je Nešić i dodao da “Putevi RS” imaju u planu i druge projekte na području Hercegovine kako bi se poboljšala putna komunikacija, kako prema Stocu i Mostaru tako i prema istočnom Sarajevu i Srbiji.Petrović je rekao da je Gradska uprava poslije četiri i po godine od obustave radova riješila imovinskopravne odnose, čime su se i stekli uvjeti da se riješi jedna od najneuređenijih prigradskih ulica.Najgori prilaz- Napokon će biti riješena ova ulica i najgori prilaz u trebinjskom naselju Gučina. Došli smo do samog ulaska u tunel, čime ćemo prikopčati naselja Mokri Dolovi i Gornje Police. Ovim projektom predviđeno je da budu urađeni i rasvjeta, zelene površine i kolovozni trup saobraćajnice - rekao je Petrović.Vrijednost radova na izgradnji istočne obilaznice u dužini od 500 metara je 900.000 KM. Izvođač radova su „Hercegovina putevi“, a investitor preduzeće „Putevi Republike Srpske“.Spremna dokumentacija - Jedan od projekata koji je stavljen u plan investicija za 2018./2019. godinu jeste i izgradnja zapadne obilaznice, za što je ove godine planirano 700.000 KM, a ostatak sredstava za sljedeću -&nbsp; istakao je Petrović, dodavši da je završena projektna dokumentacija i da slijedi izrada elaborata.

Gradska uprava je poslije četiri i po godine od obustave radova riješila imovinskopravne odnose

Uz kružni tok saobraćaj će znatno biti sigurniji

Nekoliko dana nakon što su mediji prenijeli informacije o rušenju štale Himze Omanovića u Žepi, pored kuće ove vrijedne porodice nikao je novi objekt. Izgradio ga je Goraždanin Sead Mićivoda, čovjek koji je u kafani u Goraždu saznao za nevolje petočlane porodice koja živi od stočarstva te u roku od dva sata bio na licu mjesta.&nbsp; - Moja firma je u proceduri. Registraciju su malo usporili ovi odmori u avgustu, ali brzo će početi s radom. Nastojim pomoći kad god mogu, tako da sam i u ovom slučaju sve završio za dan. Radio sam i u Jezeru kod Ilovače, gdje sam za dvoje djece bez roditelja uradio sprat kuće – kaže skromni građevinski radnik iz Beriča kod Goražda Sead Mićivoda.
Porodica Omanović u Žepi, sada s mnogo više samopouzdanja, priprema sijeno za ishranu stoke tokom zime. Himzo i njegova supruga Elma, sa troje maloljetne djece, žive od poljoprivrede te stada od 50 ovaca i pet goveda. Objekte za smještaj stoke gradili su od trupaca iz obližnjih šuma, ali su dotrajali.&nbsp;– Štala za ovce sada je izgrađena, a dolazio nam je i pomoćnik federalnog ministra za izbjeglice pa je obećao da će se uraditi i projekt za veću štalu za smještaj goveda i da će to biti urađeno po sistemu „ključ u ruke“. Sad nam je puno lakše, jer smo stvarno bili zabrinuti gdje smjestiti ovce nakon što ih, za nekoliko dana, vratimo s planine, gdje su na ispaši – kazala nam je Himzina supruga Elma Omanović.
Podsjetimo, Omanovići imaju samo dječiji doplatak od 105 KM mjesečno, a njihovu molbu za izgradnju štale Ministarstvo izbjeglica FBiH ranije je odbilo zbog proceduralnih razloga.

Smještaj za stoku gradili od dotrajalih trupaca

Omanovićima iz Žepe laknulo: Porodica dobila novu štalu za ovce

Duško Milanović (57) i njegov sin Ognjen (17), koji su nakon trovanja ugljendioksidom zbrinuti na Klinici za intenzivnu medicinu UKC RS u Banjoj Luci, nisu više u komi i odvojeni su od aparata za mehaničku ventilaciju.&nbsp;&nbsp; - Obojica su trenutno svjesni – navode iz Centra i dodaju da su sve daljnje prognoze sa zdravstvenim stanjem oca i sina preuranjene.
Podsjećamo, Milanovići su se otrovali ugljendioksidom u krugu „Prijedorčanke“ prilikom čišćenja cisterne s voćem. Ognjenu je u jednom trenutku pao mobilni telefon u cistrenu. Otišao je po njega i odmah izgubio svijest, kao i otac koji je u cisternu ušao kako bi mu pomogao. 
Oca su iz cistrene izvukli radnici, a prema riječima Nebojše Miljuša, komandira prijedorskih vatrogasaca, u zajedničkoj akciji izvučen je i sin. Obojica su nakon tog zbrinuta u Univerzitetsko-kliničkom centru RS u Banjoj Luci.

Otrovali se ugljendioksidom

Banja Luka: Nakon trovanja plinovima otac i sin bolje

Mnogi Bošnjaci iz dijaspore i ove su godine došli u Bosansku Gradišku da Kurban-bajram dočekaju u rodnom mjestu.&nbsp;&nbsp; 
Edin i Sanela Osmanović u rodne Dubrave stigli su iz Njemačke i priznaju da su tu najsretniji. Ovo ljeto iskoristili su dragocjeno vrijeme odmora da obiđu rodbinu i prijatelje, ali i da se pripreme za Kurban-bajram.

- Nema ništa ljepše nego s rodbinom i dragim prijateljima dočekati Bajram. To nam zaista mnogo znači. Imamo volju i snagu da radimo do sljedećeg odmora i Bajrama - kažu Osmanovići.

I Trešnjići, Omer i Nurka, došli su na Bajram u rodnu Bosansku Gradišku. Putovali su avionom duže od jednoga dana iz Melburna (Australija).

- Meni je srce prepuno moje Bosne i ne mogu ništa pričati, odmah bih zaplakala - rekla je iskreno Nurka.

Omer je bio rječitiji. Ostaju u Bosni do polovine septembra i imaju mnogo planova. Bajram je, ipak, na prvom mjestu.

- Kada smo za Bajram sa svojim rođacima i prijateljima u rodnom gradu, to onda ima najveću životnu vrijednost. Voljeli bismo da Bajram sretno dočekaju i drugi dobri ljudi širom svijeta - rekao je Omer.

Rizvanović otputovao u Meku 


Senad Rekić, sekretar Medžlisa Islamske zajednice Bosanska Gradiška, kaže da se Kurban-bajram u Bosanskoj Gradišci dočekuje uz prisustvo velikog broja Bošnjaka koji su došli na odmor iz cijelog svijeta.


- I ove godine džamije će biti pune vjernika, bit će i mnogo kurbana te dosta plemenitih akcija. Naš medžlis i ove godine dat će jednog hadžiju. Šukrija Rizvanović, čestiti džematlija Liskovca, otputovao je u Meku. Svi smo ponosni na njega - rekao je Rekić.

Osmanovići stigli iz Njemačke, a Trešnjići iz Australije: Bajram je najljepši u rodnom mjestu

Mensura Jahić, nekadašnja poznata nastavnica iz Zvornika, trenutno na tuzlanskoj adresi, ove je godine u pratnji svog sina dr. Edina Jahića krenula u daleku Meku kako bi obavila petu islamsku dužnost, hadž.&nbsp;
Pravi put 

Iako je već obavila umru i vidjela mnoga sveta mjesta muslimana, za Mensuru odlazak na hadž podrazumijeva „posebno duhovno stanje“. Na dan ispraćaja hadžija u Tuzli, priznala nam je da je više nego sretna što će hadž obaviti s mlađim sinom. 

- Za roditelja nema veće radosti, većeg blagostanja nego kada vidi da su mu djeca na pravom putu. Moj stariji sin Elmir i njegova supruga Mahira, oboje ljekari, hadž su obavili prije nekoliko godina. Sada ide i Edin i kao roditelj sam zahvalna Allahu što sam doživjela da i moja djeca nastavljaju njegovati svoj vjerski identitet, kako je to u našoj familiji oduvijek bilo. Kako god smo moj rahmetli suprug i ja učili svoju djecu kakvi trebaju biti, tako i oni danas uče svoju djecu - ispričala nam je Mensura, ne krijući emocije zbog svega što slijedi u danima obavljanja hadža. 

Bajram će Mensura dočekati s bosanskim hadžijama u Meki. Kada smo je u prošlu srijedu pozvali telefonom, hadžije su se upravo spremale da iz Medine krenu u Meku. 

- Dani u Medini protekli su u ibadetu u Poslanikovoj džamiji, u sretanju s ljudima iz cijelog svijeta, različitih kultura, starosne dobi, boje kože, obrazovanja, imovnog stanja. Ali, pred Bogom svi su isti, jednaki. Putujem u Meku i, iskreno, ne mogu dočekati trenutak da ugledam svjetla mekanskih džamija, da ušetam u Haremi-šerif... Nema ljepšeg prizora od onog kada pred vama odjednom zasjaju svjetla mekanskih munara - priča nam Mensura.

&nbsp;Dragi susreti


Priznaje da je strepnja pri polasku iz Tuzle hoće li fizički i zdravstveno moći izdržati sve napore koji su pred njom bila nepotrebna. Snaga koju prilikom obavljanja hadža čovjeku podari dragi Allah, kaže, ničim se ne može mjeriti.


Kao dokazani pedagog, kakvu je pamte generacije njenih učenika, Mensura i ovog puta nije mogla sakriti radost što je na hadžu mogla sresti svoje učenike kojima je nekad predavala u Zvorniku, u Izbjegličkoj školi u Tuzli, ali i kolege s kojima je radila. 
 
Ratna radost&nbsp;&nbsp;

- Nema dražeg sastanka od onog bajramskog. Bilo da je ramazanski ili ovaj hadžijski. Dok smo živjeli u Zvorniku, porodica se na Bajram okupljala, obilazili roditelji, naši i njihovi prijatelji, obilazile komšije. A onda je došao rat, mnogi su otišli u svijet, a ja sam sa svojom djecom ostala u Tuzli. Nikad neću zaboraviti vrijeme ratne neimaštine, kada su se mjesecima skupljale i štedjele namirnice kako bih za Bajram baklavom ili ružicama iznenadila ukućane. Došli bi i prijatelji moje djece, doteklo bi nešto i za komšije. Iako je sve bilo skromno, tu ratnu bajramsku radost nikad neću zaboraviti. Bilo je to vrijeme kada se s onim malo bilo mnogo zadovoljno - prisjeća se Mensura. 


Porodična javna zadaća


Kako u porodici Mensurinog supruga, rahmetli dr. Nedžiba Jahića, tako i u porodici iz koje potječe i po ocu i po majci, odnos prema vjerskom i nacionalnom identitetu oduvijek je, znaju oni koji su ih poznavali, bio svetinja. Mensura ističe da je porodična javna zadaća bila „stjecanje znanja i obrazovanja“, ali da je ono što je davala „kućna škola“, podrazumijevalo poštovanje svakog čovjeka, svojih, ali i tuđih vjerskih i nacionalnih vrijednosti.

Nema ljepšeg prizora od onog kada pred vama zasjaju svjetla mekanskih džamija

Kurban-bajram prilika je da se brojni prognani, barem na jedan dan, vrate svojim ognjištima i pred kućama u kojima su odrastali obave dužnost prinošenja žrtve u ime Allaha, dž. š. Tako je i u Jeleču kod Foče, kojem ni brojni ožiljci iz rata nisu mogli potpuno skriti svu njegovu ljepotu.&nbsp;- Kurbanski ili Hadžijski bajram i zbog toga ima svoju posebnu draž. Ljudi nastoje da na svom topraku, tu odakle su i potekli, obave tu dužnost i tako vrate djelić uspomena na predratno vrijeme, kako je to nekad ovdje bilo. To nama u Islamskoj zajednici mnogo znači, da se zavičaj ne zaboravlja, a podjelom kurbanskog mesa pomognu i povratnicima – kaže Fadil ef. Arifović, imam u džematu Jeleč.

Prije 11 godina, kada je mladi imam rođen u Zvorniku preuzeo ovu dužnost, u Jeleču je živjelo 45 porodica. Prošle godine bilo ih je samo 17.

– Vremena su teška, a nema ni naznaka da bi se to moglo promijeniti. Ali, nama ostaju praznici, ramazan, mevludi, da ljude vežemo za ova mjesta, da ih obilazimo i to je neki pokušaj da ljude motiviramo da ovaj prostor ne ostavljaju nekome drugom – dodaje Arifović. 


I Fadil, ali i njegove kolege, fočanski imami Miralem ef. Hodžić i Dženan ef. Krajišnik, nisu rođeni u Foči, ali su zavoljeli ovaj grad, u njemu žive sa svojim porodicama i zajedno s Fočakom Salemom ef. Ćemom trude se da promijene stanje.


Kao šestogodišnjak je iz Šepka kod Zvornika protjeran 12. jula 1992. Preko Srbije i Mađarske s porodicom je uspio stići do Njemačke, gdje je u izbjeglištvu pohađao mektepsku nastavu. Iz Njemačke su se vratili čim su imali priliku. Osmi razred završio je u Kalesiji, a potom se upisao u medresu. Dvije godine radio je u MIZ Konjic.


- Kada sam vidio priliku da imam posao na Drini, nisam se nimalo dvoumio, jer potječem s Drine. Uživam radeći ovdje i nadam se da ćemo od dragog Allaha biti i nagrađeni za ovo što hizmetimo našem narodu – ističe Arifović.


&nbsp;Bajramska poruka&nbsp; 

Rezultati rada institucija zaduženih za proces povratka vidljivi su iz statistike, koja nije porazna samo kada je Jeleč u pitanju. 


- Svako nosi svoje breme i svako je odgovoran za ono što uradi. Zato svako pojedinačno treba preispitati šta i kako uraditi da nam bude bolje. Mi jesmo u ovom entitetu osakaćeni mnogim stvarima, pa tako i u politici. Državno ustrojstvo takvo je da ne možemo birati svog člana Predsjedništva, već neke druge ljude. Nadam se da će naši ljudi u manjem bh. entitetu izaći u što većem broju na izbore, naša dijaspora koja će glasati putem pošte i da pametno, hladnih glava, zajednički pomognemo samima sebi – poručuje Fadil ef. Arifović.

Ljudi nastoje da na svom topraku obave dužnost klanja kurbana i to je veoma važno

U organizaciji Medžlisa IZ Prijedor večeras je u gradskom Pozorištu povodom Kurban-bajrama održana već tradicionalna bajramska akademija.&nbsp;Husein ef. Velić, glavni imam Medžlisa IZ Prijedor, vjernicima je čestitao Kurban-bajram rekavši ''da nam ovi dani prolaze u radosti, ali i puni aktivnosti koje oživljavaju univerzalne vrijednosti da se međusobno obilazimo, poštujemo i uvažavamo.''&nbsp; Po prvi put u Prijedoru na akademiji je nastupio ansambl Ehli iman. Idriz Hasanović, glavni imam Medžlisa IZ Varaždin, i jedan od članova ansambla kaže da se predstavljaju s duhovnom muzikom.
- Ono što je specifično je da koristimo tradicionalne islamske instrumente, poput defa, naja, ouda, tarabuke... Zanimljivo je da i svi nismo iz istog grada. Ja sam iz Zagreba, jedan član je iz Prnjavora, imamo jednog iz Srbije, jednog iz Zavidovića, jednog iz Travnika tako da... teško nas je skupiti, ali kad se skupimo onda nam je zaista zadovoljstvo doći i svirati – rekao je efendija Hasanović koji sam svira četiri instrumenta. 
Bajram-namaz na području Medžlisa IZ Prijedor će se klanjati u 16 džamija. Po džematima će biti organizirana i podjela bajramskih paketića. Podjela bajramskih paketića djeci u svim džematima organizirana je danas i na području Medžlisa IZ Kozarac.

Povodom blagdana u gradskom Pozorištu u Prijedoru održana tradicionalna bajramska akademija

Iako je bilo najavljivano da će glavna zgrada „Pošta Srpske“ u Trebinju biti prodata, to se ipak neće desiti. Potvrdio je ovo gradonačelnik Trebinja Luka Petrović. 

Obavljen razgovor 

Prema Petrovićevim riječima, obavljen je razgovor s rukovodstvom trebinjske radne jedinice „Pošte Srpske“, nakon čega je s generalnim direktorom „Pošta“ Jasminkom Krivokućom dogovoreno da ne bi bilo dobro da objekt ide na licitaciju.

- U zgradi „Pošta Srpske“ u Trebinju ima viška prostora koji nije potreban „Poštama“, a stav je da institucije RS koriste taj prostor pod zakup, poput besplatne pravne pomoći, republičkog pravobranilaštva i Okružnog privrednog suda koje neće biti smještene u zgradi Palate pravde čija je gradnja u toku - pojasnio je Petrović.

Podsjetimo uprava „Pošta Srpske“ je namjeravala prodati zgradu glavne pošte u Trebinju, a više od 60 radnika smjestiti u takozvanu "malu poštu" na glavnoj ulici. 
Licitacija je bila zakazana za 20. avgust, a početna cijena je iznosila 2.250.000 KM. Tada su u „Poštama Srpske“ naveli da je glavna zgrada „Pošta Srpske“ nerentabilna za održavanje i da oko 70 posto prostora nema svoju namjenu. 
Najava štrajka 
Nakon te odluke radnici „Pošta Srpske“ u Trebinju najavili su da će stupiti u štrajk ukoliko Uprava ovog preduzeća ne odustane od namjere da proda zgradu glavne pošte. 

 
&nbsp;Radnici ne trebaju brinuti&nbsp;&nbsp;
Petrović je dodao da bi institucije u narednoj godini trebale planirati zakup ili kupovinu prostora u objektu „Pošta Srpske“, kako bi trajno riješili smještaj.

- Očekujemo kvalitetno rješenje i za „Pošte Srpske“ i institucije koje rade u Trebinju. Zadržat ćemo ovaj objekt i radnici ne trebaju brinuti - istakao je Petrović.

Ništa od prodaje zgrade pošte u Trebinju

Igor Kanjski (22), budući pravnik, predsjednik Udruženja Poljaka, male zajednice od 30-ak aktivnih članova u Prnjavoru, gradiću poznatom i kao „Mala Evropa“, u svojoj porodičnoj manufakturi pravi sapune od kozijeg mlijeka. I to po poljskom receptu starom više od stotinu godina. Ostale generacije S ponosom priča da su njegovi preci u Prnjavor stigli daleke 1894. godine.- Ostali su tu generacijama, a malo je poznato da je svojevremeno u Prnjavoru bilo čak 18.000 Poljaka. Jedan broj ih se 1946. godine&nbsp;&nbsp; po sporazumu s Poljskom vratio u domovinu, najviše u grad Boleslavjec. A iza svake poljske porodice ostala je poneka priča, pa i ovaj recept za sapune od kozijeg mlijeka koji smo naslijedili od moje prabake - priča Igor. &nbsp;Kaže da je nisu koristili. Sve do trenutka dok iz zdravstvenih razloga nisu nabavili koze.- E, tad je iz ladice izvučen taj dugo čuvan recept. Naravno, baza za sapun je kozije mlijeko. Potom su to prirodna, biljna ulja, prije svih maslinovo, ricinusovo, kokosovo... Sve mora zaista biti potpuno prirodno na način da nam je poznat izvor sve i jednog sastojka – kaže Igor.Prirodni proizvodi &nbsp;Dodaje da na porodičnom imanju imaju i svoj kukuruz, pa tako i brašno, ali i parcele s nevenom, koprivom i kamilicom... To beru,&nbsp; suše i ubacuju u sapune koji se, osim u BiH, na sajmovima, u kozmetičkim salonima i tržnim centrima, prodaju i na tržištima Njemačke, Poljske, Austrije, pa čak i Norveške.Mušterije se vraćaju - Priču svakom možeš prodati jednom, ali to nama nije cilj, već da nam se mušterije vraćaju - kaže Igor. Osim porodice, na imanju se po potrebi s većim narudžbama angažiraju i dodatni radnici.&nbsp; &nbsp;

Sapuni od kozijeg mlijeka po receptu starom stoljeće

Da koalicija SNSD – HDZ u Posavini usko sarađuje i ima istu agendu rada, govori i podatak do kojeg su došli mediji da od smjene predsjednika SO Bosanski Brod Ive Miljića ipak neće doći uprkos njegovoj ratnoj prošlosti – rekao je član Glavnog odbora SDS-a i poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Nenad Lalić.&nbsp;On je istakao da iza SNSD-ove odbrane Miljića stoji zajednički plan SNSD-a i HDZ*a o stvaranju trećeg entiteta.
- Odbijanje smjene Ive Miljića sa čela Skupštine Općine Bosanski Brod jasno pokazuje da SNSD i HDZ imaju za cilj ustavnu prekomoziciju BiH, čiji ishod treba biti formiranje trećeg entiteta sa hrvatskom većinom, a u čiji sastav trebaju ući Bosanski Brod, Derventa i Modriča – istakao je Lalić.
On je još jednom ponovio stav Srpske demokratske stranke da neće dozvoliti Miloradu Dodiku da pokloni posavske općine Republike Srpske, niti da ugrozi instuticionalni utjecaj Republike Srpske u BiH.
SNSD već godinama šuti na izjave zvaničnika HDZ-a BiH, da će doći do ustavne prekompozicije BiH koja treba derogirati dejtonske granice i ustavnu snagu Republike Srpske.&nbsp;- Lokalni odbori SNSD-a u Posavini toleriraju višegodišnje manifestacije na kojima se promoviraju ustaški simboli i veličaju Alojze Stepinac i Ante Kvaternik – kazao je Lalić.&nbsp;Lalić je istakao da su višegodišnji ustupci SNSD-a HDZ-u, od kojih je posljednji odbijanje smjene Ive Miljića sa čela SO Bosanski Brod, a odranije poklanjanje jasenovačke građe Hrvatskoj i glasanje protiv provođenja Odluke o konstitutivnosti Srba u četiri kantona, sa hrvatskom većinom u Federaciji BiH, predstavljaju najveću prijetnju RS i jasan su signal da SNSD radi za hrvatske interese na štetu srpskog naroda.

Intenzivirana izgradnja stanova: Među kupcima dominiraju povratnici, ali i penzioneri

Mnogi zbog ponosa ne dolaze u narodnu kuhinju

Hoće li ponovo, na radost mnogih, biti podignuta kula u Skočiću

Otac Davor: Džaba vam predizborne kampanje, glavno pitanje je ko je ubio Davida Dragičevića

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić protivi se oporezivanju regresa

Veliku korist od heljde imaju ljudi i pčele, a „liječi“ i zemljište

Uz kružni tok saobraćaj će znatno biti sigurniji

Omanovićima iz Žepe laknulo: Porodica dobila novu štalu za ovce

Banja Luka: Nakon trovanja plinovima otac i sin bolje

Osmanovići stigli iz Njemačke, a Trešnjići iz Australije: Bajram je najljepši u rodnom mjestu

Nema ljepšeg prizora od onog kada pred vama zasjaju svjetla mekanskih džamija

Ljudi nastoje da na svom topraku obave dužnost klanja kurbana i to je veoma važno

Povodom blagdana u gradskom Pozorištu u Prijedoru održana tradicionalna bajramska akademija

Ništa od prodaje zgrade pošte u Trebinju

Sapuni od kozijeg mlijeka po receptu starom stoljeće

SDS: SNSD podržava treći entitet u BiH na štetu RS

Republika Srpska

Intenzivirana izgradnja stanova: Među kupcima dominiraju povratnici, ali i penzioneri

Mnogi zbog ponosa ne dolaze u narodnu kuhinju

Hoće li ponovo, na radost mnogih, biti podignuta kula u Skočiću

Otac Davor: Džaba vam predizborne kampanje, glavno pitanje je ko je ubio Davida Dragičevića

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić protivi se oporezivanju regresa

Veliku korist od heljde imaju ljudi i pčele, a „liječi“ i zemljište

Uz kružni tok saobraćaj će znatno biti sigurniji

Omanovićima iz Žepe laknulo: Porodica dobila novu štalu za ovce

Banja Luka: Nakon trovanja plinovima otac i sin bolje

Osmanovići stigli iz Njemačke, a Trešnjići iz Australije: Bajram je najljepši u rodnom mjestu

Nema ljepšeg prizora od onog kada pred vama zasjaju svjetla mekanskih džamija

Ljudi nastoje da na svom topraku obave dužnost klanja kurbana i to je veoma važno

Povodom blagdana u gradskom Pozorištu u Prijedoru održana tradicionalna bajramska akademija

Ništa od prodaje zgrade pošte u Trebinju

Sapuni od kozijeg mlijeka po receptu starom stoljeće

SDS: SNSD podržava treći entitet u BiH na štetu RS