Banja Luka će u narednih nekoliko godina dobiti arboretum, odnosno park prirode, koji će se nalaziti na području šume u naselju Trapisti. Da bi Banjalučani što prije dobili ovaj park, počeli su i prvi radovi - u toku je čišćenje i uklanjanje smeća i otpada, a jedan dio šume je već uređen.&nbsp;Zona za odmor 
Budući park dio je plana Grada i Šumskog gazdinstva da se područje Krčmarica i Trapista pretvori u zonu za odmor i rekreaciju. Park-šuma, koji predstavlja zbirku drvenastih biljaka uzgajanih na otvorenom prostoru, prostirat će se na oko 100 hektara na području između Mađira, Banjalučke pivare, Slatinskog puta i obale Vrbasa.
- Predviđeno je da ovaj prostor, osim naučnoj i obrazovnoj funkciji, bude posvećen i drugim oblicima javne upotrebe, aktivnoj rekreaciji, izletima, prikladnim oblicima ugostiteljstva, javnim događanjima - kazao je Ognjen Šukalo sa Arhitektonsko-geodetsko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.
On je zajedno sa Jugoslavom Brujićem iz Udruženja „Arbor magna“ uradio elaborat o podizanju arboretuma u okviru Park-šume u Trapistima. 
Postepeni razvoj 
Svi sadržaji planirani na prostoru Trapista, kazao je on, razvijat će se postepeno, tokom niza godina. 
- U arboretumu će se nalaziti brojne vrste drveća, grmlja i drvenastih puzavica iz svih dijelova svijeta koji imaju umjerenu klimu - kazao je Šukalo. 
Vrste s Balkana&nbsp; - Posebni odsjeci bit će predviđeni za kolekcije vrsta sa Balkanskog poluostrva, dok će veliki dio ukupne površine obuhvata, najmanje jedna trećina, ostati pod postojećom prirodnom šumom sa autohtonim lokalnim vrstama – kaže Šukalo.

Arboretum će biti uređen na području šume u naselju Trapisti

Zbirka drvenastih biljaka na sto hektara u Trapistima

Policija je u nedjelju pronašla 25 migranata na području općine Bosanska Gradiška.Među migrantima najviše je državljana Iraka, čak 21, trojica su iz Sirije, a jedan iz Alžira.Pronađeni migranti predati su na daljnje postupanje Jedinici Pogranične policije u ovom gradu.&nbsp;Na području općine Bosanska Gradiška&nbsp; pojačana je kontrola, posebno područja pored rijeke Save, koja je državna granica sa Republikom Hrvatskom i gdje se migranti najviše i kreću.

Među migrantima  državljani Iraka, Sirije i Alžira

U Bosanskoj Gradišci pronađeno 25 migranata

Srbija je od 2014.godine do danas podržala projekte u Republici Srpskoj (RS) u vrijednosti o 21,7 miliona eura – rekla je večeras u Banjoj Luci srbijanska premijerka Ana Brnabić. 
Samo u ovoj godini je, kaže, uloženo devet miliona eura, za nastavak započetih, ali i za nove projekte u više općina u tom bh. entitetu.&nbsp;Kazala je da podrška Srbije mora biti u konkretnim djelima za građane RS, zajedničkim inicijativama, izgradnji i obnovi škola, domova zdravlja i kulture, bolnica, obdaništa, infrastrukture. Vlada Srbije je donirala i 250.000 eura za nabavku uređaja za robotski asistiranu rehabilitaciju djece sa poremećajima kretanja, a Brnabić večeras u Banjoj Luci prisustvuje donatorskoj večeri u okviru humanitarne akcije „S ljubavlju hrabrim srcima“.&nbsp; 






Podršku toj humanitarnoj akciji, s ciljem nabavke uređaja za djecu s poremećajima kretanja, dao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Izrazio je zadovoljstvo što se već devetu godinu prikupljaju sredstva za mališane kojima je potrebna pomoć.
- To je velika borba malih junaka i njihovih roditelja. Mi pokušavamo da im pomognemo. Ponosan sam na to što iza ovog stoje institucije, posebno Fond solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu koji je ostvario značajne rezultate. Izgradili smo roditeljsku kuću i vrijeme je da nastavimo, jer ima još mnogo onih kojima je potrebna pomoć - istakao je Dodik.
Entitetska predsjednica Željka Cvijanović je naglasila da će od prikupljenih sredstava biti nabavljena neophodna oprema za pomoć djeci, a koja predstavlja posljednju generaciju o toj oblasti.
- Dobit ćemo "čarobnog robota" kako su ga djeca od milja prozvala, kako bi oni napravili mali, a mi s njima veliki korak ka boljem životu - rekla je Cvijanović.

U RS godišnje između 150 i 200 djece ima potrebu za intenzivnim fizikalnim tretmanom uz korištenje robotike.
Direktan efekat primjene savremene robotike je značajno bolji ishod rehabilitacije i podizanje kvaliteta života djece sa dijagnozama cerebralne paralize, spina bifide, te povredama glave i kičmene moždine.

U manjem bh entitetu godišnje između 150 i 200 djece ima potrebu za intenzivnim fizikalnim tretmanom uz korištenje robotike

Brnabić: Za četiri godine uložili smo u RS 21,7 miliona eura

S obzirom na to da je uočeno da se Hercegovci sve teže odlučuju da stanu na ludi kamen, pogotovo oni malo stariji, Grad Trebinje je donio odluku da ih potakne novčano. Tako je za 2019. godinu Grad osigurao 90.000 KM za dodjelu podsticajnih sredstava za osobe koje stupaju u brak, a starije su od 38 godina.&nbsp; &nbsp;Ekonomska situacija 
Prema riječima Zorana Miloševića, načelnika Odjeljenja za društvene djelatnosti, odluka će se primjenjivati od prvog januara naredne godine, a supružnicima će, zavisno od kategorije, 18 mjeseci biti isplaćivano od 200 do 650 KM mjesečno.
- Hercegovci se sve teže odlučuju na brak. Veliki je broj naših sugrađana koji zbog opće ekonomske situacije, nezaposlenosti i drugih razloga još nisu stupili u bračnu zajednicu. I djece se, generalno, u Republici Srpskoj sve manje rađa. Ovo je jedan od načina da stimulišemo porodicu jer je to najvredniji dio našeg društva - istakao je Milošević.
Dodao je da pravo na finansijsku pomoć imaju državljani RS sa prebivalištem u Trebinju najmanje godinu prije sklapanja braka u koji stupaju prvi put.
- Uvjet je da je jedan od bračnih partnera u trenutku sklapanja braka navršio 38 godina. Ako su oba nezaposlena – ostvaruju pravo na naknadu od ukupno 11.700 KM, odnosno 650 maraka mjesečno u periodu od 18 mjeseci od ostvarenja prava. Ukoliko primanja supružnika ne prelaze 800 KM mjesečno, dobiće naknadu od 350 KM, odnosno 6.300 KM ukupno. Ako su njihova primanja veća od 800 KM mjesečno, ostvarivaće pravo na naknadu od 200 KM mjesečno ili 3.600 KM ukupno - pojasnio je.
Jedan partner 
Ako oba supružnika u trenutku sklapanja braka imaju više od 38 godina, pravo na podsticaj ostvaruje samo jedan bračni partner. Zahtjevi se podnose Odjeljenju za društvene djelatnosti Grada Trebinja. 
Lani novac dobilo 16 parova&nbsp;&nbsp; 
Grad Trebinje je ovaj program podsticaja uveo u septembru 2017. godine radi osnaživanja porodice kao stuba društva. Tada su novčanu pomoć dobila dva, a u prošloj godini – 16 parova, za šta je izdvojeno 41.630 KM.

Za 2019. godinu Grad osigurao 90.000 KM za dodjelu podsticajnih sredstava za osobe koje stupaju u bračnu zajednicu, a starije su od 38 godina

Pravo na podsticaj imaju budući parovi koji najmanje godinu žive u Trebinju

Trebinjce starije od 38 godina na brak podstiču i novcem

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković smatra da treba ubrzati izgradnju velikih hidroenergetskih objekata, poput „Buk Bijele“.

- Posljednji veći energetski objekt izgrađen je 1985. godine u Višegradu - istakao je Višković i dodao da nema vremena za gubljenje.&nbsp;
Ističe da treba razmisliti i o novom zaduživanju, ako ti krediti idu za izgradnju velikih elektroenergetskih objekata.&nbsp;
U obraćanju poslanicima Narodne skupštine RS istakao je danas da se mora suzbiti siva ekonomija, kojom se guše savjesni poslodavci. 
- Obično u sivoj zoni rade oni koji imaju novaca da plate – naveo je Višković.&nbsp; 
Istakao je da su svi socijalni partneri podržali Prijedlog ekonomskih reformi RS za period 2019. - 2021. godina, te ocijenio da to dovoljno govori o kvalitetu dokumenta i predloženim mjerama.

Šef Kluba poslanika SDS-a Miladin Stanić smatra da je iz navedenog dokumenta vidljivo da se u RS ništa nije radilo prethodnih 10 godina. &nbsp;
- Međutim, dokument koji nam je ponuđen solidno je postavljen, ali je problem što premijer nema kvalitetne saradnike i novca da provede zacrtane mjere – tvrdi Stanić.

Šef Kluba poslanika SDS-a Miladin Stanić smatra da je iz navedenog dokumenta vidljivo da se u RS-u ništa nije radilo prethodnih 10 godina

Višković: Ubrzati izgradnju "Buk bijele"

Stefan Vulić (18), učenik četvrtog razreda Poljoprivredno– medicinske škole u Bijeljini, smjer poljoprivredni tehničar, vjerovatno je jedan od rijetkih mladića u BiH koji je savladao vještinu rada na razboju.&nbsp;&nbsp; Tkanje je prije tri godine naučio od bake Mare Jakšić iz semberskog sela Crnjelovo te je u međuvremenu na razboju otkao bezbroj tkanica, šalova, peškira, torbi, jeleka. 
&nbsp;Pegla na žar
- U međuvremenu sam prikupljao i stare, neobične predmete koji su nekada bili sastavni dio pokućstva na selu. Stare predmete sam prikupljao kod djedovih i očevih poznanika, od prijatelja. Moji roditelji su prije rata živjeli u okolini Kaknja. Imamo sačuvan bardak za rakiju i jelek stare oko stotinu godina, siniju koja je pripadala Đuri Jovičiću iz Vršana, a napravljena je 1941. godine. Tu je i pegla na žar, mlinovi za kafu, ručne preslice i nožna preslica, grebeni za raščešljavanje vune – ističe Vulić dok nam pokazuje stare opanke od kože koje su izrađivali najbolji visočki opančari.
Naglašava da su njegov čukundjed, pa i djed Milivoje, penzionisani nastavnik matematike i fizike, u slobodno vrijeme bavili stolarskim zanatom. Neku tu umjetničku crtu i ljubav prema tradiciji i prikupljanju starih predmeta Stefan je naučio i prihvatio od njih.
&nbsp;Malo saznanja
- Za neke od narodnih nošnji koje sam u međuvremenu izradio ljudi me pitaju koliko su stare. Mnoge interesuje ta daleka prošlost, ali nemaju puno saznanja o tome. Moje petnaestogodišnja sestra i djevojka nisu puno zainteresirane za tkanje, pa čak i ne pokušavaju da to nauče – naglašava Vulić. 
&nbsp;Budući student 
- Drugovima u školi u početku je bilo neobično što se interesujem za starine, ali su i oni i profesori u međuvremenu to prihvatili kao normalnu stvar – naglašava Vulić, čija je želja da nakon srednje škole upiše Poljoprivredni fakultet.

Imamo sačuvan bardak za rakiju i jelek stare oko stotinu godina, siniju napravljenu 1941. godine, kaže Vulić

Tkanje je prije tri godine naučio od bake

Tka šalove, peškire, torbe, prikuplja stare predmete

Radnim danima u „Zimzogradu“ nema nikoga. Tek predvečer dođu prvi gosti, na roštilj i pivo, a za njima i klizači i djeca koju ne zanima ništa drugo osim lunaparka. Tad „Zimzograd“ oživi, tad kreću muzika, cika, pjesma i smijeh...

Glasno veselje

Ovogodišnji „Zimzograd“, koji će trajati do kraja januara, održava se u parku „Mladen Stojanović“. Desetak drvenih kućica u kojima na vrelom ulju cvrče kobasice, ćevapi i carsko meso te improvizirane bašte u kojima se toči pivo i kuha vino su najposjećenije lokacije u „Zimzogradu“. Tu su i nezaobilazne praznične poslastice i slatkiši. 

- Prošli „Zimzogradi“ su bili bolji, jer su bili u centru grada, nismo morali pješačiti ovoliko. Roštilj je vrhunski, kao i pivo, jedino je muzika možda preglasna, ali svako veselje je takvo - kazao je Bojan Milojević. 

Šezdesetdvogodišnja Milka Knežević je u „Zimzograd“ povela dvije unuke. Njima je, kaže, svejedno gdje se nalazi ovaj zimski gradić sve dok u njemu ima sve ono što veseli djecu. 

- Djeci je bitno da su tu klizalište, trampoline, autići na sudaranje, balerine, vrteške, prodavači šećerne vune i Djeda Mraz. Sve ostalo može, a i ne mora. Park je mogao biti bolje očišćen, jer je klizavo, ali i to smo nekako prebrodili - ističe Milka Knežević.

„Zimzograd“ se prostire na 15.000 kvadratnih metara i „sastavljen“ je od zabavnog i dječijeg parka. Organizatori „Zimzograda“ ističu da je ova manifestacija postala prepoznatljiva po izuzetnoj gastronomskoj ponudi. Miris roštiljskih kobasica u „Zimzogradu“ je, kažu, nezaboravan.Veliko interesiranje 

- Očekujemo goste iz Slovenije i Hrvatske. Ove godine bit će povećan broj gostiju iz Njemačke i Austrije. Otvaranjem aviolinije Brisel - Banja Luka očekujemo i goste iz Belgije, Švedske, a i turisti iz Velike Britanije pokazali su veliko interesovanje - kazala je portparol Turističke organizacije Banja Luka Branka Branković.

Praznični sajam prostire se na 15.000 kvadratnih metara i sastavljen je od zabavnog i dječijeg parka <195> Očekuju redovne goste iz Slovenije i Hrvatske, a ove godine bit će ih više i iz Njemačke te Austrije

Hrana je zaštitni znak „Zimzograda“ (Foto: G. Dakić)

"Zimzograd" postao čuven po vrhunskom roštilju i kuhanom vinu

Zvornička bolnica uspjela je u namjeri da ukine listu čekanja za operaciju katarakte, što je veliki uspjeh ako se zna da neke bolnice u RS ove operacije nikako ne rade, dok su u nekima čekanja i do dvije godine. Direktor JZU Bolnica Zvornik Ivan Popović zahvalan je svim zaposlenima koji su pomogli da se ostvare ovi rezultati. 
- S obzirom na to da statistika kaže da je svaki drugi čovjek stariji od 65 godina ili operirao ili treba da operira kataraktu, angažirali smo profesora Aleksandra Gakovića, načelnika Odsjeka za hirurgiju katarakte KC Srbije, koji je radio sedam do deset operacija sedmično. Nakon osam mjeseci možemo da kažemo da više nemamo listi čekanja i da se nakon upućivanja na operaciju termin zakaže za tri ili najdalje za sedam dana. Sada svi pacijenti iz RS ovdje mogu da dobiju kvalitetnu uslugu bez čekanja za operaciju katarakte – rekao je Popović i dodao da su napravljeni iskoraci i u drugim oblastima hirurgije i pedijatrije.
Kako je kazao, ova godina bit će rekordna po broju operacija koje su doktori uradili u posljednjih 20 godina.&nbsp;- Prema dosadašnjim podacima, ovo će biti rekordna godina po broju operacija koje su naši doktori uradili u posljednjih 20 godina. Ovome treba dodati da su na hirurgiji ove godine rađene i najsloženije laparoskopske operacije koje je radio profesor Miloš Bjelović i ujedno educirao naše ljekare za takve složene zahvate. U okviru Pedijatrijskog odjeljenja imamo odobrenje FZO za formiranje tima pedijatrije jer imamo kadar i sve druge potrebne uvjete za formiranje ovih timova, čime ćemo značajno proširiti naše usluge – istakao je Popović.

Na ovom odjelu rađene su i najsloženije operacije

Zvornička bolnica ukinula listu čekanja za kataraktu

Prijedlog rebalansa općinskog budžeta za 2018., kao i Prijedlog budžeta za 2019. godinu, naći će se na dnevnom redu petnaeste redovne sjednice Skupštine općine Srebrenica, koja je zakazana za 26. decembar- potvrdio je Feni predsjednik Skupštine općine Nedib Smajić.
Prema njegovim riječima, odbornici će razmatrati i program rada Skupštine za narednu godinu, te Nacrt programa rada zajedničke komunalne potrošnje.
- Što se tiče rebalansa budžeta i budžeta za narednu godinu, ne bi trebalo biti nikakvih problema, jer data je saglasnost načelnika Grujičića i drugih. Očekujem njihovo usvajanje, kao i plana rada SO Srebrenica. Na narednoj sjednici bit će razmatrana Odluka o raspisivanju javnog oglasa za izbor i imenovanje tri člana Općinske izborne komisije – kazao je Smajić.
Ističe da neke stvari nisu urađene na vrijeme, a najavljuje da će se naredne godine raditi po planiranoj dinamici.
- Puno stvari nije urađeno, jer ranije nisu bile održane sjednice, a za narednu godinu ćemo se truditi da sve ide po planu i programu. Poslije svih turbulentnih problema, političke tenzije su smirene i nadam se da će u narednom periodu tako biti – rekao je Smajić.
Općinski budžet za narednu 2019. planiran je u iznosu od sedam miliona i 817 hiljada KM.

Planirani iznos je oko sedam miliona i 817 hiljada KM

Srebrenica: Na dnevnom redu i Nacrt programa rada Skupštine

Na dnevnom redu Skupštine općine Srebrenica Prijedlog budžeta za 2019. godinu

Iako život na selu nije nimalo lagan, on je prepun izazova za ambiciozne mlade ljude koji žele sačuvati porodično imanje i živjeti od svoga rada. Braća Marko i Mirko Kostić iz Škarića kod Bosanskog Šamca fakultetski su obrazovani, ali, i uz to, obrađuju zemlju i uzgajaju svinje.&nbsp; Marko je profesor fizike, Mirko je inžinjer saobraćaja. Dvadesetsedmogodišnji blizanci po završetku fakulteta uspjeli su pronaći posao u struci, ali su ostali na istoj adresi. Ocu pomažu u svim poslovima na porodičnom imanju. Obrađuju 15 hektara oranica, a bave se i uzgojem svinja. 
- Prije ovog snijega okončano je jesensko oranje za proljetnu sjetvu. Oranje, kao oranje. Ipak, nije bila sjajna situacija. Bilo je previše kiše početkom decembra. Prije toga bilo je boljih uvjeta, ali nismo uspjeli sve radove realizirati. Na proljeće ćemo zasijati kukuruz, soju, a jesenas smo posijali ječam i pšenicu - priča Marko Kostić.
Fabrika na otvorenom&nbsp;Ratarstvo je, kažu braća, "fabrika na otvorenom". Mnogo je ulaganja, a uspjeh zavisi od vremenskih prilika. Slično je i u svinjogojstvu, cijene svinjskog mesa ne opravdavaju ulaganja. Ipak, braća nastoje da razviju i osavremene proizvodnju. Uz mnogo rada, kažu, na selu se može dobro živjeti.

- Osim poljoprivrede, moramo raditi svako svoj posao, da imamo plaće. Evo, drugo dijete je tu. Sve iziskuje sredstva. Od poljoprivrede samo se teško može živjeti. Cijene su upitne, a kupci nisu unaprijed osigurani. Velika su ulaganja - kaže Mirko Kostić, a njegov brat dodaje:
- Posao kao svaki posao, zahtijeva svoje vrijeme i obaveze. Poljoprivreda traži svoje, teško je, ali uspijevamo.
Zasnovali svoje porodice
Život na selu zahtijeva mnogo rada i odricanja, ali za mlade Kostiće to ne predstavlja nepremostivu prepreku. Nastoje da što bolje iskoriste prednosti vlastitog poljoprivrednog gazdinstva.
- Mi se borimo na sve načine da nađemo tu neku perspektivu. Neku svijetlu tačku u svemu tome. Borba je velika, ali mora se svašta raditi. Nema vezivanja samo za jedan posao, pa da se udobno živi - rekao je Mirko Kostić.
Mirko i Marko namjeravaju da ostanu u selu, gdje su već zasnovali i vlastite porodice. Planiraju da razviju i unaprijede poljoprivrednu proizvodnju i osavremene mehanizaciju. Osim ljubavi prema svom rodnom kraju, izuzetnoj volji i istrajnosti da uspiju u poslu kojim se bave, obojica su i sportisti, s obzirom na to da se punih 15 godina uspješno bave karateom.

Fakultetski obrazovana braća Marko i Mirko podižu porodično imanje

Jovica Trkulja i Miroslav Marić danas su u reonu pored rijeke Save ulovili šakala. Iako su krenuli u lov na fazana uspjeli su odstrijeliti ovog predatora i tako su ponovili prošlosedmični uspjeh.
&nbsp;-Poznato je da šakali napadaju domaće životinje, naročito kokoške, patke, ćurke, guske, prasadi i jagnjad. Mještani se pribojavaju da se ne pojave u čoporima što bi dovelo do ogromnih šteta , rekao je Jovica Trkulja , lovac iz sela Mačkovac.
Šakali, divlje zvijeri slične psu, postali su prava napast u Bok Jankovcu, Mačkovcu, Dolini i drugim bosanskogradiškim selima pored Save. Riječ je o divljim životinjama iz porodice pasa, koje su malo veće od lisice, a manje od vuka, na kojeg izgledom najviše podsjećaju.
Šakali ne napadaju ljude ali su im na meti pernate životinje, mladunčad domaćih životinja, zečevi, manji psi, koje bez problema mogu savladati.
Opasni su jer često budu prenosioci zaraznih bolesti, nerijetko bjesnila.

Najezda šakala u Bosanskoj Gradišci

U Muzeju Hercegovine u Trebinju u toku su građevinski radovi na adaptaciji dijela prizemlja u kojem će biti prodajni objekt i knjižara ove ustanove. Prema riječima direktorice Muzeja Ivane Grujić, ovaj prostor za komercijalne namjene omogućit će da ustanova poveća vlastite prihode.&nbsp;&nbsp; - Prostor je u prvom redu osmišljen da doprinese osnovnoj misiji muzeja, promociji kulturno-historijskog naslijeđa Hercegovine. Posjetioci više neće iz muzeja odlaziti samo s pozitivnim utiscima i novim saznanjima o bogatstvu kulturno-historijskog naslijeđa našeg kraja, već će moći da ponesu i poneku uspomenu u materijalnom obliku, kao što su, za početak, različiti suveniri, replike naših eksponata, a u nekoj perspektivi možda i replike srednjovjekovnog ili antičkog nakita. Naravno, u muzejima se rade i reprodukcije slika, tako da se nadam da ćemo vremenom i mi širiti taj asortiman - pojasnila je Grujić.
Ona je dodala da će u prostoriji koja je bila zapuštena i bez namjene biti knjižara za prodaju publikacija koje izdaje ova i druge muzejske ustanove. Njeno stavljanje u funkciju doprinijet će i kvalitetnijem organiziranju prostora muzeja i cirkuliranja posjetilaca, jer će uz zaseban ulaz iz dvorišta vratima biti povezana i sa galerijom u prizemlju ustanove u kojoj se najčešće i organiziraju različiti kulturni programi.
- Radovi su počeli sa 6.000 KM odobrenih za ovu godinu iz budžeta Grada Trebinja, a realizirat će se fazno, i finansijski i građevinski, zbog čega još nije moguće procijeniti kolika će biti ukupna vrijednost investicije niti kada će radovi biti privedeni kraju - zaključila je Grujić.

Prostor za komercijalne namjene omogućit će da ustanova poveća vlastite prihode, rekla Grujić

Muzej Hercegovine dobiva prodajni objekt i knjižaru

Radnici Komunalnog preduzeća “Polet” iz Srebrenice počeli su novogodišnje ukrašavanje grada. U centru grada, na istom mjestu kao i ranijih godina, postavljena je velika jelka koja će biti ukrašena ovih dana. Slijedi postavljanje svjetlećih pahuljica i ukrasnih sijalica u cijelom gradu.&nbsp; &nbsp; &nbsp; Stari predmeti 
Zbog budžetskih ušteda, ove godine Opština Srebrenica izdvojila je minimalna sredstva za ukrašavanje grada, a koristit će se i stari ukrasni predmeti.
Vladan Milovanović, šef kabineta općinskog načelnika, kaže da lokalna zajednica ove godine, osim ukrašavanja grada, neće organizirati novogodišnji doček na otvorenom, što je bila praksa proteklih nekoliko godina.
- Poučeni prošlogodišnjim iskustvom kada smo u staroj pivnici organizovali novogodišnji doček, uložili smo 6.000 maraka, a na tom skupu nije bilo ni pedesetak građana. Stoga smo ove godine od toga odustali.
Nezvanično saznajemo da će organiziranog dočeka Nove godine jedino biti u restoranu Kulturnog centra, koji samoinicijativno organiziraju domicilni Srebreničani i dijaspora.
Slab odziv&nbsp;
Ni malobrojni srebrenički ugostitelji ništa ne nude za novogodišnje praznike jer, kako kažu, mali broj građana Novu godinu želi dočekati u restoranima.&nbsp; &nbsp;

Općina odustala od dočeka u staroj pivnici, jer su lani uložili 6.000 maraka, a pojavilo se samo pedesetak građana

Srebrenica jučer: Postavljanje velike jelke u centru grada

Organizirani doček Nove godine u restoranu Kulturnog centra

Zbog novih snježnih padavina sva planinska sela na području srebreničke općine potpuno su odsječena od grada.&nbsp;Najkritičnije je u selima Luka, Krušev Do, gdje na lokalitetu Šarena bukva zbog visokog snijega nije moguće saobraćati.
Hamo Zulanović, predsjednik Mjesne zajednice Luka, javlja da je stanje u ova dva sela zadovoljavajuće, ali i dodao da će, ako se u naredna dva dana ne očisti put od Podravanja, ta sela biti odsječena od svijeta. 
Sreća je, kaže, što su se povratnici na vrijeme osigurali drvima, stočnom hranom i ostalim potrepštinama i što u selima nema teških bolesnika.
U ostalim zametenim planinskim selima nadaju se da će tokom vikenda ekipe za održavanje puteva u zimskom periodu osposobiti saobraćaj da bi djeca mogla ići na nastavu.

Još se ne zna hoće li nastava biti prekinuta

Srebrenica: Sva planinska sela odsječena od grada

U naselju Kakmuž, koje pripada općini Petrovo, gradi se veliki banjsko-turistički kompleks, vrijedan deset miliona maraka, u kome će posao dobiti 50 ljudi.Radna snaga Kompleks s hotelom, deset otvorenih i zatvorenih bazena, medicinskim blokom i restoranom, gradi kompanija iz Bijeljine, a radovi su počeli u proljeće 2017. godine. Otvorenje je planirano za narednu godinu, a radovi kasne tri mjeseca zbog nedostatka radne snage. Sprečko polje, na potezu od Kakmuža, Gračanice, Boljanića do Doboja, bogato je termomineralnom vodom, a pronašao ih je čuveni stručnjak Josip Bać, inžinjer i hidrogeolog, još 1984. godine, od kada je započeto njihovo korištenje, kad su izgrađene “Terme-Ozren” u Kakmužu.Nakon rata, “Terme-Ozren” nisu mogle profunkcionirati pa je koncesiju na 19 godina dobila firma “Milojević Gilje Gas” iz Bijeljine te je, u dogovoru s Općinom, pokrenuta gradnja novog turističkog kompleksa.&nbsp;Grubi radovi&nbsp;- Želimo da, koristeći termomineralnu vodu, sagradimo kompleks kakvog nema u regiji. Grubi građevinski radovi gradnje hotela sa 165 ležajeva i kongresnom salom, restoranom sa 400 mjesta, tri otvorena, šest zatvorenih i jednim bazenom za rehabilitaciju, s velnes i spa centrom i medicinskim blokom, završeni su 90 ppostosu. Na red dolaze zanatski radovi - kaže Slaviša Jović, direktor firme “Milojević Gilje Gas”.&nbsp;Prirodni plin U toku je i gradnja bušotine za termomineralnu vodu. Do sada je italijanska firma izbušila 707 metera, a plan je ići u dubinu zemlje do 900 metara. Osim toga, firma “Tehnogas TGP”, koja se nalazi u blizini, i dalje će eksploatisati prirodni plin.

Kompleks s hotelom, deset otvorenih i zatvorenih bazena, medicinskim blokom i restoranom gradi kompanija iz Bijeljine, a u njemu će posao dobiti 50 ljudi

Investitor navodi da će kompleks, nakon završetka, biti jedinstven u regiji

Banjsko-turistički kompleks vrijedan 10 miliona KM otvara se naredne godine

U Sigurnoj kući u Modriči danas je održan Dan otvorenih vrata. Ovom aktivnošću obilježeno je 18 godina od osnivanja Sigurne kuće u Modriči.&nbsp;&nbsp; Za 18 godina postojanja u Sigurnoj kući u Modriči zbrinuta je 3.161 osoba, a trenutno borave tri žene sa šestero djece i dvoje djece bez roditeljskog staranja. Osim sigurnog smještaja, žrtvama nasilja pruža se i psiho-socijalna podrška i tretman da bi žrtve nasilja i njihova djeca prevazišli traumu nasilja i dobili pravnu pomoć u vezi sa ostvarivanjem svojih prava.
- Zbrinjavanje žrtava porodičnog nasilja obuhvata smještaj u Sigurnoj kući, stručni socijalni i psihološki rad sa žrtvama kroz radno okupacionu terapiju, edukativne i kreativne radionice, kao i pomoć djeci pri savladavanju školskog gradiva - rekla je Biljana Đukić, voditeljica Sigurne kuće u Modriči.&nbsp;
Prva Sigurna kuća u RS&nbsp;Sigurna kuća u Modriči prva je sigurna kuća osnovana na području RS i djeluje u sastavu UG „Budućnost“ Modriča.&nbsp;&nbsp;- Uz podršku Vlade Republike Srpske, Lokalne uprave Modriča i brojnih domaćih i međunarodnih donatora, stvoreni su uvjeti za rad Sigurne kuće - rekla je Jelena Mišić, direktorica Udruženja građana „Budućnost“ iz Modriče.&nbsp;Društvena zaštita Dan otvorenih vrata bio je prilika i da se predstavi projekt „Bolja društvena zaštita kroz izgradnju kapaciteta organizacija civilnog društva BiH“ koji doprinosi jačanju slabih postojećih socijalnih usluga i poboljšanju pristupa pravima i ukupnoj socijalnoj uključenosti marginalizirane i ugrožene lokalne populacije. Ovu inicijativu provodi nevladina organizacija „Ker Internešnl“ iz Češke.
- Projekt će trajati tri godine. Za prvu fazu izdvojeno je gotovo 350.000 KM, a ukupna vrijednost projekta je 1.650.000 KM - rekao je Jan Kubler Kejzlar, direktor „Ker Internešnl“ iz Češke.
Osim u Modriči, u RS Sigurne kuće postoje još u Banjoj Luci i Bijeljini.

Projekt će trajati tri godine

Prva sigurna kuća osnovana na području RS

Zbirka drvenastih biljaka na sto hektara u Trapistima

U Bosanskoj Gradišci pronađeno 25 migranata

Brnabić: Za četiri godine uložili smo u RS 21,7 miliona eura

Trebinjce starije od 38 godina na brak podstiču i novcem

Višković: Ubrzati izgradnju "Buk bijele"

Tka šalove, peškire, torbe, prikuplja stare predmete

"Zimzograd" postao čuven po vrhunskom roštilju i kuhanom vinu

Zvornička bolnica ukinula listu čekanja za kataraktu

Na dnevnom redu Skupštine općine Srebrenica Prijedlog budžeta za 2019. godinu

Fakultetski obrazovana braća Marko i Mirko podižu porodično imanje

Najezda šakala u Bosanskoj Gradišci

Muzej Hercegovine dobiva prodajni objekt i knjižaru

Organizirani doček Nove godine u restoranu Kulturnog centra

Srebrenica: Sva planinska sela odsječena od grada

Banjsko-turistički kompleks vrijedan 10 miliona KM otvara se naredne godine

Obilježeno 18 godina rada Sigurne kuće u Modriči

Republika Srpska

Zbirka drvenastih biljaka na sto hektara u Trapistima

U Bosanskoj Gradišci pronađeno 25 migranata

Brnabić: Za četiri godine uložili smo u RS 21,7 miliona eura

Trebinjce starije od 38 godina na brak podstiču i novcem

Višković: Ubrzati izgradnju "Buk bijele"

Tka šalove, peškire, torbe, prikuplja stare predmete

"Zimzograd" postao čuven po vrhunskom roštilju i kuhanom vinu

Zvornička bolnica ukinula listu čekanja za kataraktu

Na dnevnom redu Skupštine općine Srebrenica Prijedlog budžeta za 2019. godinu

Fakultetski obrazovana braća Marko i Mirko podižu porodično imanje

Najezda šakala u Bosanskoj Gradišci

Muzej Hercegovine dobiva prodajni objekt i knjižaru

Organizirani doček Nove godine u restoranu Kulturnog centra

Srebrenica: Sva planinska sela odsječena od grada

Banjsko-turistički kompleks vrijedan 10 miliona KM otvara se naredne godine

Obilježeno 18 godina rada Sigurne kuće u Modriči