Na 21. redovnoj sjednici Skupštine općine Modriča usvojena je Odluka o nacrtu rebalansa budžeta za tekuću i Nacrt budžeta za 2019. godinu. Rebalansirani budžet iznosi 10.220.900 KM, što predstavlja povećanje od 1.253.000 KM.&nbsp; &nbsp; Nakon kraće diskusije odbornika prihvaćen je i Nacrt za narednu godinu u iznosu od 9.853.000 KM. Uvjeti za povećanje budžeta ostvareni su zahvaljujući povećanju poreznih i neporeznih prihoda, te transferima od viših nivoa vlasti, koji su veći za 595.000 u odnosu na planirane.&nbsp;- Planirani budžet je veći za 1,86 posto u odnosu na planirani za 2018. godinu, a u poređenju s procjenom ostvarenja budžeta u tekućoj godini manji je za 8,58 posto - pojasnio je načelnik općinskog Odjeljenja za finansije Borislav Gvozden i nastavio:- Kada je u pitanju rebalans budžeta, ono čime možemo biti zadovoljni je da smo planirani budžet premašili za 1,253.000 KM. Polovina od tog povećanja otpada na namjenske transfere koje smo dobili. Nacrt budžeta za 2019. godinu u odnosu na prvobitni plan za 2018. godinu je veći za oko 2 posto. Planiramo veće prihode od indirektnih poreza".
Mandati za dvojicu odbornika
Na 21. redovnoj sjednici verificirani su mandati novim odbornicima: Bori Bijeliću iz SNSD-a i Igoru Vidoviću iz Seljačke stranke, koji su u SO Modriča stupili nakon izbora dosadašnjih odbornika Mare Milošević i Gordane Vidović za poslanike u NSRS. Na sjednici su izabrani i novi članovi radnih tijela Skupštine, istakao je predsjednik SO Siniša Nikić.
- Sjednica je vrlo kratko trajala, što znači da se radi o konstruktivnom radu pozicije i opozicije. Čestitao bih novim odbornicima kojima je danas verificiran mandat i koji su položili zakletvu - rekao je Nikić.
Odbornici su jednoglasno prihvatili Informaciju o stanju sporta u općini Modriča i analizu položaja žena u svim oblastima u općini Modriča u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova.

SO Modriča: Budžet premašen za 1.253.000 maraka

Javnom kampanjom koju je organiziralo Ministarstvo unutrašnjih poslova RS pod sloganom „Igra u kojoj uvijek gubiš“ Policijska uprava Bosanska Gradiška obilježila je Međunarodni mjesec borbe protiv bolesti zavisnosti.&nbsp; Policijski službenici danas su u ovom gradu građanima dijelili promotivni materijal koji sadrži osnovne informacije o najčešće upotrebljavanim drogama.
Ukazano je na njihovo štetno djelovanje na čovjekov organizam, načine pravovremenog prepoznavanja početnih simptoma kod osoba koje konzumiraju drogu, a dati su i praktični savjeti roditeljima o mogućnostima prevazilaženja problema mladih ljudi - žrtava zloupotreba droga.
Cilj kampanje je da se javnost upozori na sve štetnosti i posljedice koje nastaju konzumiranjem narkotika.
Odjeljenje kriminalističke policije ove policijske uprave je za 11 mjeseci ove godine podnijelo 10 izvještaja za počinjena krivična djela i 11 zahtjeva za počinjene prekršaje u vezi sa zloupotrebom opojnih droga. 
U navedenom periodu ukupno je oduzeto: 130,85 grama marihuane, 51 stabljika&nbsp;kanabisa, 16 komada kanabis sjemenki i tableta ekstazi.

Ukupno je oduzeto 130,85 grama marihuane

Policijski službenici dijelili promotivni materijal

Policijska uprava Bosanska Gradiška obilježila Međunarodni mjesec borbe protiv bolesti zavisnosti

Gradska uprava u Zvorniku će finanasirati proširenje smještajnih kapaciteta Doma za stara lica u Kiseljaku kod Zvornika, a za te namjene će u narednoj godini biti izdvojeno oko 55.000 KM. Trenutno su popunjeni svi kapaciteti ove ustanove, odnosno, u njoj boravi 40 starih osoba.&nbsp;&nbsp;Najjeftiniji u RS&nbsp;Naknada za mjesečni smještaj jednog korisnika za pokretne osobe iznosi 660 KM, dok je za nepokretne osobe 695 KM i po tom parametru su najjeftiniji u Republici Srpskoj.
Prema riječima Zorana Radosavljevića, direktora ove javne ustanove, proširenjem, odnosno rekonstrukcijom jednog dijela objekta će biti omogućen smještaj za još deset osoba.&nbsp;&nbsp;- Gradska uprava u Zvorniku će finansirati projekt proširenja Doma, a očekivanja su da do kraja juna naredne godine budu završeni ti radovi. Osim ovih radova, u lokalnoj strategiji planirana su i daljnja proširenja kapaciteta Doma za stara lica jer mi već godinama imamo popunjenost kapaciteta od gotovo sto posto, a potreba za ovim ustanovama je sve veća jer imamo puno zahtjeva za boravak starih osoba – kaže Radosavljević.
Od osnivanja Doma za stara lica u Kiseljaku, odnosno od 2011. godine do sada usluge ove ustanove je koristilo 199 osoba ne samo iz regije Birča već i iz Semberije i drugih krajeva BiH te iz Srbije. 
- Ovi korisnici u Dom dolaze ili na zahtjev nadležnog centra za socijalni rad, srodnika ili na lični zahtjev, potpisivanjem ugovora o smještaju – ističe Radosavljević. 
Posluju pozitivno
Prema Radosavljevićevim riječima, prošlu godinu su poslovali pozitivno, odnosno imali su isti bilans prihoda i rashoda od 339.720 KM, a prema planu koji su usvojili i odbornici gradske Skupštine, godišnji prihod za narednu godinu je planiran u iznosu od 388.800 KM.

Naknada za mjesečni smještaj jednog korisnika za pokretne osobe iznosi 660 KM, dok je za nepokretne 695 KM

Korisnici u Dom dolaze ili na zahtjev nadležnog centra za socijalni rad, srodnika ili na lični zahtjev

Za proširenje kapaciteta Doma za stara lica u Kiseljaku kod Zvornika Gradska uprava osigurava 55.000 KM

U Javnoj ustanovi „Studentski centar Trebinje“ ove godine uvjete za prijem ispunila su 73 redovna studenta.Socijalno stanje Prema riječima Vladimira Dabića, direktora Studentskog centra, ostalo je još 12 slobodnih mjesta, ali će i ona biti popunjena.- Postoji velika zainteresiranost studenata koji nisu upisali redovno godinu, a njih ćemo rasporediti kada smjestimo studente koji su prošli konkurs - pojasnio je Dabić.Kaže da uvjeti konkursa nisu bili rigorozni, ove godine bodovali su i socijalno stanje porodice te kolika su njihova primanja, kao i jesu li roditelji zaposleni.Dodao je da je i ove godine najveći broj zainteresiranih studenata za smještaj u Studentskom centru iz istočne Hercegovine. - Imamo studenata i iz ostalih dijelova RS, kao i devet studenata iz Srbije, koji uglavnom studiraju Likovnu akademiju. Nema studenata iz Crne Gore zato što ne postoji sporazum Republike Srpske i Crne Gore iz oblasti visokog obrazovanja. Ako i bude zainteresovanih crnogorskih studenata, oni plaćaju posebne cijene - naveo je Dabić.Dodao je da je među redovnim studentima koji su stekli pravo na boravak i ishranu u Studentskom centru i 28 brucoša.Cijena ishrane Dabić kaže da je cijena smještaja i ishrane za redovne studente 95 maraka mjesečno. Za studente iz Crne Gore cijena smještaja je 90 maraka, dok ishranu plaćaju po punoj cijeni devet, odnosno deset maraka po danu od sljedeće godine.- S ovom cijenom smještaja i hrane mi smo najjeftiniji studentski centar u Republici Srpskoj - naglašava Dabić. Nedostaje menza Dabić je podsjetio da su tokom ove godine u Studentski centar investirali 28.000 maraka, za gradnju spuštenih plafona, LED rasvjetu, zamjenu dušeka te nabavku televizora za društvene prostorije i veš-mašine.- Veliki problem nam predstavlja nedostatak menze jer se studenti sada hrane u menzi Đačkog doma, pa ćemo u narednom periodu pokušati da nađemo rješenje I za to - rekao je Dabić.

Cijena smještaja i ishrane za redovne studente 95 maraka mjesečno, a za one iz Crne Gore smještaj košta 90 maraka, dok ishranu plaćaju po punoj cijeni

Studentski centar Trebinje: Najjeftiniji u RS

U Studentskom centru ostalo još samo 12 mjesta

Od 2006. godine do danas u 12 osnovnih i šest srednjih škola s područja Prijedora ima manje 3.237 učenika, što je u prostoj računici skoro 130 odjeljenja. U informaciji koja se našla i pred odbornicima gradskog parlamenta navedeno je da je broj učenika u osnovnim školama manji za 2.051, a u srednjim 1.186. Ekonomska kriza Kao osnovni faktori koji su Prijedor uveli u polje nepovoljne demografske strukture navedeni su dugogodišnja ekonomska kriza, pad nataliteta, migracija stanovništva, nezaposlenost mladih...- Ovaj problem u BiH nije, nažalost, zaobišao ni Prijedor, mada u ovoj školskoj godini, u odnosu na prošlu, bilježimo blagi porast učenika, za 30 u osnovnim i 50 u srednjim školama - kaže Monja Kasalović, načelnica gradskog Odjeljenja za društvene djelatnosti. Od naredne godine ovo odjeljenje će predložiti i dokument, četverogodišnju strategiju obrazovanja Grada Prijedora, koja će, jer se, prema riječima Kasalović, ovo ne rješava na lokalnom nivou, biti usaglašena s istim republičkim dokumentom.Stevica Džogazović, direktor OŠ „Dositej Obradović“, kaže da područno odjeljenje ove škole u Zecovima kod Prijedora trenutno ima samo devet učenika od prvog do petog razreda. Uči ih jedan učitelj. Učenici odlaze u inozemstvo s roditeljima, ali, prema njegovim riječima, odlaze i nastavnici, profesori, pa čak i kućni majstori...- Profesorica njemačkog iz Sanskog Mosta koja je predavala u školi na Hambarinama uzela je neplaćeno i otišla u Englesku, kućni majstor za Njemačku, napustila nas je i profesorica demokratije i učiteljica koja je radila u Rizvanovićima, a posao dobila u vrtiću u Njemačkoj - kaže Džogazović i dodaje da već ima nekoliko najava nastavnika koji planiraju otići u ovoj godini. Slično je i u srednjim školama, mada Valentina Sovilj, predsjednica Aktiva direktora srednjih škola za regiju Prijedor, navodi da je u manjim sredinama poput Bosanskog Novog i Bosanske Dubice problem iseljavanja prisutan najmanje nekoliko godina.Vidljiva pojava- U Prijedoru je ova opća pojava vidljiva posljednje dvije godine - kaže Sovilj i upozorava da bi s manjim brojem učenika bez posla mogao ostati i jedan broj prosvjetnih radnika.385 manje ove godineU školskoj 2017./2018. godini broj učenika je manji za 385. I to u osnovnim školama za 167, a u srednjim za 218 učenika, navedeno je u izvještaju Odjeljenja za društvene djelatnosti.

Naredne godine resorno gradsko odjeljenje će predložiti i dokument, četverogodišnju strategiju obrazovanja Grada Prijedora kako bi se ovaj problem riješio

U šest srednjih škola manje 1.186 učenika

U prijedorskim školama za 12 godina 3.237 učenika manje

Obnavljanje banjalučke tvrđave Kastel bit će nastavljeno na proljeće popravkom Bastiona koji se nalazi između dvije nedavno obnovljene kule. U gradskom Odjeljenju za komunalne poslove kažu da je ovaj posao potrebno izdvojiti blizu milion maraka.&nbsp;Prva faza
- Zbog nedostatka sredstva iz evropskih fondova, za sada će se radovi bazirati na prvu fazu obnove Bastiona. Ove godine izdvojili smo 150.000 KM i sanirali dvije ulazne kule, ali je Bastion, koji se nalazi između njih, u lošem stanju - kazao je načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar.

S obzirom na to da Grad nije u mogućnosti da u potpunosti finansirati ove radove naredne godine, dodao je Bilčar, izdvojiće dio sredstava kako bi počeli barem prvu fazu sanacije Bastiona.
- Uprkos evidentnom nedostatku sredstava iz EU fondova koja su bila raspoloživa proteklih godina, gradske vlasti nastoje da nastave obnovu Kastela i to postepenom sanacijom pojedinih dijelova. Kastel je simbol Banje Luke - istakao je Bilčar.Ojačani zidovi
Prije nekoliko mjeseci obnovljena je ulazna kula koja je izgorjela u požaru 2013. godine. Ojačani su zidovi tamo gdje je to bilo potrebno, a postavljen je i novi krov koji je nedostajao, jer je izgorio u požaru koji je zahvatio ovaj dio Kastela.

&nbsp;Adaptacija kule&nbsp;&nbsp; 
- U toku je adaptacija kule u kojoj se svojevremeno nalazio ugostiteljski objekat. Trenutno ojačavamo prateći bedem uz kulu, a u okviru tih radova biće sanirane i stepenice koje vode do bedema - rekao je Bilčar.

S obzirom na to da Grad nije u mogućnosti u potpunosti finansirati ove radove naredne godine, izdvojit će dio sredstava kako bi počeli barem prvu fazu, kaže Bilčar

Ove godine na tvrđavi Kastel grad sanirane dvije ulazne kule

Za rekonstrukciju Bastiona potrebno gotovo milion maraka

Proizvodnja mlijeka, ali i uzgoj junadi, ovdje je tradicionalan posao u poljoprivredi. I Enver Alagić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Dubrave, bavi se i proizvodnjom mlijeka i tovom junadi. Enver kaže da farmeri imaju podršku u vidu premija za mlijeko i žensku telad te za gorivo u ratarskom dijelu, ali da je već mjesecima prisutan problem u vezi s plasmanom utovljene junadi.Tradicionalan posao
Proizvodnja mlijeka, ali i uzgoj junadi, ovdje je tradicionalan posao u poljoprivredi. I Enver Alagić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Dubrave, bavi se i proizvodnjom mlijeka i tovom junadi. Enver kaže da farmeri imaju podršku u vidu premija za mlijeko i žensku telad te za gorivo u ratarskom dijelu, ali da je već mjesecima prisutan problem u vezi s plasmanom utovljene junadi.
Dubrave se, kao i veća i atraktivnija mjesta za život u našoj zemlji, suočavaju s velikim problemom, odlaskom mladih. Iako su, zahvaljujući sredstvima mještana, Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i Općine Bosanska Gradiška, ove i minulih godina asfaltirali četiri kilometra puteva kroz naselje, imaju moderan stadion i mjesni dom, omladina napušta Dubrave.&nbsp; - Naši ljudi koji žive širom Evrope i Amerike su veoma privrženi Dubravama i novčano učestvuju u svim akcijama. Ali omladina ode trbuhom za kruhom. Možda bi bilo pametnije kada bi otvarali ovdje proizvodne pogone i upošljavali omladinu koja je veoma vrijedna - rekao je Alagić.
Njegove riječi potvrđuje i Rajna Soldat, direktorica mjesne osnovne škole. Soldat kaže da je školsku djecu uključila u zanimljiv projekt s udruženjima žena „Izlazak sunca“ iz Dubrava i „Breza“ iz Laminaca.
&nbsp;Razni projekti
&nbsp;- Brine nas što su nam učionice iz godine u godinu sve praznije. Zato i osmišljavamo razne projekte kako bismo spriječili odliv mladih ljudi. Svakoga utorka učenici četvrtih i petih razreda odlaze u Dom kulture i zajedno sa ženama iz udruženja rade na projektu očuvanja tradicije. Djeca uče izradu ručnih radova, pa čak i spremanje hrane. Učimo ih korisnim stvarima, toleranciji i multikulturalnosti - rekla je Soldat.
Udruženje žena
I Enisa Suhonjić, predsjednica Udruženja žena „Izlazak sunca“ iz Dubrava, kaže da je cilj udruženja na čijem je čelu pravilan odgoj mladih i ostanak u Dubravama.&nbsp; - Djeca su s oduševljenjem prihvatila učenje izrade ručnih radova. Velika je stvar u ovome projektu, jer što više vole ove aktivnosti manje vremena provode na internetu ili ulici - rekla je Suhonjić.

Naši ljudi koji žive širom Evrope i Amerike su veoma privrženi Dubravama i novčano učestvuju u svim akcijama, ali možda bi bilo pametnije kada bi otvarali ovdje proizvodne pogone i upošljavali omladinu koja je veoma vrijedna, kaže Alagić

Dubrave: Asfaltirani putevi, moderan stadion i mjesni dom

Selo farmera kome nedostaju firme kao garant za ostanak mladih

Spomenik žrtvama genocida u Višegradu, s čijim se natpisom lokalne vlasti već godinama ne mogu pomiriti, ponovo je oskrnavljen. Kako su nam javili povratnici u ovaj grad, nepoznati počinioci su ga najprije gađali jajima, a potom riječ ''genocid'' prefarbali crvenom bojom.&nbsp;&nbsp; - Ne znam vrijedi li osuđivati ovakav neljudski čin. Spomenik se nalazi u muslimanskom mezarju Stražište, gdje su ukopane do sada ekshumirane žrtve iz Višegrada, ali je odmah po njegovoj izgradnji lokalna inspekcija, uz podršku Specijalne policije, iz natpisa brusilicom izbrisala riječ „genocid“. Time su zadovoljili svoje hirove i spomenik im više nije smetao, tako da ne znam šta je sada sporno. Sve ovo ne bi trebalo da se dešava u civiliziranom društvu. Ono što su preživjeli Bošnjaci Višegrada za nas predstavlja upravo genocid, a to je ocjena i nekih međunarodnih eksperata – kazao nam je Suljo Fejzić, povratnik u Barimo i bivši predsjedavajući SO Višegrad.

O skrnavljenju spomenika Udruženje „Žena – žrtva rata“ obavijestilo je Policijsku stanicu Višegrad. 
- Smatramo da je ovo anticivilizacijski čin koji je najbolji pokazatelj u kakvom stanju Bošnjaci žive i na koji način se uništava kultura sjećanja i kultura pamćenja – saopćeno je iz Udruženja.

Spomenik gađan jajima, a riječ ''genocid'' prefarbali crvenom bojom

Fejzić: Vrijedi li osuđivati neljudski čin

Trebinjski dimnjačar Jovica Balić gazi sedmu deceniju, no ostao je vjeran imidžu iz mladosti, dugoj kosi svezanoj u rep, minđuši u jednom uhu i nezaobilaznoj jakni vijetnamki.&nbsp;&nbsp;
Upisao kurs

Jovica kaže da se u poslu dimnjačara obreo sasvim slučajno iz radoznalosti. 

- Radeći u jednom građevinskom preduzeću u Zagrebu, iz radoznalosti upisao sam kurs za dimnjačara i uspješno ga završio. Prvo sam počeo čistiti sebi dimnjak, pa komšijama i oni su počeli da me časte i tako je krenulo - prisjeća se Balić.

&nbsp;Dodaje da se nekada od posla dimnjačara moglo dobro zaraditi. 

- Otvorio sam firmu i registrovao je. Planirao sam da zaposlim nekoliko radnika. A onda su došle devedesete i sve je stalo - priča Balić.

Iako je redovno školovanje napustio u prvom razredu srednje škole zbog toga što je nosio dugu kosu i nije htio da se šiša, Balić govori tri strana jezika.&nbsp;&nbsp;- Pošto sam po majci Mađar, naučio sam mađarski, a radeći u Njemačkoj, savladao sam njemački i engleski, što mi danas često dobro dođe - navodi Balić.
Zakonska obaveza
Posla za dimnjačara, kaže, ima sve manje.
- Mnogi su prešli na grijanje na struju, a i oni koji se griju na drva ne čiste dimnjake, mada je to zakonska obaveza. Na teren odlazim po pozivu, a mušterije su mi od penzionera do ljekara. Cijena je već duži niz godina ista 20 KM – kaže Balić.
Maljevi i ćuskije u odžaku 
Balić kaže da građani često prvo pokušavaju sami da očiste dimnjak, pa kada im to ne uspije, onda zovu dimnjačara.
- Često im se pri pokušaju čišćenja razni predmeti zaglave u odžaku, e tek onda zovu mene i ćute o svemu. Na kraju kad izvadim sporni predmet obično okrive djecu, što mi ponekad bude i simpatično - ističe Balić i dodaje da je u dimnjacima pronalazio maljeve, ćuskije, cijevi...
Zemljotres na krovu
U svojoj dugogodišnjoj karijeri dimnjačara Joco je preživio mnogo toga, ali, kako sam voli da kaže, ništa mu se, nasreću, ružno nije desilo.
- U svojoj karijeri očistio sam mnogo dimnjaka, čak sam i zemljotres doživio na krovu jedne zgrade. Zemlja je počela da se trese, odžak je plesao, a sekunda se činila kao vječnost duga. Legao sam na krov i prigrlio dimnjak i tako se zadržao na krovu, a od tada život cijenim mnogo više - zaključio je Balić.
.

Pošto sam po majci Mađar, naučio sam mađarski, a radeći u Njemačkoj, savladao sam njemački i engleski, što mi danas često dobro dođe, navodi Balić. Posla je sve manje jer su mnogi prešli na grijanje na struju

Dimnjačar Jovica Balić na krovu: Počeo raditi kao dimnjačar iz radoznalosti

Jovica Balić napustio školu zbog duge kose, a kasnije naučio tri jezika

Bosanska Gradiška u narednoj godini treba da dobije status grada, a čelnici ove općine smatraju da će to biti kruna ambicioznim planovima zacrtanim u trogodišnjoj strategiji razvoja.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Granični prijelaz 
Bosanska Gradiška će već od proljeća biti najveće regionalno gradilište i to ne samo u gradskom području već i u većim naseljima kao što su Orahova, Nova Topola, Gornji Podgradci i Turjak.
Zoran Adžić, načelnik općine, kaže da Bosanska Gradiška počinje da koristi prednosti svoga položaja i prirodnog bogatstva kojim raspolaže.
- Dobili smo granični prelaz, najveći u BiH. Kada se izgradi novi most i autoput poveže s Hrvatskom, i mi ćemo osjetiti značaj te megainvesticije. Savremenim putem od Gornjih Podgradaca do Mrakovice ćemo biti povezani i s Kozarom i s Prijedorom. S pravom očekujemo da na tom dijelu buknu investicije. Od seoskog turizma, preko trgovine i ugostiteljstva, do drvoprerade i drugih vidova - rekao je Adžić.

Strategija razvoja predviđa da se u naredne tri godine u ekonomski i društveni razvoj te u unapređenje životne sredine uloži 149 miliona maraka. Akcent je dat na postojeće poslovne zone, infrastrukturu, te na razvoj poljoprivrede i prerađivačke industrije.
Savremeni prečistač
- Agroindustrijska zona u Novoj Topoli raste iz dana u dan. Tu smo nedavno uz pomoć USAID-a otvorili savremeni prečistač otpadnih voda. Poslovna zona Liman se nalazi u neposrednoj blizini novog grabničnog prelaza i mosta preko Save i bit će sigurno najatraktivnija poslovna zona u ovom dijelu Evrope. Radimo i u gradu, tu mislimo na dogradnju sportske dvorane, radove na vodosnabdijevanju i kanalizaciji te na novim ulicama - rekao je Adžić.&nbsp;Vrtići škole, ambulante... 
Strategijom razvoja predviđena je izgradnja novog vrtića u naselju Brestovčina, rekonstrukcija još jednog vrtića, proširenje osnovne škole na Senjaku, poboljšanje energetske efikasnosti u osnovnim i srednjim školama, te adaptacije objekata bivše austrougarske vijećnice, Sokolskog doma, zgrade Crvenog krsta i izgradnja više dječijih igrališta. Predviđene su i rekonstrukcije ambulanti u Donjoj Jurkovici i Orahovi, gdje će se raditi i na proširenju vodovoda.

Taj novac bit će uložen u ekonomski i društveni razvoj te u unapređenje životne sredine, a akcent je dat na postojeće poslovne zone, infrastrukturu, te na razvoj poljoprivrede i prerađivačke industrije

Bosanska Gradiška počinje da koristi prednosti svoga položaja i prirodnog bogatstva kojim raspolaže

U razvoj Bosanske Gradiške bit će uloženo 149 miliona KM

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obilježava se s ciljem promoviranja prava osoba s invaliditetom i dobrobiti koje društvo može imati od integracije ove populacije u sve oblasti političkog, socijalnog, ekonomskog i kulturnog žvota zajednice. Ovaj dan obilježili su modrički Dnevni centar za osobe s posebnim potrebama i Udruženje za mentalno nedovoljno razvijene osobe u ovom gradu.&nbsp; Jefa Stajić je rekla da je njena kćerka Nada stara 21 godinu, da je osoba s poteškoćama i da se sama ne može kretati, nego puže.
- Trotoare treba malo urediti, kao i prilaze javnim ustanovama. Treba malo više brige i razumijevanja imati za navedene osobe. Mada, moje dijete ne može nigdje, ni u kolicima bez mene ili pomoći svoje sestre, nekog - rekla je ona.
O problemima i potrebama invalidnih osoba govorili su Nikola Savić i Mirko Vidaković, zamjenik načelnika Modriče i predsjednik Skupštine Udruženja za mentalno nedovoljno razvijene osobe Modriče.
- Modriča ima Dnevni centar za djecu s poteškoćama u razvoju i zajedno dobro funkcioniramo. Ovdje sada rade stručne osobe, psiholog, defektolog, logoped. Ima mnogo posla - rekao je Vidaković.
Spomenuto udruženje broji 112 članova, ali se smatra da na području Modriče živi znatno više osoba s poteškoćama u razvoju.

O problemima i potrebama invalidnih osoba govorili su Nikola Savić i Mirko Vidaković

Savić i Vidaković pozdravljaju prisutne

Modriča obilježila Međunarodni dan osoba sa invaliditetom: Trebaju tuđu pomoć i dobrotu

Više od 200 članova raspuštenog banjalučkog Gradskog odbora DNS-a donijelo je odluku o izlasku iz DNS-a i podržalo osnivanje nove političke partije.

Boran Bosančić, sekretar Gradskog odbora DNS-a, neposredno pred sjednicu raspuštnog banjalučkog Gradskog odbora DNS-a, rekao je da ljudi koji su se okupili ne prihvataju odluke Predsjedništva stranke o raspuštanju ovog odbora i isključenju pojedinih članova.&nbsp;
- Ne želimo da nas Predsjedništvo DNS-a isključuje jednog po jednog i vjerovatno ćemo ići na formiranje nove političke organizacije koja će biti narodnjačke orijentacije - rekao je Bosančić.

Dragan Talić je rekao da Gradski odbor, odnosno 80 posto članstva ovog odbora, podržava Nedeljka Čubrilovića i da će se uskoro formirati nova politička partija.

Dragan Talić je rekao da 80 posto članstva ovog odbora podržava Nedeljka Čubrilovića

Podržali osnivanje nove političke partije

Članovi raspuštenog banjalučkog odbora DNS-a napustili stranku

Gradska administracija u Trebinju ima viška 100 radnika, a da bi taj broj smanjili ponovo su ponudili otpremnine zaposlenima da daju otkaz.&nbsp;&nbsp;Starosna penzija 
Ovakav poziv Gradska uprava objavila je i početkom godine, kada su otpremninu uzela četiri radnika. U pozivu koji je objavljen početkom godine pravo na otpremninu su imali radnici kojima je potrebno deset godina do starosne penzije, a u novom pozivu koji je otvoren do 7. decembra ova granica je povećana na 15 godina.
Prema riječima Mirka Ćurića, zamjenik gradonačelnika Trebinja, visina otpremnina se kreće od 30 do 55 prosječnih plaća u 2017. godini.
- Iznosi koje će radnik gradske administracije dobiti ukoliko sporazumno prekine radni odnos su od 23.000 do 46.000 KM. To je jedan od načina da se pokušamo izboriti s viškom zaposlenih i da jedan broj radnika bude zbrinut kako bi ispoštovali Zakon o lokalnoj samoupravi prema kojem broj zaposlenih u administraciji mora biti u skladu s brojem stanovnika - pojasnio je Ćurić.Kaže da se iz gradskog budžeta ne može izdvojiti više novca, kako ne bi trpjele druge kategorije stanovništva koje su korisnici budžeta i kako se ne bi usporavali započeti socijalni programi.&nbsp;- Planirali smo da ovaj period kad budemo isplaćivali otpremnine nekako istrpimo, ali bismo poslije tri godine imali rasterećeniji budžet i više novca bismo mogli izdvajati za započete programe i infrastrukturu. Iz budžeta grada za te otpremnine bit će izdvojeno i oko 20 posto više novca nego do sada - istakao je Ćurić.
Javna preduzeća 
Dodao je da su radi smanjenja zaposlenih u Gradskoj upravi formirana i nova javna preduzeća.
Ukidanje radnih mjesta 
Ćurić je podsjetio da je Trebinje jedna od rijetkih lokalnih zajednica u RS koja je preduzela mjere da se smanji broj zaposlenih u gradskoj administraciji, a da ne ugrozi funkcionisanje.
- Bilo je, nažalost, i ukidanja određenih radnih mjesta pa je jedan broj ljudi proglašen neraspoređenim i nakon tri mjeseca, u skladu sa zakonom, ostali su bez posla - naveo je Ćurić.

Sličan poziv uputili su i početkom ove godine, ali je ponudu prihvatilo samo četvero ljudi. Trenutno imaju 100 zaposlenih viška, a pravo na otpremninu imaju radnici kojima je potrebno manje od 15 godina do starosne penzije

Gradska uprava Trebinje: Poziv otvoren do 7. decembra

Nude radnicima do 46.000 maraka samo da daju otkaz

Na Tjentištu je otvorena spomen-kuća „Panorama“, čiji je enterijer u proteklom ratu bio u potpunosti devastiran, a koja je obnovljena zahvaljujući naporima rukovodstva Nacionalnog parka ''Sutjeska'' i Zavoda za zaštitu kulturno–historijskog i prirodnog naslijeđa RS.&nbsp;Prema riječima direktora NP ''Sutjeska'' Dejana Pavlovića, obnova 13 fresaka, djela umjetnika Krste Hegedušića, trajala je šest mjeseci.&nbsp;- Vrijednost radova se procjenjuje na oko 100.000 dolara (oko 170 hiljada maraka), ali NP ''Sutjeska'' nije imao nikakvih troškova zahvaljujući Zavodu i činjenici da je na restauraciji radila uposlenica Vanja Šotra.&nbsp;Ova kuća u podrumu ima i kinosalu koja je zapaljena, a u narednom periodu ćemo probati da je obnovimo. U toku je obnova i Muzeja Bitke na Sutjesci, koji će biti otvoren iduće godine, na dan bitke. Bit će to sigurno najbolji muzej u bivšoj Jugoslaviji, s izuzetnom kolekcijom – dodaje Pavlović.
Najveći doprinos obnovi dala je konzervator i restaurator Vanja Šotra-Dursun, koja ističe da je zadovoljna urađenim, ali da na „Panorami“ ima još posla.&nbsp;

- Potrebno je sanirati krovni pokrivač i prozore te prikupljati sredstva za prostor ispred objekta, jer ima vlage i u temeljima. Ako krov bude kako treba, za radove na freskama mi dajemo garanciju kao Austro-Ugarska – 100 godina – kazala je Šotra. 

Svečanom otvaranju prisustvovao je i generalni sekretar SUBNOR-a Crne Gore Dragan Mitov Đurović, koji je prenio pozdrave predsjednika Zuvdije Hodžića. 

- Jednom od najsvjetlijih spomenika zajedničke borbe protiv fašizma vraćen je stari sjaj. Ponovo je na obali Sutjeske barjak časti i slobode. Hvala svima koji su uložili napore da ovo ponovo bude most među bivšim jugoslavenskim republikama koje imaju zajedničku prošlost, a treba da gledaju zajedno i u budućnost. Ovo je ratna prijestonica jugoslavenskih naroda, a sada treba da bude prijestonica mira, ljubavi i zajedničkog nastojanja da se sačuva ova ljepota i naša sloboda – istakao je Đurović. 

Na Tjentištu je sanirano i veliko klizište koje je ugrozilo spomen–-kosturnicu boraca sa Sutjeske. Preostaje još izgradnja dijela stepeništa koja je planirana za mart naredne godine.
 

Spomen-kuća ''Panorama'' izgrađena je 1975. godine i, zajedno s centralnim spomenikom i spomen-kosturnicom, čini Memorijalni kompleks podignut 1973. godine, u znak sjećanja na stradanja i žrtve, kao i proboj NOVJ-a tokom Pete ofanzive poznatije kao Bitka na Sutjesci. Objekt predstavlja remek-djelo arhitekte Ranka Radovića.

Potrebno je sanirati krovni pokrivač i prozore

Jednom od najsvjetlijih spomenika borbe protiv fašizma vraćen stari sjaj

U Banjoj Luci će sutra biti organizirano anonimno, povjerljivo i besplatno testiranje na HIV virus, najavljeno je iz Instituta za javno zdravstvo RS.
Napominju da građanima, posebno mladima, ukoliko su se rizično ponašali ili sumnjaju da su bili izloženi virusu HIV-a, a žele saznati i provjeriti svoj HIV-status, za testiranje nisu potrebni nikakav dokument niti ljekarska uputnica.
Također, osigurano je savjetovanje prije i poslije testiranja s ciljem unapređenja znanja o HIV/AIDS-u, načinima i putevima prenošenja tog virusa.
U RS su do sada registrirane ukupno 122 oboljele osobe od HIV/AIDS-a, a tokom ove godine prijavljeno je ukupno devet novih slučajeva, od kojih šest HIV pozitivnih, dok dvoje oboljelih ima AIDS.
Trenutno se na Klinici za infektivne bolesti UKC-a Banja Luka antiretrovirusnom terapijom (HAART) liječi 56 osoba koje žive s HIV/AIDS-om.
Od posljedica AIDS-a u RS je do sada umrlo 20 oboljelih osoba.
Dan borbe protiv HIV/AIDS-a, 1. decembar, u svijetu se obiljažava od 1988. s ciljem podizanja svijesti i skretanja pažnje javnosti na važnost i problematiku o tom globalnom problemu.
To je i dan sjećanja na osobe koje su umrle od posljedica te bolesti, čemu je u najvećem broju doprinijela prisutnost stigme i diskriminacije.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu trenutno s HIV-om živi oko 36,9 miliona osoba.

Prijavljeno devet novih slučajeva

Za testiranje nisu potrebni nikakvi dokument niti ljekarska uputnica

U Banjoj Luci anonimno i besplatno testiranje na HIV

Banjalučki zimski čarobni grad „Zimzograd“, koji će se ove godine prostirati na 15.000 kvadratnih metara, bit će postavljen u parku „Mladen Stojanović“ od 14. decembra do 31. januara iduće godine.&nbsp; 
Zabavni sadržaji 

Portparol „Zimzograda“ Marko Šiniković kazao je da ove godine ta manifestacija slavi šesti rođendan i da ostaje brend grada.

- Na novoj lokaciji bit će puno zabavnih sadržaja. U zimskom gradu bit će postavljen „Fun park“ za djecu, u kojem će biti postavljeno i veliko klizalište, a u „Praškoj bajci“ biće smještena ugostiteljska zona - kazao je Šiniković.
On dodaje da će u „Zimzogradu“ biti organizirano mnogo različitih sadržaja za djecu i odrasle. Šiniković ističe da Banja Luka i ove zime očekuje nekoliko stotina hiljada posjetilaca.
- Građani i turisti koji ove zime budu dolazili u grad na Vrbasu u sklopu nove manifestacije „Banjalučka zima“ moći će da posjete atraktivne turističke sadržaje na još četiri lokacija u gradu - u parku „Petar Kočić“, na Trgu Krajine, platou ispred Muzeja savremene umjetnosti RS i u parkiću kod Narodnog pozorišta RS - kazao je Šiniković.
Brojni gosti 
Direktorica Turističke organizacije Banja Luka Irena Radojević kazala je da je već sada u najavi rezervirano gotovo 80 posto smještajnog kapaciteta u gradu. Ona je istakla da očekuje veliku posjetu gostiju iz regiona, Austrije i Italije.

Bit će postavljen „Fun park“ za djecu, u kojem će biti montirano i veliko klizalište, a u „Praškoj bajci“ bit će smještena ugostiteljska zona

Banjalučki zimski čarobni grad „Zimzograd“, koji će se ove godine prostirati na 15.000 kvadratnih metara, bit će postavljen u parku „Mladen Stojanović“ od 14. decembra do 31. januara iduće godine.

SO Modriča: Budžet premašen za 1.253.000 maraka

Policijska uprava Bosanska Gradiška obilježila Međunarodni mjesec borbe protiv bolesti zavisnosti

Za proširenje kapaciteta Doma za stara lica u Kiseljaku kod Zvornika Gradska uprava osigurava 55.000 KM

U Studentskom centru ostalo još samo 12 mjesta

U prijedorskim školama za 12 godina 3.237 učenika manje

Za rekonstrukciju Bastiona potrebno gotovo milion maraka

Selo farmera kome nedostaju firme kao garant za ostanak mladih

Fejzić: Vrijedi li osuđivati neljudski čin

Jovica Balić napustio školu zbog duge kose, a kasnije naučio tri jezika

U razvoj Bosanske Gradiške bit će uloženo 149 miliona KM

Modriča obilježila Međunarodni dan osoba sa invaliditetom: Trebaju tuđu pomoć i dobrotu

Članovi raspuštenog banjalučkog odbora DNS-a napustili stranku

Nude radnicima do 46.000 maraka samo da daju otkaz

Jednom od najsvjetlijih spomenika borbe protiv fašizma vraćen stari sjaj

U Banjoj Luci anonimno i besplatno testiranje na HIV

Banjalučki „Zimzograd“ počinje 14. decembra i završava 31. januara

Republika Srpska

SO Modriča: Budžet premašen za 1.253.000 maraka

Policijska uprava Bosanska Gradiška obilježila Međunarodni mjesec borbe protiv bolesti zavisnosti

Za proširenje kapaciteta Doma za stara lica u Kiseljaku kod Zvornika Gradska uprava osigurava 55.000 KM

U Studentskom centru ostalo još samo 12 mjesta

U prijedorskim školama za 12 godina 3.237 učenika manje

Za rekonstrukciju Bastiona potrebno gotovo milion maraka

Selo farmera kome nedostaju firme kao garant za ostanak mladih

Fejzić: Vrijedi li osuđivati neljudski čin

Jovica Balić napustio školu zbog duge kose, a kasnije naučio tri jezika

U razvoj Bosanske Gradiške bit će uloženo 149 miliona KM

Modriča obilježila Međunarodni dan osoba sa invaliditetom: Trebaju tuđu pomoć i dobrotu

Članovi raspuštenog banjalučkog odbora DNS-a napustili stranku

Nude radnicima do 46.000 maraka samo da daju otkaz

Jednom od najsvjetlijih spomenika borbe protiv fašizma vraćen stari sjaj

U Banjoj Luci anonimno i besplatno testiranje na HIV

Banjalučki „Zimzograd“ počinje 14. decembra i završava 31. januara