U Zenici su jučer ozvaničeni pripremni radovi za početak rekonstrukcije dionice Čajdraš – Lokvine na regionalnoj cesti R413a, koji će se izvoditi u fazama.&nbsp;
Prva faza

Prema riječima Refika Zekovića, direktora Kantonalne direkcije za ceste Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), prva faza projekta obuhvata rekonstrukciju puta dužine dva kilometra od raskrsnice u Čajdrašu do mjesta Lokvine.

- Ugovor je potpisan, a projekt je vrijedan 1,7 miliona KM. Nadzor je izabran, a mi smo kao investitori i izvođač radova spremni. Međutim, naići ćemo na poteškoće s vodovodnom i kanalizacionom strukturom, što je nadležnost Gradske uprave, od koje očekujemo punu pomoć u rješavanju ovog problema - ističe Zeković.

Za vrijeme radova dolazit će i do zastoja u saobraćaju, zbog čega Zeković poziva mještane na razumijevanje i strpljenje. 


Prva dionica duga je dva kilometra, do Lokvina, a ukupno se namjerava uraditi dionica duga devet kilometara, odnosno, sve do Ovnaka. Izgradnja prve dionice trebala bi biti okončana za šest mjeseci, najavljeno je iz Direkcije za ceste.


Sabahudin Smriko, predsjednik Mjesne zajednice Lokvine, također je pozvao mještane na strpljenje te izrazio nadu da će se riješiti svi imovinskopravni odnosi.


&nbsp;Više truda


- Zamolio bih Gradsku upravu da ulože više truda za ucjevljenje ceste kako se kasnije ne bi ponovo moralo roviti. Zahvaljujemo nadležnima što su ispunili obećanje, a ovo je veliki, historijski, trenutak za našu mjesnu zajednicu! Naša praunučad će imati od ovoga korist – rekao je Smriko, dodajući da godinama čekaju da dobiju novu dionicu koja je ranije samo krpljena i služila nekoliko mjeseci.

Javni interes&nbsp;


Zeković je apelirao i na mještane čije će parcele biti obuhvaćene rekonstrukcijom puta da daju saglasnost, jer je ionako proglašen javni interes te da na taj način ne prave nepotrebne zastoje.



- Apelujem da svi potpišu saglasnost, oni će dobiti svakako pravičnu naknadu za to, a zauzvrat ćemo mi, kao investitori, uraditi svima priključke u dužini od najmanje pet metara, cijevi, oborene ivičnjake… - pojasnio je Zeković.

Prva faza obuhvata rekonstrukciju puta dužine dva kilometra, a trebala bi biti završena za šest mjeseci. Mještani zamoljeni da budu strpljivi zbog obustava saobraćaja

U Lokvinama su jučer zvanično počeli radovi (Foto: B. Mahmić)

Obnova ceste Čajdraš - Lokvine vrijedna 1,7 miliona maraka

Gradska uprava Zenica, kako je ranije najavljeno, uklonila je danas stare javne satove što je izazvalo ogromno ogročenje kod Zeničana.&nbsp; 
Građani su razočarani što Gradska uprava nije pronašla adekvatno rješenje da održi stare satove "u životu" jer važe za simbol grada. Posebno je bio značajan sat kod Robne kuće "Bosna", gdje su se Zeničani nalazili, ali i gdje su se rodile brojne ljubavi.&nbsp;

Umjesto starih, odmah je počelo postavljanje novih satova, za koje je izdvojeno 100.000 maraka. Kako je najavljeno iz Gradske uprave, novi satovi bit će postavljeni na pet lokacija u gradu, neki će zadržati retro izgled, dok će pojedini imati i prostor za reklamu.
Uprkos činjenici da je danas kod Robne kuće "Bosna" postavljen novi sat, građani nisu oduševljeni tim rješenjem. Svi žale što nije bilo interesa da se pronađe rješenje za održavanje i stavljanje u funkciju starih satova. 

- Nisu ni morali biti u funkcijii, a imali su veću simboliku nego bilo šta u Zenici. Jedan za drugim, odlaze simboli i uspomene prohujalih vremena čeličnog grada. Radio ili ne, svima je značio, pa i dan danas se nalazimo kod sata, morali su pokvariti sve - samo su neki od komentara na društvenoj mreži Facebook. 
Ranije je objašnjeno da će satovi biti uklonjeni jer nema mehanizama i načina za njihovo održavanje, međutim, većina građana kritizirala je ovo rješenje kazavši da je u vrijeme kada je u Zenici loša putna infrastruktura, ova sredstva potrošena na nove satove trebalo je adekvatnije utrošiti.

Svi žale što nije bilo interesa da se pronađe rješenje za održavanje i stavljanje u funkciju starih satova

Gradska uprava Zenice za nove satove izdvaja 100.000 KM

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) usvojila je danas odgovore na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu Mišljenja o zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji.
U skladu s Odlukom o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH, kantoni su uključeni u sveukupne aktivnosti u procesu evropskih integracija, i to u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima.&nbsp;&nbsp;ZDK je u definiranom roku završio proces odgovaranja na dodatna pitanja.
Pripremljeno je i u Informacioni sistem za davanje odgovora, uneseno 130 odgovora iz nadležnosti ZDK, od ukupno 655 dodatnih pitanja koliko je dostavljeno BiH, saopćeno je iz Stručne službe za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-dobojskog kantona.
Posebna pažnja data je na sadržaj dostavljenih odgovora i njihov visok kvalitet.
Upitnik Evropske komisije analitički je instrument politike proširenja EU s ciljem da se ocijeni spremnost države koja je podnijela zahtjev za članstvo da stekne status kandidata i otvori pregovore o pristupanju.&nbsp; Institucijama u Bosni i Hercegovini 20. juna 2018. uručeno je 655 dodatnih pitanja kako bi se dobila pojašnjenja odgovora koji su Komisiji uručeni 28. februara 2018. te zatražile informacije koje nedostaju, saopćeno je iz Pres-službe ZDK.

U skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, Zeničko-dobojski kanton u definiranom roku završio proces

ZDK dostavio odgovore na 130 dodatnih pitanja iz Upitnika EK

Mladi Zeničanin Amar Borić, jedan od najboljih bh. plivača, već godinama putuje na treninge u Sarajevo jer njegov rodni grad nema zatvoreni bazen.
Pogubno za društvo 
Dodaje da bi sigurno ostvario i puno bolje rezultate da ima uvjete za treniranje u Zenici i da ne gubi vrijeme i energiju na putovanje do Sarajeva.
- Svake godine gubimo po jednu generaciju koja ne nauči plivati i već ih imamo takve tri generacije. To je pogubno za naše društvo, bez obzira koliko neki ovaj problem shvatali nebitnim - kaže Borić.
Zenica ima zatvoreni bazen koji se nalazi u sklopu Sportsko-rekreacionog centra "Željezara", ali on je već tri godine zatvoren.
- Rečeno mi je da je problem na “dugom štapu”. Činjenica, bilo je i obećanja koja nisu ispunjena, a imao bih pravo kritizirati nadležne jer znam da nisu ništa radili po tom pitanju. Žalosno, ali zbog finansijskih interesa zanemaruje se društveni – ističe on.
Na posljednjoj sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona Ramo Isak, zastupnik A-SDA, pokrenuo je inicijativu da se osiguraju sredstva za njegov nesmetan rad.
Prema riječima Isaka, bazen bi mogao da, uz individualni rekreativni plivački sport, postane i osnova za oživljavanje plivačkog, klupskog, pa i vaterpolo sporta. 

&nbsp;Sportske aktivnosti&nbsp;&nbsp;
- Tako bi plivački bazeni tokom cijele godine bili u funkciji za bavljenje plivačkim rekreativnim i sportskim aktivnostima svih naših građana - poručio je Isak.

&nbsp;Bez odgovora&nbsp;&nbsp; 
Šta se radi na rješavanju ovog problema pitali smo nadležne u Gradskoj upravi Zenica budući da je prošle godine gradonačelnik Fuad Kasumović najavljivao da će Grad finansijski podržati ponovno otvaranje Sportsko-rekreacionog centra "Željezara". Do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Mladi Zeničanin Amar Borić, jedan od najboljih bh. plivača, već godinama putuje na treninge u Sarajevo jer njegov rodni grad nema zatvoreni bazen

Plivač Amar Borić pored zeničkog zatvorenog bazena pokazuje medalje

Zenica već tri godine nema zatvoreni bazen

Jasmin Hodžić, vijećnik SBB-a i zamjenik predsjedavajućeg Gradskog vijeća Zenica, pokrenuo je inicijativu za donošenje odluke o jednokratnoj isplati novčane naknade za svako novorođeno dijete s područja grada.&nbsp; 
Prema riječima Hodžića, cilj inicijative je da se hitno počnu provoditi intenzivne mjere i kampanja protiv "bijele kuge".&nbsp;
- Prirodni priraštaj se na području Zenice, ali i cijele BiH, posljednjih godina nalazi u silaznoj putanji. U našem gradu godišnje se u prosjeku rodi samo 1.100 beba. Mnoge općine u našoj zemlji već odavno imaju usvojene odluke, koje za cilj imaju poboljšanje nataliteta, ali i zadržavanje mladih u našoj zemlji - poručio je Hodžić.

U svom obrazloženju za primjere ove prakse Hodžić je naveo Općinu Stari Grad, Ljubuški, Tomislavgrad, Centar Sarajevo i Grad Livno.&nbsp;
- S obzirom na činjenicu da je budžet Zenice za 2019. godinu (60.672.190 KM, op.a.) jedan od najvećih u historiji grada, te da je Gradsko vijeće nedavno usvojilo novu odluku o komunalnim taksama, koja predviđa i dalje povećanje budžeta, smatram da će ova odluka biti lako provodljiva i da ćemo ovu inicijativu svi podržati – ističe on.

Podsjetimo, upravo je Hodžić u maju 2017. pokrenuo inicijativu da Grad Zenica sufinansira troškove vantjelesne oplodnje, a koja je podržana i već je zaživjela, što bi trebao biti epilog i inicijative koja ima za cilj borbu protiv „bijele kuge“.&nbsp;
Prijedlog je da iznos novčane naknade, budući da se godišnje u Zenici rodi 1.100 – 1.150 beba, bude minimalno 200 KM, što bi mogao podnijeti budžet grada.&nbsp;

Jasmin Hodžić, vijećnik SBB-a u Gradskom vijeću

Jednokratna novčana naknada za svako novorođeno dijete u Zenici

Potpisan je prvi ugovor po Zakonu o javno-privatnom partnerstvu, koji je u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) usvojen prije dvije godine, a kojim će Kantonalna bolnica Zenica dobiti Interventnu kardiologiju.

Prvi ugovor

Prvi ovakav ugovor u BiH potpisali su Rasim Skomorac, direktor bolnice, i Sven-Aksel Krentorc (Axel Krentorz), direktor njemačke korporacije „D. Med Healthcare“.

Miralem Galijašević, premijer ZDK, ističe da je ovo najbolji način da javno i privatno partnerstvo iskoriste za stvaranje uvjeta za pružanje servisa i usluga građanima.

- S druge strane, ovo je prilika da pozovemo investitore u BiH i vani da ulažu po ovom modelu u ZDK - rekao je Galijašević.

Njemački partner će projektirati, sagraditi, opremiti, održavati i upravljati novim objektom u krugu KB Zenica te će funkcionalan objekt i poslovanje po isteku ugovornog roka od 27 godina predati bolnici. Vrijednost investicije je 7,5 miliona maraka, a radovi bi trebali početi na proljeće.

Krentorc je tokom potpisivanja poručio da su njihove želje da se vide u drugoj polovini iduće godine, kada bi Interventna kardiologija trebala početi s pružanjem usluga pacijentima.

Nove sale

Premijer je najavio da će uskoro biti na raspolaganju i EBRD-ov kredit za rekonstrukciju energetskog bloka i gradnju novih operacionih sala KBZ-a vrijedan deset miliona eura i milion eura grant sredstava, što je kapitalni projekt Vlade ZDK.

&nbsp;Skomorac: Najveći dobitak za građane ZDK&nbsp; 
Građani će pristup ovoj zdravstvenoj usluzi ostvarivati pod istim uvjetima kao u drugim javnim zdravstvenim uslugama – sa zdravstvenom knjižicom. Direktor bolnice Rasim Skomorac istakao je da je ovaj projekt izuzetno važan za ZDK, jer je najviše pacijenata kojima je potrebna takva usluga upravo iz ZDK.

- Kada trebaju ovu uslugu, građani moraju ići u druge ustanove, a vrlo malo ih može potrebnu uslugu dobiti u okviru „zlatnog sata“, tako da je ovo prvenstveno za građane ZDK najveći dobitak - rekao je Skomorac.

Vrijednost investicije 7,5 miliona maraka. Radovi bi trebali početi na proljeće

Kantonalna bolnica Zenica dobiva Interventnu kardiologiju

Nakon što je Zenica postala regionalni hit po kući na zgradi u naselju Jalija, proteklih dana navidjelo je izašla nova nesvakidašnja senzacija - hotel usred stambene zgrade.&nbsp; 
Zeničani su doslovce zaspali u svojim stanovima, a sutradan se probudili u hotelu!? Mnogi građani Zenice ostali su u čudu kad su uočili da je na zgradi u Školskoj ulici, osvanuo natpis hotela, i to sa četiri zvjezdice.&nbsp;

Nedugo zatim pojavile su se informacije da je u okviru stambene zgrade napravljen butik hotel “Carpe Diem”, a nikome nije jasno kako se mogla dobiti dozvola da se jedan ovakav projekt realizira u stambenoj zgradi.&nbsp;

Brojni stanari protive se otvorenju hotela. Prema riječima Sahide Babić, predsjednice Kućnog savjeta, niko nije saglasan s tim.

- Žalosno je da nam niko nije ni tražio saglasnost, što se, prema zakonu, moralo uraditi. Angažirali smo advokata i sada se vodi spor protiv firme koja je otvorila hotel - kaže Babić.

Kako saznajemo, upravo zbog sudskog spora, investitor još nije dobio upotrebnu dozvolu. 
Devet soba i šahovski klub

Babić napominje da je apsolutno mimo svih zakona da hotel bude u okviru stambenog objekta.

- Nemoguće je već sada živjeti u stanovima i već imamo određenih problema. Hotel je na većini prvog sprata, a navodno ima devet soba, gdje je smješten i šahovski klub. Stanujem odmah iznad i nije nimalo prijatno. Još je 12 stanova u zgradi – pojašnjava Babić.

Stanari nisu saglasni da se otvara hotel, pokrenut i sudski spor

Hotel u stambenoj zgradi: Investitor nije dobio upotrebnu dozvolu

Zaspali u stanovima, probudili se u hotelu!

Prethodna godina je jedna od najuspješnijih za Muzej grada Zenice otkako je osnovan. Muzej je lani obišlo 40.000 posjetilaca, a realizirano je 237 programa.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Nemoguća misija 
Prema riječima Adnadina Jašarevića, direktora Muzeja, finansijsko poslovanje, broj i kvalitet održanih programa dokazuju da je riječ o izuzetno uspješnom periodu.
- Ovoliki broj posjetilaca i programa do sada nije zabilježen u našem dugogodišnjem poslovanju. Vjerujte, to se nekada činilo kao nemoguća misija i za većinu muzeja u svijetu i jeste dostižno – kaže Jašarević.

Kada se radi o finansijskom poslovanju ove kulturne institucije, valja istaći da je Muzej u Zenici pozitivno poslovao sa više od 20.000 maraka u plusu, a kroz projekte prihodovano je 98.000 maraka. 
Muzej grada Zenice realizira IPA projekte koje finansira Evropska komisija, uglavnom orijentirane na poboljšanje turističke ponude u tvrđavi Vranduk. Jašarević napominje da njihov projekt „Tragovima bosanskog kraljevstva“ više nije samo regionalni nego i evropski.
- I u ovoj godini Muzej priprema brojne nove projekte koje ćemo finansirati sredstvima iz fondova Evropske unije. „Planet Evropa“ jedan je od njih i on će preporoditi muzeološku scenu u Zenici i na širim prostorima – najavljuje Jašarević.
&nbsp;Otvoreni za sve 
Dodaje da su s konceptom otvorenog muzeja, u saradnji s nevladinim organizacijama, udruženjima građana, pojedincima i ambasadama brojnih zemalja, uspjeli realizirati brojne programe.
- Pokazali smo da ovaj muzej, sagrađen novcem građana Zenice, nije otvoren samo za elitu nego i za sve građane Zenice i BiH – poručio je Jašarević.

Pokazali smo da Muzej nije otvoren samo za elitu nego i za sve građane Zenice i BiH, kaže Jašarević

Zenički gradski muzej: Do sada nezabilježene brojke

Muzej grada posjetilo rekordnih 40.000 gostiju

Stanovnike brojnih zeničkih naselja koji su prije deset dana pretrpjeli ogromnu štetu od poplava ni do jučer niko od nadležnih nije posjetio. Ekipa “Dnevnog avaza” obišla je jučer neke od tih naselja i zatekla ogorčene mještane.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Još ni marke

U Tetovu kod Zenice zbog začepljenja kolektora otpadnih voda, teško su oštećene mnoge kuće. U tim domaćinstvima uništeno je skoro sve te su ljudi primorani tražiti alternativni smještaj dok ne saniraju štetu. 

Među njima je Fahrudin Kruško. Njemu, supruzi i njihovo dvoje djece poplavljena je kompletna unutrašnjost kuće.

- Ostao sam bez ičega. Namještaj, podovi, zidovi, bijela tehnika, komplet sve, šteta je oko 20.000 maraka. Sada živim u jednoj sobici na betonu, to je nekadašnja sokara. Imam suprugu i dvoje djece. Dijete od dvije i po godine udaljeno je od mene 40 kilometara i nisam ga vidio deset dana - govori on.

Grad mu je obećao jednokratnu pomoć, ali još niko nije došao.

- Obećana je pomoć još prije sedam dana, ali još nismo dobili ni marku. Nažalost, i ta obećana pomoć je mizerija za štetu koja je pretrpljena. To je samo da nam zamažu oči. Time ne mogu ni sobu jednu opremiti – ističe Kruško.

Lažna briga

U naselju Rujev Do također su stradale brojne kuće, a i tu se ljudi osjećaju zaboravljenim od svih. Sami su se morali organizirati i da unajme bager kojim bi očistili korito nabujale rijeke.

Dejana Drapić sa suprugom i kćerkom živjela je u prizemlju.

- Sve je poplava uništila, a niko ni da nas obiđe, ni da pita treba li nam šta… Ovdje ima starijih ljudi, nepokretnih. Obraćali smo se Gradskoj upravi, ali još niko ništa ne čini da nam pomogne u sanaciji - govori ona.

&nbsp;Nismo jako biračko tijelo&nbsp; 
Zdenko Mileusnić, mještanin Travničke ulice, koja je, također, pogođena poplavama, ne može vjerovati da im još niko nije pomogao.&nbsp; 
- Ovdje su poplavljene kuće, garaže, auti, ogromna je materijalna šteta. Nikoga iz gradske vlasti to ne zanima, valjda nismo glasali za njih ili nismo jako biračko tijelo kao Bistričak i Babino, pa ih ne zanimamo - kaže Mileusnić.

U Tetovu kod Zenice primorani tražiti alternativni smještaj dok ne saniraju štetu. Sami morali unajmiti bager da bi očistili korito nabujale rijeke

Niko nas nije ni obišao, samo javnosti mažu oči!

Općina Žepče odbija da izda rješenja za rad vlasnicima uličnih tezgi koji prodaju cvijeće i žele svoje proizvode izložiti za Valentinovo i kasnije Dan žena. Razlog za to je, navodno, otvoreno protivljenje vlasnika registriranih cvjećarskih radnji.Predala zahtjevVlasnici cvjećara navode da trgovci sa štandovima nisu registrirani za ovaj vid djelatnosti, dok se tezgari pravdaju da im je ovakav vid trgovine jedini način da zarade za komad hljeba. Jedna od njih je Refika Pehlivanović, koja godinama za vrijeme praznika, a posebno za Dan žena, prodaje cvijeće i ukrasne predmete iz kućne radinosti.- I ove godine sam kao i ranijih uredno predala zahtjev za prodaju, ali su me iz Općine odbili, uz obrazloženje da za ovu radinost moram imati registriran obrt. Ja sam registrirana kao poljoprivrednik i godinama sam prodavala na pijaci, ali sad zbog bolesti ne mogu. I muž mi je bolestan i ova prodaja nam je jedini izvor primanja da se nekako zakrpimo tokom dva-tri mjeseca - kaže Pehlivanović.Kaže da, iako nije dobila rješenje za prodaju, svoje proizvode će izložiti jer drugog izlaza nema.U sličnoj situaciji je i Hatidža Agić, koja je registrirana za prodaju voća, povrća i cvijeća, ali rješenje ima samo za prodaju na zelenoj pijaci. Zbog novonastale situacije plaši se nabaviti robu i izložiti na lokaciju na kojoj je godinama bez ikakvih problema tezgarila.Općinsko zemljište Prema riječima pomoćnika načelnika općine Žepče Namika Maličbegovića, nisu mogli izaći ususret onima koji su podnosili zahtjev da im se dozvoli prodaja na zemljištu koje je vlasništvo Općine Žepče jer nisu registrirani za taj vid trgovine.&nbsp; Zaštititi registrirane - Svjestan sam situacije u kojoj živimo, ali mi moramo zaštititi one koji su registrirani za ovu djelatnost. Osobama koje nisu registrirane ostavljena je mogućnost prodaje na zelenoj pijaci - kaže Maličbegović.

Općina nije izdala rješenje vlasnicima uličnih tezgi jer nisu registrirani za tu vrstu djelatnosti

Pehlivanović: Nije dobila dozvolu za rad od Općine Žepče

Praznici posvađali cvjećare u Žepču

Prema prvim preliminarnim rezultatima s terena, šteta na objektima, putnoj i drugoj infrastrukturi usljed poplava i klizišta u proteklih desetak dana na području Zenice iznosi više od 2,5 miliona maraka, kažu iz Gradske uprave Zenica.Direktan udar Zbog aktuelnih vremenskih prilika, Štab civilne zaštite grada Zenica prolongirao je planirano usvajanje odluke o prestanku stanja prirodne nesreće od poplava i klizišta na području Zenice, koju je Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, proglasio u nedjelju, 3. februara. Na prijedlog gradonačelnika Kasumovića, domaćinstvima čiji su stambeni objekti bili na direktnom udaru poplava i klizišta u prošlosedmičnoj prirodnoj nesreći, Gradska uprava Zenica isplatit će jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 1.500 KM.

Prema Kasumovićevim riječima, jednokratnu pomoć dobit će porodice koje žive u stambenim objektima na kojima su, usljed ovih poplava i klizišta, nastale štete.
- Predstavnici Mjesne zajednice Tetovo dostavili su nam spisak 14 takvih porodica, prema kojima ćemo interventno djelovati, a pretpostavljamo da na području grada postoji dvadesetak takvih domaćinstava - kaže Kasumović.
Gradski pravobranilac Zlatko Osmanović izvijestio je Štab civilne zaštite grada Zenica da je, prema nalogu gradonačelnika, obavio razgovor sa predstavnicima “ArcelorMittala” Zenica u vezi sa poplavama u naselju Tetovu, uzrokovanim začepljenjem glavnog kolektora, koji je u vlasništvu ove kompanije.
Rješenje problema
- Predstavnici “ArcelorMittala” iskazali su spremnost da se ovaj problem riješi na zadovoljstvo svih strana, a prvenstveno mještana Tetova, koji su pogođeni poplavama – poručio je Osmanović.

Grad jednokratno pomaže poplavljena domaćinstva

U naselju Tetovo poplave uzrokovane začepljenjem glavnog kolektora “ArcelorMittala”

Štete od poplava i klizišta premašile 2,5 miliona KM

Kantonalni sud u Zenici prezentirao je svoj izvještaj o radu u 2018. godini. Sudske funkcije obavljane su kroz tri organizacione jedinice: Građansko i Krivično odjeljenje te Odjeljenje za upravne sporove. Ostali poslovi i zadaci obavljani su kroz Odjeljenje sudske uprave.Parnični referatNa kraju 2017. u Kantonalnom sudu u Zenici je bilo neriješenih 1.029 predmeta, a tokom 2018. Sud je zaprimio u rad 3.991 predmet, što je za 281 manje nego u 2017. Tako je lani u radu bilo ukupno 5.020 predmeta. Znatnije smanjenje broja predmeta primljenih u prošloj u odnosu na 2017. godinu zabilježeno je na parničnom referatu. U 2017. priliv predmeta je iznosio 1.439, dok je u 2018. bio 1.214, ili za 225 predmeta manje. Na ostalim referatima nije bilo znatnijeg smanjenja ni povećanja broja primljenih predmeta. Na svim referatima riješeno je 4.207 predmeta, a prosječno trajanje iznosilo je 85 dana. Procent svih predmeta riješenih u 2018. godini iznosi 105,41.Na kraju 2018. broj neriješenih predmeta na svim referatima iznosio je 813, što je za 216 predmeta manje nego 2017. Ostvarena kolektivna norma Suda za 2018. godinu iznosi 116,23 posto, a kvalitet sudskih odluka za sve predmete iznosi 90,41 posto. Ovi podaci ukazuju na to da je i prošle godine nastavljen trend dobrih rezultata rada sudija kako po ostvarenim prosječnim godišnjim normama tako i po ostvarenom kvalitetu sudskih odluka.Veliko zalaganje- Ovakvim rezultatima rada prethodilo je veliko zalaganje sudija i kontinuirano analiziranje na sjednicama odjeljenja Suda radi povećanja efikasnosti i kvaliteta sudskih odluka – kažu iz Kantonalnog suda u Zenici.&nbsp;100-postotni učinakČetiri kvartalna plana za stare predmete izvršnog, krivičnog, parničnog, prekršajnog, privrednog, upravnog, vanparničnog i zemljišno-knjižnog referata i Plan rješavanja prvostepenih krivičnih predmeta realizirani su 100 posto, to jest riješeno je svih 2.256 predmeta.U planovima rješavanja predmeta proizašlih iz stečaja, koji su se sačinjavali na polugodišnjem nivou, bio je 31 predmet i svi su riješeni.Podrška svjedocimaOd januara 2016. godine u Kantonalnom sudu u Zenici egzistira Odjel za podršku svjedocima, koji je, između ostalog, odgovoran za pružanje psihičke, socijalne i logističke pomoći svjedocima koji se pojavljuju u krivičnim predmetima ovog suda. Odjel za podršku svjedocima lani je imao 794 različite intervencije. Pružio je usluge za 94 svjedoka u 24 krivična postupka.

Sudske funkcije obavljane kroz tri organizacione jedinice: Građansko i Krivično odjeljenje te Odjeljenje za upravne sporove

U radu prošle godine bilo 5.020 predmeta

Kantonalni sud nastavio trend dobrih rezultata

Žepački kraj je oduvijek bio poznat po izvornoj muzici. Brojne su grupe i pojedinci čuvali i decenijama razvijali tradiciju izvorne muzike. Organiziranje sijela i narodnih veselja prilike su za druženje i prenošenje te tradicije na mlađe naraštaje. Jedan od mladih izvođača izvorne muzike je Tomislav Andrić Teslo. Tomislav svira violinu i pravi je talent, kažu svi koji su ga imali priliku slušati. Ima 22 godine, ali iza sebe veliko muzičko i životno iskustvo. 
Talent i ljubav za izvornu muziku naslijedio je od prerano preminulog oca. S 12 godina je u HKUD "Gromovnik" počeo svirati violinu koju je naslijedio od oca, a Ivica Tomić Tome bio mu je prvi učitelj. Nažalost, kao petnaestogodišnjak, radeći poslove kod kuće, doživio je povredu, te su mu amputirani dijelovi prstiju lijeve ruke. 
Kaže, jedino što ga je u tim teškim trenucima brinulo, bilo je pitanje, hoće li moći nastaviti svirati violinu. 
- Nakon liječenja, uporno sam vježbao i nastavio sa sviranjem, da bih nekoliko mjeseci kasnije, igrajući nogomet s vršnjacima, slomio zglob iste ruke. Ponovo je uslijedilo dugotrajno liječenje i oporavak, ali i nastavak sviranja - priča Tomislav. 

Upornost se očigledno isplatila, pa je uz violinu naučio svirati i šargiju. Ubrzo je uslijedilo snimanje CD-a na kojima je svirao violinu i šargiju, ali i pjevao.- Pjesma "Zavjet oca moga", koju je napisao Franciko Jozić, dala mi je ideju pa sam s ujakom Ivicom Ezgetom, kao uspomenu na oca, snimio CD na kojem sam uz ovu otpjevao još sedam pjesama - prisjeća se Tomislav.

Ovaj dvadesetdvogodišnjak je s violinom obišao gotovo cijelu Evropu, svirao je gdje god se pjeva izvorna pjesma. U svim prilikama, čak i povodom rastave braka. Kako u šali kaže, samo još na sprovodu nije svirao, a želja mu je da u budućnosti osnuje vlastiti orkestar. 
U toku ljeta ima i po 40 svirki, uglavnom su u pitanju svadbe, dok u zimskom periodu nastupa van zemlje. Kaže da izvorna muzika ima svoju tradiciju i poštovaoce, a kako je u pitanju duga tradicija žepačkog kraja, mladi poput njega će se pobrinuti da i dalje traje. 

Tomislav je posebno ponosan na svoj humanitarni angažman. Zbog velikog broja prijatelja i poznanika, s obzirom na posao kojim se bavi, organizirao je nekoliko humanitarnih akcija za pomoć ugroženim porodicama iz Žepča.&nbsp;&nbsp;

Nažalost, kao petnaestogodišnjak, radeći poslove kod kuće, doživio je povredu, te su mu amputirani dijelovi prstiju lijeve ruke

Tomislav Andrić iz Žepča, iako bez prstiju, uspješan je violinista

Za Općinu Breza prošla godina je bila veoma uspješna. Usvojen je budžet od 6.790.000 KM, što znači da je povećan za više od tri miliona maraka u toku dvije godine. Regulacioni plan Načelnik općine Munib Zaimović ističe da su povećanja izdvajanja za kapitalna ulaganja i grantove te da su uspjeli povećati bruto plaće za 20 posto. - Šest javnih preduzeća čiji je osnivač Općina Breza su poslovala pozitivno te je smanjen budžetski deficit. Dobra vijest je da preduzeće „Komunalno Breza“, koje je prethodnih nekoliko godina bilo u teškoj situaciji, ove godine poslovalo pozitivno. Pokrenuto je Javno preduzeće Veterinarska stanica Breza, koja funkcionira izvan svih očekivanja – kazao je Zaimović.Kada su u pitanju planirani projekti i nova ulaganja, načelnik je optimističan. - Sve snage smo udružili da bismo Brezu napravili ugodnom za život građanima, ali i privukli investitore i turiste. Zbog toga planiramo izgradnju novog turističkog, kulturnog i sportsko-rekreativnog centra na platou Hrasno. Za nove investitore uradili smo regulacioni plan Koritnik, Potkraj te plan za industrijsku zonu i&nbsp; poslovnu zonu Šaš. Trudimo se da otvorimo prostor i mogućnost za nove investicije – ističe Zaimović.Dodaje da je neophodno i završiti sportsku dvoranu koja se gradi već 19 godina.- Pokrenuli smo niz aktivnosti te ćemo ove godine u taj projekt uložiti 700.000 KM, ali se na tome nećemo zaustaviti. Povećanje budžeta će nam dati mogućnost da uložimo još milion KM, jer je dvorana osnovni preduvjet za razvoj sporta – navodi Zaimović.Ističe da se mogu pohvaliti s dosta realiziranih i implementiranih projekata, čak 65 u 2017. i 2018. godini.Značajniji projekti su rekonstrukcija i dogradnja saobraćajnice u Župci, projekt sanacije klizišta na lokalitetu Opreć, ucjevljenje potoka Jasike, proširenje gradskog vodovoda za naselje Bukovik. Osigurana su sredstava za izgradnju centralnog rezervoara, što znači izgradnju distributivne mreže za krajnje korisnike.Moderna tržnica - Planinara je i izgradnja vatrogasnog doma. To znači da će nam u narednom periodu trebati nekoliko vatrogasaca. Ove godine ćemo završiti planiranu modernu tržnicu te planiramo povećanje budžeta za 300.000 KM – kaže Zaimović.Gorući problem - Gorući problem u Brezi je upravljanje otpadom. Pokrenuli smo aktivnosti za izradu pretovarne stanice, čija će prva faza biti realizirana u ovoj godini. Nadamo se da ćemo uspjeti riješiti ovaj problem za koji smo pokrenuli niz aktivnosti – ističe Zaimović.

Pripreme za izgradnju novog turističkog, kulturno-sportskog i rekreativnog centra na platou Hrasno

U grad planiramo privući investitore, ali i turiste

Nakon adekvatne pripreme, odnosno, prošlogodišnje nabavke savremenog operacionog mikroskopa i provedene edukacije na referentnoj klinici u Njemačkoj, u zeničkoj bolnici počela je upotreba sredstva za intraoperativno bojenje tumora. Ovo je metoda koja se izvela prvi put u Bosni i Hercegovini, a ima veliki značaj i za pacijente i za neurohirurge.
Prema riječima Rasima Skomorca, direktora zeničke bolnice, cilj operacije tumora mozga uvijek je potpuno uklanjanje, budući da uklanjanje tumora u potpunosti ili skoro potpuno pokazuje pozitivan učinak na neophodno postoperativno liječenje. 
- Potpuno uklanjanje tumora mozga znatno ovisi o tome je li moguće razlikovati tumor od okolnog zdravog tkiva mozga. To je osobito važno jer se tkivo koje je zahvaćeno tumorom potrebno ukloniti, a zdrava tkiva treba poštedjeti. Međutim, granica između zdravih i oboljelih tkiva često nije lako vidljiva, jer mnogi tumori mozga izgledaju kao normalno tkivo mozga, što dovodi do previše ili premalo uklanjanja tkiva – pojašnjava Skomorac.
Ističe da bi boja koja se akumulira samo u tkivu tumora mozga, ali ne u zdravom tkivu, mogla značajno doprinijeti za intraoperativnu diferencijaciju (razlikovanje) s ciljem što većeg uklanjanja tumora, što je sigurnije moguće.
- Već neko vrijeme u hirurgiji oka uspješno se koristi boja koja se naziva natrij fluorescein. Početni rezultati iz Azije, Amerike i Evrope u korištenju ove boje u hirurgiji intrizičkih tumora mozga, kao i u vaskularnoj neurohirurgiji, jako su ohrabrujući i čine našu osnovu za upotrebu boje – ističe Skomorac.
Značajan operativni zahvat, koji je jučer obavljen u zeničkoj bolnici, izveo je neurohirurški tima koji su, između ostalih, činili prof. dr. sc. Rasim Skomorac, mr. sc. Hakija Bečulić i dr. Fahrudin Alić.

Značajan operativni zahvat izveo neurohirurški tim, i to prof. dr. sc. Rasim Skomorac, mr. sc. Hakija Bečulić i dr. Fahrudin Alić

KB Zenica: Primjena nove metode u tretmanu tumora mozga

Istaknuti prof. Sabahudin Hadžialić (Doc.dr.sci &amp; Dr. Honoris Causa, op.a.), inače profesor na Fakultetu za medije i komunikacije Internacionalnog Univerziteta Travnik, pozvan je da kao gostujući profesor na Univerzitetu “Nikola Kopernik” u Torunu predaje na temu “Društveni mediji”.&nbsp;Ovaj uspješni profesor, književnik, autor brojnih knjiga, bit će rame uz rame sa svjetskim predavačima iz oblasti medija, a ovo predavanje nije njegovo prvo na ovom Univerzitetu.&nbsp;&nbsp;Kako je izjavio za "Avaz", predavanje je uslijedilo na poziv dr.hab Dorota Siemieniecka, profesorice na ovom Univerzitetu, dekana Fakulteta za obrazovanje UMK, dr hab. Piotr Petrykowski i rektora Univerziteta prof. dr hab. Andrzej Tretyn.
- Na istom Univerzitetu sam i 2016. godine održao gostujuće predavanje na temu “Sloboda i zloupotreba slobode u medijima”, a traženo je da uobličim silabus na temu “Društveni mediji”. Moram priznati da mi je velika čast što ću predavati na ovom Univerzitetu koji broji 30.000 studenata - rekao je prof. Hadžialić, uz naglasak da je pozivni plakat za njegovo predavanje uradio njegov sin Amer, inače dizajner, a koji je i prihvaćen od strane Univerziteta u Poljskoj.
Valja istaći da je upravo ovaj Univerzitet najbolje rangirani univerzitet u Poljskoj, ali i na svjetskoj rang listi od svih poljskih Univerziteta i nalazi se na 849. mjestu. 
Upravo je prof. Hadžialić i koautor doktorskog studija na ovom Univerzitetu, a studentima će održati 30 časova, dok će ostatak biti "distance learning" koordinacija do kraja semestra.
⁃ Ovo je primjer kako je potrebno da veći fokus bude na navedenoj temi, a i pored toga što držim katedru u Rimu na postdiplomskom studiju Fakulteta komunikacijskih nauka, UNINETTUNO Univerziteta, jer ovaj Silabus “Društvenih medija” je itekako zapostavljen kada su u pitanju svi oblici ljudske pojavnosti bez obzira da li bili konkretno novinar ili običan čovjek koji se bavi određenim poslom - rekao je prof. Hadžialić, dodajući da se danas društveni mediji ne koriste kao alat, nego su ljudi postali alat društvenih medija.
Tokom boravka u Poljskoj, planiranog tokom marta mjeseca, ugledni profesor će jedno od predavanja na istu temu održati i u St. George House, Wondsor castle, London, 15. marta, u organizaciji "New World Insight" iz Velike Britanije.

Obnova ceste Čajdraš - Lokvine vrijedna 1,7 miliona maraka

Gradska uprava Zenice za nove satove izdvaja 100.000 KM

ZDK dostavio odgovore na 130 dodatnih pitanja iz Upitnika EK

Zenica već tri godine nema zatvoreni bazen

Jednokratna novčana naknada za svako novorođeno dijete u Zenici

Kantonalna bolnica Zenica dobiva Interventnu kardiologiju

Zaspali u stanovima, probudili se u hotelu!

Muzej grada posjetilo rekordnih 40.000 gostiju

Niko nas nije ni obišao, samo javnosti mažu oči!

Praznici posvađali cvjećare u Žepču

Štete od poplava i klizišta premašile 2,5 miliona KM

Kantonalni sud nastavio trend dobrih rezultata

Tomislav Andrić iz Žepča, iako bez prstiju, uspješan je violinista

U grad planiramo privući investitore, ali i turiste

KB Zenica: Primjena nove metode u tretmanu tumora mozga

Hadžialić predaje na najbolje rangiranom Univerzitetu u Poljskoj

Zeničko-dobojski kanton

Obnova ceste Čajdraš - Lokvine vrijedna 1,7 miliona maraka

Gradska uprava Zenice za nove satove izdvaja 100.000 KM

ZDK dostavio odgovore na 130 dodatnih pitanja iz Upitnika EK

Zenica već tri godine nema zatvoreni bazen

Jednokratna novčana naknada za svako novorođeno dijete u Zenici

Kantonalna bolnica Zenica dobiva Interventnu kardiologiju

Zaspali u stanovima, probudili se u hotelu!

Muzej grada posjetilo rekordnih 40.000 gostiju

Niko nas nije ni obišao, samo javnosti mažu oči!

Praznici posvađali cvjećare u Žepču

Štete od poplava i klizišta premašile 2,5 miliona KM

Kantonalni sud nastavio trend dobrih rezultata

Tomislav Andrić iz Žepča, iako bez prstiju, uspješan je violinista

U grad planiramo privući investitore, ali i turiste

KB Zenica: Primjena nove metode u tretmanu tumora mozga

Hadžialić predaje na najbolje rangiranom Univerzitetu u Poljskoj