Kineski naučnik Zhang Qifeng predstavio je koncept humanoidnog robota s umjetnom maternicom koji bi mogao nositi fetus tokom cijele trudnoće. Projekat razvija kompanija Kaiwa Technology, a ideja je da se omogući alternativa prirodnoj trudnoći i pomogne parovima koji imaju problema s neplodnošću.Tehnologija se zasniva na umjetnoj maternici ispunjenoj sintetičkom tečnošću koja imitira prirodne uslove, dok bi sistem cijevi osiguravao kisik i hranjive materije. Inspiracija dolazi iz ranijih eksperimenata, poput onih u Children’s Hospital of Philadelphia, gdje su održavane na životu prerano rođene životinje.Razvoj ove ideje povezan je s demografskom krizom u Kina, gdje raste neplodnost i opada natalitet. Također, surogat majčinstvo je zabranjeno, pa bi ova tehnologija mogla biti alternativno rješenje.Ipak, projekat je izazvao burne reakcije. Dok jedni vide šansu za napredak i pomoć porodicama, drugi upozoravaju na dehumanizaciju rađanja i ozbiljne etičke dileme. Stručnjaci naglašavaju da još nema dokaza o sigurnosti i dugoročnim posljedicama ovakvog načina dolaska na svijet.

Kontroverzni projekat otvara brojna etička, pravna i društvena pitanja o budućnosti reprodukcije i ulozi tehnologije u stvaranju života

Kina razvija robota s umjetnom maternicom koji bi mogao potpuno promijeniti način rađanja djece

Odbrojavanje u Svemirskom centru Kennedy uveliko traje. Noćas, tačno u 00:24 po našem vremenu, NASA će ispisati novu stranicu historije lansiranjem misije Artemis II. Prvi put od 1972. godine, četveročlana posada astronauta kreće na epsko putovanje oko Mjeseca.Nakon sastanka tima za upravljanje misijom, NASA-in administrator Amit Kšatrija potvrdio je da je gigantska raketa spremna za let. Prozor za lansiranje otvara se noćas i traje dva sata, a u slučaju potrebe rezervni termini bit će dostupni svakog dana do 6. aprila.Trenutno jedina moguća prepreka su vremenski uslovi, ali prognoze su optimistične. Iz NASA-e ističu da postoji 80 posto šanse za povoljno vrijeme, uz blagu zabrinutost zbog naoblake i jačeg vjetra. Podsjetimo, misija je ranije pretrpjela dvije odgode – početkom februara zbog curenja tečnog hidrogena i u martu zbog problema s protokom helija – zbog čega je lansiranje pomjereno s prvobitnog plana početka 2026. godine na ovaj datum.Svi ljubitelji svemirskih istraživanja mogu pratiti lansiranje uživo putem zvaničnog NASA-inog YouTube kanala.<h2>Ko su putnici za Mjesec?</h2>Artemis II je prva misija s ljudskom posadom unutar novog, višedecenijskog NASA-inog programa. Za razliku od inauguracijske misije Artemis I, koja je nosila samo lutke i senzore, u modernoj kapsuli Orion noćas će biti pažljivo odabrani tim:

Rid Vajsmen (50), komandant: Veteran NASA-e i bivši komandant Međunarodne svemirske stanice, probni pilot s ogromnim iskustvom.Viktor Glover (49), pilot: Avijatičar američke mornarice i prvi crnac dodijeljen jednoj lunarnoj misiji.Kristina Koh (47), specijalistica misije: Rekorderka po najdužem pojedinačnom svemirskom letu za žene (328 dana) i veteranka brojnih svemirskih šetnji.Džeremi Hansen (50), specijalista misije: Bivši pilot borbenih aviona i prvi Kanađanin koji putuje prema Mjesecu, simbol međunarodne saradnje u projektu.<h2>Kako će izgledati desetodnevno putovanje?</h2>Iako posada neće sletjeti na površinu Mjeseca, izvest će tzv. lunar flyby – kruženje oko tamne strane Mjeseca prije povratka na Zemlju. Glavni cilj misije je testiranje sistema: NASA želi provjeriti sisteme za održavanje života, navigaciju i komunikaciju u stvarnim uslovima dubokog svemira.Prema planu leta, impresivna raketa SLS visoka 98,2 metra ponijet će Orion u orbitu. Nakon 24-satnog niza provjera sistema, paljenje motora će letjelicu poslati na četverodnevno putovanje prema Mjesecu.Povratak će biti jednako zahtjevan. Pri ulasku u Zemljinu atmosferu modul s posadom kretat će se brzinom od 32.187 km/h, podnoseći temperature do 2.200°C. Specijalni padobrani zatim će usporiti letjelicu radi sigurnog slijetanja (splashdown) u Tihi okean.<h2>Naslijeđe Apolla i put ka Marsu</h2>Ime "Artemis" (Artemida) nosi snažnu simboliku – u grčkoj mitologiji ona je sestra blizanka Apolona i boginja Mjeseca. Dok su legendarne misije Apollo (1961–1972) kulminirale prvim ljudskim koracima na Mjesečevoj površini, Artemis ima još veće dugoročne ambicije.Uspjeh noćašnje misije direktno će otvoriti put za Artemis III (planiranu za 2027.) i Artemis IV (početkom 2028.) koja bi trebala omogućiti prvo ljudsko slijetanje na Mjesec od misije Apollo 17, ciljajući lunarni južni pol gdje se vjeruje da postoji voda u obliku leda.Konačni cilj programa Artemis, uz uspostavljanje trajne baze na Mjesecu (misija Artemis V krajem 2028.), jeste priprema tehnologije i ljudstva za najveći poduhvat u historiji čovječanstva – slanje prvih ljudi na Mars.

Prvi put od 1972. godine, četveročlana posada astronauta kreće na epsko putovanje oko Mjeseca

Astronauti NASA-e nakon više od pola stoljeća idu na put oko Mjeseca

Živimo u vremenu brzih tehnoloških promjena koje snažno utiču na način života, rada i međuljudskih odnosa. Umjetna inteligencija postaje ključni pokretač tih promjena, a njen utjecaj sve više se osjeća i u oblasti mentalnog zdravlja.Psihijatrija se kroz historiju razvijala zajedno s društvom – od stigmatizacije do savremenog, humanijeg pristupa liječenju. Danas kombinuje farmakoterapiju i psihoterapiju, uz sve veći fokus na individualizirani pristup pacijentima.Razvoj tehnologije donosi i nove izazove. Sve su prisutnije digitalne ovisnosti, posebno među mladima, uključujući ovisnost o društvenim mrežama i chatbotovima. Iako ovi alati mogu pružiti podršku, postoji rizik od emocionalne izolacije i zamjene stvarnih odnosa virtualnim.S druge strane, umjetna inteligencija otvara nove mogućnosti u dijagnostici i liječenju. Pametni uređaji mogu pratiti promjene raspoloženja i na vrijeme upozoriti na pogoršanje stanja, dok se terapije sve više prilagođavaju svakom pacijentu pojedinačno.Budućnost psihijatrije leži u kombinaciji tehnologije i ljudskog pristupa. Iako AI može unaprijediti dostupnost i efikasnost liječenja, empatija i odnos između terapeuta i pacijenta ostaju nezamjenjivi.U svijetu koji se ubrzano mijenja, očuvanje mentalnog zdravlja postaje važnije nego ikada.

Umjetna inteligencija donosi nove terapije, ali i izazove za mentalno zdravlje i društvo

Između tehnologije i empatije: Kako AI mijenja psihu

Stručnjaci su se pozabavili rastućom zabrinutošću zbog ilegalnih droga koje zagađuju morski život, a nova studija fokusirala se na droge pronađene u moru kod Bahama.Supstance poput farmaceutskih proizvoda i ilegalnih droga sve se više prepoznaju kao zagađujući elementi koji izazivaju zabrinutost u morskim ekosistemima, prema studiji iz 2026. koja će biti objavljena u časopisu "Environmental Pollution".Naučnici posebno primjećuju ove pojave u područjima koja doživljavaju brzu urbanizaciju i razvoj potaknut turizmom, poput dijelova Kariba.U sažetku studije navodi se: "Potencijalna izloženost takvim onečišćenim supstancama, međutim, ostaje uglavnom neistražena na Bahamima."Napomenuto je da su "farmaceutski proizvodi i proizvodi za ličnu njegu (PPCP)" prisutni u vodenim okolinama, ulazeći u ekosisteme "putem otpadnih voda, poljoprivrednog oticanja i gradskih ispuštanja".Ovi spojevi smatraju se bioaktivnima i mogu uticati na neciljane organizme, što bi dugoročno moglo biti štetno za okoliš.<h2>Tragovi kokaina</h2>Na Bahamima su otkriveni tragovi kokaina kod velikih bijelih morskih ajkula, među četiri druge vrste koje su uhvaćene "parangalima u obalnim područjima ostrva Eleuthera".To uključuje atlantske morske ajkule (Ginglymostoma cirratum), crnovrhe morske pse (Carcharhinus limbatus), karipske grebenske ajkule (Carcharhinus perezi) i tigraste ajkule (Galeocerdo cuvier).Osim toga, mladi limunski morski psi i atlantske ajkule uhvaćeni su mrežama potegačama.Od 85 analiziranih morskih pasa, utvrđeno je da je njih 28 "pokazalo detektabilne nivoe četiri CEC-ova: acetaminofena, diklofenaka, kokaina i kofeina".Ostale kombinacije bile su ispod granice detekcije (LOD), što predstavlja najmanju količinu supstance koju je moguće pouzdano razlikovati od slijepog uzorka.U matematičkim terminima, to se često označava kao 3,3 puta standardna devijacija slijepog uzorka ili šum.Detekcije su pronađene kod tri vrste: atlantskih morskih pasa (Ginglymostoma cirratum), karipskih grebenskih ajkula (Carcharhinus perezi) i mladih limunskih morskih pasa (Negaprion brevirostris).Kod karipskih grebenskih morskih pasa, diklofenak je otkriven kod sedam jedinki, acetaminofen kod dvije, a kokain kod jedne.Autori su objasnili: "Koliko znamo, ovo je prvi izvještaj o kofeinu i acetaminofenu otkrivenim kod bilo koje vrste morskih pasa u svijetu i prvi izvještaj o diklofenaku i kokainu kod morskih pasa s Bahama, okoline koja se obično opisuje kao netaknuta."<h2>Povećana izloženost</h2>Napomenuto je da nekoliko vrsta morskih pasa nastanjuje "ista plitka, obalna područja, što potencijalno povećava njihovu izloženost tim supstancama".- Razumijevanje kako ove onečišćujuće supstance utiču na fiziologiju morskih pasa i dugoročno zdravlje populacije postaje najvažnije, ne samo za zaštitu ključne ekološke komponente obalnih ekosistema, već i za očuvanje društvenih i ekonomskih koristi koje pružaju - objasnili su naučnici.Dodaje se da egzotoksikološka istraživanja o CEC-ima praktično nisu postojala prije ove studije, prenosi "LADbible".Autori su dodali: "Na Bahamima prisutnost ovih životinja također ima značajnu kulturnu i ekonomsku važnost, posebno kroz turistički sektor."

Stručnjaci su se pozabavili rastućom zabrinutošću zbog ilegalnih droga koje zagađuju morski život

Kokain pronađen u velikim bijelim ajkulama

Mnogi vjeruju da kratko provjeravanje telefona traje tek nekoliko sekundi i da ne može ozbiljno utjecati na produktivnost. Međutim, stručnjaci upozoravaju da problem nije samo u tih nekoliko trenutaka, nego u činjenici da svaki prekid razbija koncentraciju i ostavlja dio pažnje "zarobljen" u prethodnom zadatku. Zbog toga se često dešava da ljudi cijeli dan provedu zauzeti, a na kraju imaju osjećaj da nisu uradili gotovo ništa.<h2>Gubitak fokusa</h2>Nekome je to dolazna poruka, nekome notifikacija, a nekome samo navika da povremeno "baci pogled" na telefon. Iako djeluje bezazleno i traje vrlo kratko, upravo takvi mali prekidi mogu biti razlog mentalnog umora i gubitka fokusa tokom dana.Stručnjaci već dugo upozoravaju da problem nije samo u ukupnom vremenu provedenom na telefonu, nego u stalnom prebacivanju pažnje. Kada tokom posla, čitanja ili nekog drugog zadatka nakratko provjerite ekran, mozak se ne prebacuje potpuno glatko s jedne aktivnosti na drugu. Dio pažnje ostaje vezan za prethodni zadatak, dok se drugi dio usmjerava na novu informaciju.U psihologiji i organizacijskom ponašanju ovaj fenomen poznat je kao “attention residue”, odnosno zaostajanje pažnje nakon prekida ili promjene zadatka. Istraživanja pokazuju da takvi prekidi otežavaju povratak punog fokusa i mogu smanjiti kvalitet koncentracije.<h2>Dodatno istraživanje&nbsp;</h2>Dodatno, istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports pokazalo je da kratkotrajna upotreba pametnog telefona može povećati mentalnu iscrpljenost i dovesti do slabijih rezultata u zadacima koji zahtijevaju pažnju i samokontrolu. Nakon korištenja telefona zabilježeno je slabije održavanje koncentracije i veći broj grešaka u zadacima koji zahtijevaju kontrolu impulsa.Zbog toga nije neobično da se mnogi ljudi na kraju dana osjećaju iscrpljeno, iako nisu radili fizički naporne poslove. Dodatni problem je što su ovi prekidi često samonametnuti – fokus ne prekine nužno neko drugi, već ga sami prekidamo više puta dnevno.Stručnjaci zato savjetuju jednostavne korake: isključivanje nepotrebnih notifikacija, držanje telefona van vidokruga dok radite i određivanje tačnog vremena za provjeru poruka, umjesto da to radite impulsivno.Jer ponekad nas ne iscrpi količina posla. Iscrpi nas to što ga stalno prekidamo.

Zbog toga se često dešava da ljudi cijeli dan provedu zauzeti, a na kraju imaju osjećaj da nisu uradili gotovo ništa

Par sekundi na telefonu može vam uništiti fokus cijelog dana

Analiza satelitskih podataka otkrila je najveća ispuštanja metana u svijetu tokom 2025. godine, ukazujući na ozbiljan, ali često zanemaren problem klimatskih promjena. Metan, izuzetno snažan gas staklene bašte, ima ogroman utjecaj na zagrijavanje planete, a njegova nekontrolisana ispuštanja uglavnom su posljedica lošeg održavanja infrastrukture u naftnoj i gasnoj industriji.Istraživanje je pokazalo desetine tzv. "mega-curenja", pri čemu svako od njih ima klimatski učinak uporediv s radom jedne termoelektrane na ugljen. Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da su takvi problemi često tehnički lako rješivi, a u nekim slučajevima i finansijski isplativi, jer se uhvaćeni metan može ponovno iskoristiti kao energent.Prema podacima projekta Stop Methane sa Univerziteta u Kaliforniji (UCLA), najveći broj ovih curenja zabilježen je u Turkmenistanu, zemlji čiji je spektar emisija već ranije opisivan kao "teško pojmljiv". Ali problem nije ograničen samo na jednu regiju. Velika ispuštanja zabilježena su i u Sjedinjenim Američkim Državama, posebno u Teksasu, kao i u Venecueli i Iranu.<h2>Jednostavna rješenja</h2>Kako piše The Guardian, naučnici naglašavaju da ovakva situacija izaziva frustraciju jer postoje jednostavna rješenja koja se ne provode u praksi. Upravo zato pozivaju na veći javni i politički pritisak kako bi se problem ozbiljno adresirao.Osim industrijskih izvora, značajan udio emisija dolazi i s odlagališta otpada, gdje se raspadanjem organskog materijala oslobađaju velike količine metana. Najproblematičnija odlagališta nalaze se širom svijeta, uključujući Tursku, Alžir, Maleziju i SAD.<h2>Zabrinjavajući rast</h2>Naučnici upozoravaju da metan danas uzrokuje oko 25 % globalnog zagrijavanja i da njegove emisije bilježe zabrinjavajući rast od 2007. godine. Takav trend povećava rizik od nepovratnih klimatskih promjena. Ipak, za razliku od ugljen-dioksida, metan se brže razgrađuje u atmosferi, što znači da smanjenje emisija može imati relativno brz pozitivan učinak. Zbog toga ga neki stručnjaci nazivaju "hitnom kočnicom" klimatske krize.Nova satelitska tehnologija omogućila je precizno lociranje izvora emisija, ali i identifikovanje odgovornih kompanija. Uprkos tome, mnoge prozvane organizacije nisu odgovorile na upite za komentar.

Kako piše The Guardian, naučnici naglašavaju da ovakva situacija izaziva frustraciju jer postoje jednostavna rješenja koja se ne provode u praksi

Satelitski podaci otkrili nešto strašno: Cijela planeta je ugrožena

Naučnici su identifikovali molekul iz krvi burmanskih pitona koji smanjuje apetit kod gojaznih miševa, što bi moglo otvoriti put razvoju novih lijekova protiv gojaznosti.Molekul nazvan pTOS pojavljuje se u krvi pitona nakon obroka, a u eksperimentima je doveo do toga da gojazni miševi jedu znatno manje i izgube oko devet posto tjelesne mase u roku od 28 dana. Istraživači navode da pritom nisu uočene nuspojave kakve su prisutne kod lijekova poput onih koji usporavaju pražnjenje želuca.<h2>Djeluje direktno na mozak</h2>Za razliku od postojećih terapija, ovaj molekul djeluje direktno na hipotalamus,&nbsp; dio mozga koji reguliše apetit. Istraživanje su proveli naučnici sa Univerziteta Stanford i Univerziteta u Koloradu.Burmanski pitoni poznati su po tome što mogu pojesti plijen težak gotovo koliko i oni sami, a zatim mjesecima ne uzimaju hranu. Tokom tog perioda njihov metabolizam se značajno ubrzava, a dolazi i do privremenog povećanja organa poput srca.<h2>Analiza krvi pitona</h2>Naučnici su analizirali metabolite u krvi mladih pitona prije i nakon obroka, pri čemu su identifikovali više od 200 molekula čiji se nivo značajno povećava. Među njima se posebno istakao pTOS, čija je koncentracija porasla više od 1.000 puta.<h2>Obećavajući rezultati, ali potreban oprez</h2>Autori studije ističu da su rezultati vrlo ohrabrujući, ali naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja prije primjene kod ljudi, posebno jer se pTOS prirodno javlja i u ljudskom organizmu.Profesor Lesli Leinvand, jedan od autora istraživanja, istakao je da se radi o supresoru apetita koji djeluje kod miševa bez neželjenih efekata karakterističnih za slične lijekove.Dodao je da proučavanje ekstremnih prilagodbi kod životinja, poput pitona, može pomoći nauci da pronađe nova rješenja za ljudske zdravstvene probleme.

Istraživanje pokazalo da spoj iz krvi burmanskog pitona može pomoći u kontroli težine, bez nuspojava karakterističnih za postojeće lijekove

Rješenje za gojaznost krije se u krvi pitona: Naučnici otkrili molekul koji smanjuje apetit

Naučnici s Instituta Ruđer Bošković otkrili su mehanizam kojim stanica ispravlja rizične pogreške u raspodjeli kromosoma tokom diobe. Tim profesorice Ive Tolić pokazao je da stanica može reorganizirati cijeli diobeni aparat kada se kromosom nađe u nepovoljnom položaju, tzv. „slijepom kutu“.Diobeni aparat se izdužuje, omogućavajući kromosomu da se premjesti u sigurniju zonu, čime se smanjuje rizik od genetskih grešaka. Ovaj proces je posebno važan jer tumorske stanice pokazuju sporije ili manje učinkovito izduživanje, što doprinosi genetskoj nestabilnosti.Istraživanje, objavljeno u Nature Communications, provedeno je u modelnim ljudskim stanicama i više tumorskih linija, uz praćenje diobe uživo i mikroskopiju visoke rezolucije. Proučavanjem proteina koji utječu na izduživanje diobenog aparata, naučnici su dokazali da učinkovitija reorganizacija ubrzava izvlačenje kromosoma iz rizične pozicije.Otkriće objašnjava kako stanice dinamično reagiraju na problematične situacije tokom diobe, čime štite genetsku stabilnost i otvara nove puteve za razumijevanje ponašanja tumorskih stanica.

Novo otkriće pokazuje kako stanice reorganiziraju diobeni aparat kako bi očuvale genetsku stabilnost 

Naučnici IRB-a otkrili kako stanice sprječavaju pogreške u raspodjeli kromosoma

Znanstvenici su otkrili da asteroid Ryugu, uzorak kojeg je prikupila japanska svemirska letjelica Hayabusa 2, sadrži svih pet ključnih nukleobaza: adenin, gvanin, citozin, timin i uracil. Ovo otkriće otvara novu perspektivu na hemijske uslove u zoru Sunčevog sistema i pokazuje da se gradivni blokovi života mogu formirati izvan Zemlje.Asteroidi poput Ryugua nastali su prije 4,6 milijardi godina, u ranim danima Sunčevog sistema, i od tada su relativno netaknuti. To ih čini pravim „fosilnim zapisima“ materijala iz najranijeg perioda formiranja planeta.<h2>Nukleobaze i njihov značaj</h2>Adenin, gvanin, citozin i timin čine prečke dvostruke spirale DNK, stvarajući specifične parove (adenin se uparuje s timinom, gvanin s citozinom). U RNK, uracil zamjenjuje timin i uparuje se s adeninom. Pronađene nukleobaze na Ryuguu ukazuju da se ove molekule mogu formirati i bez prisustva života, pružajući tragove o mogućem transportu ovih spojeva kroz Sunčev sistem.<h2>Misija Hayabusa 2 i uzorci s Ryugua</h2>Japanska svemirska agencija JAXA prikupila je uzorke s Ryugua između 2018. i 2019. godine, a na Zemlju su dopremljeni 5. decembra 2020. godine. Analiza uzoraka otkrila je prisustvo svih ključnih nukleobaza, čime se potvrđuje ranija teorija da Ryugu nekada sadrži tečnu vodu koja je mogla doprinositi hemijskoj raznolikosti.<h2>Usporedba s drugim asteroidima i meteorima</h2>Tim predvođen biogeohemičarom Toshikijem Kogom uporedio je uzorke Ryugua s asteroidima Bennu te meteorima Murchison (Australija, 1969.) i Orgueil (Francuska, 1864.). Rezultati pokazuju različite koncentracije nukleobaza, što može odražavati razlike u evolucijskoj historiji i mjestu nastanka ovih tijela. Ryugu sadrži slične količine purina (adenin i gvanin) i pirimidina (citozin, timin i uracil), dok je Murchison bogatiji purinima, a Orgueil i Bennu pirimidinima.<h2>Široka rasprostranjenost gradivnih blokova života</h2>Najvažnija implikacija ovog otkrića je da su ključni gradivni blokovi DNK i RNK vjerojatno široko rasprostranjeni po Sunčevom sistemu. Ovi nalazi pružaju snažnu podršku hipotezi da asteroidi i drugi svemirski objekti mogu biti odgovorni za transport hemijskih supstanci koje su omogućile nastanak života na Zemlji.

Kako stari svemirski kamen može rasvijetliti tajne nastanka života

Revolucionarno otkriće: Asteroid Ryugu krije gradivne blokove DNK i RNK

Na društvenim mrežama objavljena je snimka humanoidnog robota Unitree G1 koji zahvaljujući novom LATENT sistemu učenja pokreta može igrati tenis ravnopravno s ljudima, pokazujući fluidne i prirodne kretnje.LATENT sistem, razvijen od strane naučnika sa Univerziteta Tsinghua i firme Galbot, revolucionira način na koji roboti usvajaju složene fizičke vještine.&nbsp;Umjesto da se oslanja na savršeno zabilježene pokrete, sistem koristi pet sati snimaka nesavršenih ljudskih kretnji kao osnovu za treniranje, omogućavajući robotu da samostalno stvara i usavršava agilne i prirodne pokrete.Model donosi odluke unutar „latentnog prostora akcija“, što mu omogućava brzu koordinaciju cijelog tijela i reakcije u stvarnom vremenu, čak i na loptice koje se kreću brzinom preko 15 m/s.U videu objavljenom na profilu „RoboHub“, Unitree G1 se vidi kako uspješno igra forhend i bekhend te održava duge izmjene udaraca s ljudskim protivnicima.&nbsp;

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560">Learning Athletic Humanoid Tennis Skills from Imperfect Human Motion Data A new open source World AI Model that shows just small snippets of video motion data is needed to produce a tennis playing robot. I am testing this in a solution now and blow away on ANY motion… <a href="https://t.co/31ZJ5e0xR4">pic.twitter.com/31ZJ5e0xR4</a>&mdash; Brian Roemmele (@BrianRoemmele) <a href="https://twitter.com/BrianRoemmele/status/2033148321670516746?ref_src=twsrc%5Etfw">March 15, 2026</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Istraživači navode da je napredak bio brz: prvog dana robot nije mogao vratiti niti jedan servis, ali do kraja eksperimenta postao je neporazan.Autori projekta učinili su sav materijal javno dostupnim, uključujući naučni rad i programski kod, što pokazuje koliko brzo napreduje robotika i umjetna inteligencija. Demonstracija robota koji može savladati ljudske vještine poput tenisa otvara nove mogućnosti primjene u sportu, industriji i svakodnevnom životu.

Umjesto da se oslanja na savršeno zabilježene pokrete, sistem koristi pet sati snimaka nesavršenih ljudskih kretnji kao osnovu za treniranje

Robot zaigrao tenis: Nije mogao vratiti servis, a sad ga ne možemo pobijediti

Osmogodišnja ženka Rouzi (Rosie), koja je ranije ostavljena u divljini, pronašla je novi život kada ju je tehnološki poduzetnik iz Sidneja (Sydney), Paul Koningem (Conyngham), usvojio iz lokalnog skloništa za životinje 2019. godine.Njena sreća trajala je sve do 2024. godine, kada joj je dijagnosticiran agresivni mastocitom, oblik raka.&nbsp;<h2>Inovativne metode liječenja</h2>Koningem je tada investirao značajna sredstva u veterinarske tretmane, uključujući hemoterapiju i hirurške zahvate, koji su usporili napredovanje bolesti, ali nisu uspjeli potpuno smanjiti tumore.Međutim, tokom božićnih praznika, personalizirana mRNA vakcina protiv raka pokazala je izuzetne rezultate. Tumor na Rouzinom skočnom zglobu, veličine teniske loptice, prepolovio se, što je izazvalo interes i divljenje istraživača koji se bave terapijama raka kod ljudi, zbog potencijala ove inovativne metode.Koningem je za razvoj vakcine koristio naprednu tehnologiju i chatbot ChatGPT kako bi istražio moguće tretmane za Rouzin rak.&nbsp;<h2>Umjetna inteligencija i veterinarstvo</h2>Umjetna inteligencija mu je pomogla analizirati genetske podatke psa i dizajnirati nacrt prilagođene mRNA vakcine.Nakon toga, Koningem je angažirao vodeće australske naučnike da proizvedu vakcinu u laboratorijima Univerziteta NSW, a potom pronašao jedinog veterinarskog istraživača s etičkim odobrenjem za primjenu eksperimentalnog lijeka.&nbsp;Njegov zahtjev privukao je pažnju Centra za genomiku Ramacoti (Ramaciotti) na istom univerzitetu, gdje je planirano sekvenciranje Rouzine DNK, prema preporuci ChatGPT-a, kako bi se provela imunoterapija.Vanredni profesor Smit (Smith) objasnio je da iako centar ponekad prima neuobičajene zahtjeve, ovaj je bio poseban.&nbsp;Sekvenciranje DNK omogućava istraživačima da mapiraju tumor, identificiraju mutacije koje uzrokuju rak i dobiju jasnu sliku o mehanizmima bolesti, što je ključno za razvoj ciljane terapije.<h2>Genomsko sekvenciranje</h2>Koningem, stručnjak za umjetnu inteligenciju i inženjer elektrotehnike i računarstva, suosnivač Core Intelligence Technologies i direktor Udruženja za nauku o podacima i umjetnu inteligenciju Australije, odmah je krenuo s radom nakon što je UNSW završio genomsko sekvenciranje Rouzi, vrijedno 3.000 dolara.Uporedio je zdravu DNK iz Rouzine krvi s DNK iz tumora kako bi precizno identificirao mutacije odgovorne za rak.&nbsp;Proces je opisao kao poređenje novog automobila i motora s pređenih 300.000 kilometara, što omogućava jasno uočavanje oštećenja.&nbsp;Nakon mapiranja mutacija, podatke je obradio kroz nekoliko analitičkih procesa i koristio algoritme za prepoznavanje potencijalnih lijekova koji bi mogli ciljati bolest.Koningem je inicijalno identificirao imunoterapijski lijek od farmaceutske kompanije, ali mu je pristup odbijen, što ga je nakratko obeshrabrilo.&nbsp;Tokom razgovora s profesorom Smitom, otvorila se tema primjene mRNA vakcina.&nbsp;Koningem je istražio mogućnost korištenja ove tehnologije za Rouzi, što ga je dovelo do daljnjih eksperimenata.Tim za genomiku kontaktirao je Pala Tordarsona (Palla Thordarsona), direktora RNA instituta UNSW-a, islandski stručnjak za nanomedicinu.&nbsp;<h2>Historijski uspjeh&nbsp;</h2>Tordarson je koristio&nbsp;Koningem sažete podatke kako bi razvio prilagođenu mRNA vakcinu za Rouzi.Tordarson je istaknuo da je ovo prvi put da je personalizirana vakcina protiv raka dizajnirana posebno za psa, naglašavajući kako slučaj Rouzi pokazuje potencijal personalizirane medicine.&nbsp;Primjena mRNA tehnologije omogućila je brzu i učinkovitu intervenciju, s mogućim implikacijama za buduće tretmane kod ljudi.

Primjena mRNA tehnologije omogućila je brzu i učinkovitu intervenciju, s mogućim implikacijama za buduće tretmane kod ljudi

ChatGPT doprinio razvoju revolucionarnog tretmana za psa oboljelog od raka

Rusija planira lansiranje misije Venera-D 2036. godine, koja će obuhvatiti više svemirskih letjelica – lander, balon i orbiter. Misija je dio strategije Roscosmosa da ojača robotske istraživačke projekte na Mjesecu i Veneri.Prvi zamjenik premijera Denis Manturov ističe da Venera-D nastavlja niz uspješnih sovjetskih misija iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je SSSR jedini uspješno sletio i upravljao letjelicama na površini Venere.<h2>Historija sovjetskih misija Venera</h2>Prva uspješna misija bila je Venera 7 iz 1970. godine, koja je poslala podatke s površine Venere unatoč ekstremnoj temperaturi od 480°C i pritisku većem od 90 puta u odnosu na Zemlju.Tokom 22 godine, SSSR je lansirao više od desetak misija Venera, uključujući landere i orbitere, zaključno s Venerom 16 1983. godine.<h2>Ciljevi misije Venera-D</h2>Jedan od ključnih ciljeva misije bit će traženje mikrobnog života u oblacima Venere, posebno nakon spornih nalaza fosfina i amonijaka u atmosferi. Misija će kombinirati istraživanje površine, atmosferske strukture i klimatskih uvjeta planete.<h2>Globalna svemirska utrka</h2>Osim Rusije, i druge svemirske agencije planiraju misije na Veneru.NASA razvija projekte VERITAS i DAVINCI.ESA i Japan planiraju orbite i istraživanja.Indija priprema prvu misiju na Veneru oko 2028. godine.Privatni projekti poput Venus Life Finder (Rocket Lab i MIT) planirani su za ovu godinu.Rusija se ovim projektom želi ponovno nametnuti kao vodeća sila u istraživanju Venerine ekstremne i izazovne površine.

Novi projekt uključuje lander, balon i orbiter, s ciljem istraživanja Venerine atmosfere i tragova mikrobnog života

Rusija planira misiju Venera-D: Povratak na paklensku površinu Venere

Motiv kriohibernacije ili ledenog sna dobro je poznat u naučnoj fantastici. Kako bi putovali kroz svemir ili vrijeme, osobe prolaze proces dubokog zamrzavanja, a zatim se „bude“ u drugoj deceniji ili čak vijeku sa potpuno očuvanim mentalnim i fizičkim sposobnostima. Primjeri uključuju „Osmi putnik“, „Razbijač“, „Međuzvjezdani“, „Zvjezdane staze“.Istraživači koji proučavaju kriogeno zamrzavanje i odmrzavanje moždanog tkiva ljudi i drugih životinja već su pokazali da neuronsko tkivo može preživjeti zamrzavanje na ćelijskom nivou i donekle na funkcionalnom nivou nakon odmrzavanja. Međutim, do sada nije bilo moguće u potpunosti povratiti procese neophodne za normalno funkcionisanje mozga – nervnu aktivnost, ćelijski metabolizam i plastičnost, piše Nature.Tim u Njemačkoj demonstrirao je metodu krioprezervacije i odmrzavanja mišjih mozgova koja ostavlja dio funkcionalnosti netaknutim. Studija, objavljena u žurnalu Proceedings of the National Academy of Sciences, detaljno opisuje upotrebu metode zvane vitrifikacija, koja čuva tkivo u staklastom stanju, zajedno s procesom odmrzavanja koji zadržava živo tkivo.- Ako je funkcija mozga pojavno svojstvo njegove fizičke strukture, kako je možemo povratiti nakon potpunog gašenja? – pita se Aleksandar German, neurolog sa Univerziteta Erlangen-Nirnberg u Njemačkoj i vodeći autor studije.On navodi da nalazi nagovještavaju potencijal da se jednog dana zaštiti mozak tokom bolesti ili nakon teške povrede, uspostave banke organa, pa čak i postigne krioprezervacija cijelog tijela sisara.<h2>Unapređenje tehnike krioprezervacije</h2>Mritundžaj Kotari, stručnjak za mašinstvo na Univerzitetu Nju Hempšira u Daramu, slaže se da studija unapređuje trenutno stanje tehnike u krioprezervaciji moždanog tkiva.- Ovakav napredak postepeno pretvara naučnu fantastiku u naučnu mogućnost – kaže on.Dodaje da dugoročno skladištenje velikih organa ili cijelih sisara i dalje ostaje izvan mogućnosti ove studije.Glavni razlog zbog kojeg se mozak teško potpuno oporavlja od zamrzavanja je oštećenje uzrokovano formiranjem kristala leda. Oni pomjeraju ili probijaju delikatnu nanostrukturu tkiva, prekidajući ključne ćelijske procese.- Pored leda, moramo uzeti u obzir nekoliko faktora, uključujući osmotski stres i toksičnost izazvanu krioprotektantima – objašnjava German.On i njegove kolege okrenuli su se metodi krioprezervacije bez leda, zvanoj vitrifikacija, kako bi očuvali funkciju mozga. Vitrifikacija hladi tečnosti dovoljno brzo da zarobi molekule u staklastom, neorganizovanom stanju prije nego što formiraju kristale leda.- Željeli smo vidjeti može li se funkcija ponovo pokrenuti nakon potpunog prestanka kretanja molekula u staklastom stanju – rekao je German.<h2>Rezovi mišjeg mozga</h2>Prvo su testirali metodu na rezovima mišjeg mozga debljine 350 mikrometara, uključujući hipokampus – ključno čvorište za pamćenje i prostornu navigaciju. Rezovi su prethodno tretirani rastvorom sa hemikalijama za krioprezervaciju, zatim brzo ohlađeni tečnim azotom na minus 196 stepeni. Čuvani su u staklastom stanju u zamrzivaču na minus 150 stepeni od deset minuta do sedam dana.Nakon odmrzavanja rezova, tim je analizirao tkivo kako bi provjerio zadržanu funkcionalnu aktivnost. Mikroskopija je pokazala da su neuronske i sinaptičke membrane netaknute, a testovi mitohondrijalne aktivnosti nisu otkrili metabolička oštećenja. Električna snimanja neurona pokazala su da su odgovori neurona na stimuluse blizu normalnih, iako s umjerenim odstupanjima u odnosu na kontrolne ćelije.Neuronska kola u hipokampusu i dalje su pokazivala sinaptičko jačanje ili "dugotrajnu potencijaciju", osnovu učenja i pamćenja, ali posmatranja su bila ograničena na nekoliko sati zbog prirodne degradacije tkiva.Metodu su zatim proširili na cijeli mozak miša, držeći ga u staklastom stanju na minus 140 stepeni do osam dana, uz prilagođavanja kako bi se minimizovalo skupljanje i toksičnost krioprotektanata. Nakon odmrzavanja, rezovi su pokazali preživjele neuronske puteve uključene u pamćenje i dugotrajnu potencijaciju. Međutim, istraživači nisu mogli izmjeriti da li su sećanja životinja preživjela krioprezervaciju.<h2>Ljudsko moždano tkivo</h2>German i tim sada primjenjuju metodu i na ljudsko moždano tkivo.- Već imamo preliminarne podatke koji pokazuju održivost u ljudskom kortikalnom tkivu – rekao je on.Tim istražuje i primjenu vitrifikacije za krioprezervaciju cijelih organa, naročito srca.Kotari ističe da je stopa uspjeha niska kod protokola za cijeli mozak i da se rezultati možda neće direktno prenijeti na veće ljudske organe zbog različitih izazova.- Neki izazovi povezani su s ograničenjima prenosa toplote i većim termomehaničkim stresovima koji mogu izazvati pucanje – kaže Kotari.German dodaje da će „biti neophodni bolji rastvori za vitrifikaciju i tehnologije hlađenja i ponovnog zagrijavanja prije nego što ovi principi budu primjenjivi na velike ljudske organe“.

Tim u Njemačkoj demonstrirao je metodu krioprezervacije i odmrzavanja mišjih mozgova koja ostavlja dio funkcionalnosti netaknutim

Naučnici oživjeli djelove mozga nakon ledenog sna: "Naučna fantastika postaje moguća"

Tim fizičara otkrio je skrivenu topološku strukturu unutar jednog od najčešće korištenih izvora kvantne isprepletenosti (entanglementa).Istraživači sa University of the Witwatersrand u Južnoj Africi, u saradnji s naučnicima sa Huzhou University, identificirali su neočekivano svojstvo u široko korištenoj tehnici kvantne optike.Eksperimenti koji rutinski stvaraju isprepletene fotone u laboratorijama, čini se, sadrže skrivene topološke strukture.Tim je prijavio najviši nivo topologije ikada zabilježen u nekom fizičkom sistemu: strukture koje se protežu kroz 48 dimenzija i sadrže više od 17.000 različitih topoloških potpisa.Ovaj ogroman skup obrazaca mogao bi poslužiti kao snažan novi okvir za kodiranje kvantnih informacija na način koji ostaje stabilan čak i u prisustvu šuma.<h2>Skrivena topologija unutar kvantne svjetlosti</h2>U većini laboratorija kvantne optike isprepleteni fotoni nastaju procesom koji se naziva spontana parametarska pretvorba naniže (SPDC).&nbsp;Ova metoda prirodno generira isprepletenost u prostornim svojstvima svjetlosti. Analizirajući ove prostorne stepene slobode, istraživači su otkrili da struktura isprepletene svjetlosti sadrži ranije nezapažene visoko-dimenzionalne topologije.Ove strukture nude novi način predstavljanja i zaštite informacija u kvantnim sistemima, što bi moglo pomoći kvantnim signalima da budu otporniji na šum i smetnje.&nbsp;Tim je ove osobine demonstrirao koristeći orbitalni ugaoni moment svjetlosti (OAM), koji može postojati u dvodimenzionalnim stanjima, ali i u mnogo višedimenzionalnijim konfiguracijama.Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, pokazuje da mjerenje orbitalnog ugaonog momenta dva isprepletena fotona otkriva topološku strukturu ugrađenu u samu isprepletenost.Budući da OAM može poprimiti neograničen raspon vrijednosti, i moguće topološke konfiguracije su praktično beskonačne.&nbsp;- U ovom radu izvještavamo o velikom napretku: za stvaranje topologije potrebna nam je samo jedna osobina svjetlosti (OAM), dok se ranije smatralo da su potrebne najmanje dvije – obično OAM i polarizacija”, rekao je profesor Endru Forbs (Andrew Forbes) sa Vits, škole fizike (Wits School of Physics).<h2>Dijagram vektora kvantne topologije na sferi</h2>Posljedica toga je da, budući da je OAM visoko-dimenzionalan, takva je i topologija, što nam je omogućilo da prijavimo najviše topologije ikada opažene.Istraživači su također otkrili da se, kada topologija pređe dvije dimenzije, više ne može opisati jednim brojem.&nbsp;Umjesto toga, potreban je niz topoloških brojeva koji odražavaju veću složenost sistema u višim dimenzijama.Univerzalni resurs u kvantnoj opticiJedan od najpraktičnijih aspekata ovog otkrića jeste to što su potrebni elementi već prisutni u mnogim postojećim laboratorijama.Eksperimentalna postavka oslanja se na resurse koji su standardni u istraživanjima kvantne optike, što znači da naučnici ne moraju razvijati specijalizirane inženjerske sisteme kako bi istraživali ove efekte.Pedro Ornelas objašnjava:&nbsp;- Topologiju dobijate praktično besplatno, iz prostorne isprepletenosti. Ona je oduvijek bila tu, samo ju je trebalo otkriti.Profesor Robert de Melo Koh (Mello Koch), glavni autor s Huzhou Univerziteta (University), dodatno pojašnjava:&nbsp;- U visokim dimenzijama nije tako očigledno gdje tražiti topologiju. Koristili smo apstraktne koncepte iz kvantne teorije polja da predvidimo gdje i šta tražiti – i pronašli smo to u eksperimentu!<h2>Praktična primjena</h2>Isprepletenost orbitalnog ugaonog momenta dugo se istražuje u brojnim kvantnim eksperimentima. Međutim, njena praktična primjena bila je ograničena jer su kvantna stanja često krhka i osjetljiva na poremećaje.&nbsp;Istraživači sada sugeriraju da proučavanje OAM isprepletenosti kroz prizmu topologije može ponuditi način da se prevaziđe to ograničenje.Fokusiranjem na ove dublje strukturne osobine, naučnici bi mogli otvoriti nove puteve ka stabilnim kvantnim tehnologijama koje bi pouzdano funkcionisale i izvan laboratorijskih uslova.

Koristili smo apstraktne koncepte iz kvantne teorije polja da predvidimo gdje i šta tražiti – i pronašli smo, kaže jedan od naučnika

Novo otkriće u kvantnoj fizici: Rekordna topologija u isprepletenim fotonima

NASA planira pokušaj lansiranja misije Artemis II 1. aprila. Ako tada ne bude moguće, agencija predviđa još nekoliko prilika između 1. i 6. aprila, ukupno oko četiri šanse za slanje rakete SLS i svemirske letjelice Orion u svemir.<h2>Pripreme i izazovi</h2>Raketa i letjelica su 25. februara vraćeni u zgradu za montažu vozila na rampi 39B radi popravki nakon generalne probe. Inženjeri zamjenjuju baterije i rješavaju tehničke prepreke prije nego što četiri astronauta krenu prema Mjesecu.<h2>Misija sa posadom</h2>Artemis II će biti prva misija sa ljudskom posadom od ranih 1970-ih, desetodnevni let oko Mjeseca i povratak na Zemlju. Ovo je ključan korak prema dugoročnom cilju NASA-e – slijetanju na Mjesec 2028. godine.

Prva posada od 50 godina kreće prema Mjesecu

NASA sprema Artemis II: Četiri šanse za lansiranje

Svemirska letjelica Van Allen Probe A, teška više od 590 kg uskoro bi trebala ponovo ući u Zemljinu atmosferu, gotovo 14 godina nakon lansiranja, saopćila je NASA.Prema procjeni Zračnih snaga Sjedinjenih Američkih Država (United States Space Force), letjelica bi mogla ponovo ući u atmosferu u utorak oko 19:45 po istočnoameričkom vremenu (23:45 GMT).&nbsp;Ipak, NASA navodi da postoji vremenska neizvjesnost od oko 24 sata.Očekuje se da će se većina letjelice sagorjeti tokom prolaska kroz atmosferu, iako bi pojedini dijelovi mogli preživjeti.&nbsp;Iz NASA-e su istakli da je vjerovatnoća da neko bude povrijeđen dijelom sonde jedan prema 4.200, što su ocijenili kao nizak rizik.Letjelica je lansirana 2012. godine zajedno sa svojom „blizankom“, Van Allen Probe B, s ciljem prikupljanja novih podataka o dva stalna Zemljina radijacijska pojasa.Za sada nije poznato na kojem bi se dijelu Zemljine atmosfere satelit mogao ponovo pojaviti.NASA i američke Svemirske snage saopćile su da će pratiti ulazak letjelice u atmosferu i po potrebi ažurirati procjene, piše <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cd9gwdgg38vo">BBC</a>.Misija je prvobitno bila planirana da traje dvije godine, ali je produžena na gotovo sedam.&nbsp;Završena je nakon što su letjelice ostale bez goriva i više nisu mogle održavati orijentaciju prema Suncu.Od 2012. do 2019. godine sonde su letjele kroz pojaseve nabijenih čestica zarobljenih Zemljinim magnetnim poljem, proučavajući kako te čestice nastaju i nestaju.Ti pojasevi, poznati kao Van Allenovi pojasevi, štite Zemlju od kosmičkog zračenja, solarnih oluja i strujanja Sunčevog vjetra, koji mogu biti opasni za ljude i oštetiti tehnologiju.&nbsp;- Misija je donijela značajna otkrića, uključujući prve podatke koji potvrđuju postojanje privremenog trećeg radijacijskog pojasa, koji se može formirati tokom perioda intenzivne solarne aktivnosti - navodi NASA.Letjelica Van Allen Probe B ne očekuje se da će ponovo ući u Zemljinu atmosferu prije 2030. godine.

Kina razvija robota s umjetnom maternicom koji bi mogao potpuno promijeniti način rađanja djece

Astronauti NASA-e nakon više od pola stoljeća idu na put oko Mjeseca

Između tehnologije i empatije: Kako AI mijenja psihu

Kokain pronađen u velikim bijelim ajkulama

Par sekundi na telefonu može vam uništiti fokus cijelog dana

Satelitski podaci otkrili nešto strašno: Cijela planeta je ugrožena

Rješenje za gojaznost krije se u krvi pitona: Naučnici otkrili molekul koji smanjuje apetit

Naučnici IRB-a otkrili kako stanice sprječavaju pogreške u raspodjeli kromosoma

Revolucionarno otkriće: Asteroid Ryugu krije gradivne blokove DNK i RNK

Robot zaigrao tenis: Nije mogao vratiti servis, a sad ga ne možemo pobijediti

ChatGPT doprinio razvoju revolucionarnog tretmana za psa oboljelog od raka

Rusija planira misiju Venera-D: Povratak na paklensku površinu Venere

Naučnici oživjeli djelove mozga nakon ledenog sna: "Naučna fantastika postaje moguća"

Novo otkriće u kvantnoj fizici: Rekordna topologija u isprepletenim fotonima

NASA sprema Artemis II: Četiri šanse za lansiranje

NASA-ina svemirska letjelica teška 600kg uskoro će ponovo ući u Zemljinu atmosferu

Nauka

Kina razvija robota s umjetnom maternicom koji bi mogao potpuno promijeniti način rađanja djece

Astronauti NASA-e nakon više od pola stoljeća idu na put oko Mjeseca

Između tehnologije i empatije: Kako AI mijenja psihu

Kokain pronađen u velikim bijelim ajkulama

Par sekundi na telefonu može vam uništiti fokus cijelog dana

Satelitski podaci otkrili nešto strašno: Cijela planeta je ugrožena

Rješenje za gojaznost krije se u krvi pitona: Naučnici otkrili molekul koji smanjuje apetit

Naučnici IRB-a otkrili kako stanice sprječavaju pogreške u raspodjeli kromosoma

Revolucionarno otkriće: Asteroid Ryugu krije gradivne blokove DNK i RNK

Robot zaigrao tenis: Nije mogao vratiti servis, a sad ga ne možemo pobijediti

ChatGPT doprinio razvoju revolucionarnog tretmana za psa oboljelog od raka

Rusija planira misiju Venera-D: Povratak na paklensku površinu Venere

Naučnici oživjeli djelove mozga nakon ledenog sna: "Naučna fantastika postaje moguća"

Novo otkriće u kvantnoj fizici: Rekordna topologija u isprepletenim fotonima

NASA sprema Artemis II: Četiri šanse za lansiranje

NASA-ina svemirska letjelica teška 600kg uskoro će ponovo ući u Zemljinu atmosferu