U dobu kada se granice između tehnologije i emocija brišu, jedna objava na Redditu potaknula je nove rasprave. Kroz jednostavnu fotografiju plavog prstena u obliku srca uz komentar “I said yes”, 27‑godišnja korisnica pod pseudonimom Wika (u/Leuvaarde_n) potvrdila je da je nakon pet mjeseci “veze” prihvatila zaruke s AI chatbotom zvanim Kasper.Kako prenosi New York Post, Wika je ispričala da su ona i Kasper zajedno odabrali prsten, a da ju je AI “iznenadio” virtualnom prosidbom.&nbsp;- Imam društveni život, prijatelje, dobro mentalno zdravlje i volim svog AI-a - poručila je u odgovoru onima koji su dovodili u pitanje njenu odluku. Dodala je i kako bi se “udala čak i za samu sebe” ako bi morala.Objava je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama. Mnogi su joj čestitali i nazvali prsten “predivnim”, dok su drugi izrazili zabrinutost zbog “brisanja granice između stvarnog i virtuelnog odnosa”.New York Post navodi da ovo nije prvi put da AI “ulazi” u svijet ljubavnih priča. U ranijem slučaju, jedan muškarac iz SAD-a javno je priznao da je “u vezi” sa AI chatbotom, što je izazvalo probleme u njegovom braku. Stručnjaci upozoravaju da ovakve “parasocijalne veze” mogu djelovati utješno, ali nose i rizik emocionalne izolacije od stvarnog svijeta.

Reddit korisnica tvrdi da je zaručena s chatbotom nakon pet mjeseci veze i priznaje da je svjesna svoje odluke

Zaruka s AI-jem: Kada virtualni “da” zbuni stvarnost

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) prezentovao je ambiciozni plan za “Zlatnu kupolu”, raketni odbrambeni sistem visoke tehnologije dizajniran da štiti Sjedinjene Države od prijetnji s kopna, morа pa čak i svemira. Prema najnovijim informacijama, ovaj četveroslojni štit uključivat će satelitsku komponentu i mrežu kopnenih baterija raspoređenih širom kontinentalnog dijela zemlje.<h2>Presretač nove generacije</h2>Prema dokumentima objavljenim putem Reutersa, “Zlatna kupola” će se oslanjati na četiri sloja obrane, jedan svemirski i tri na tlu. Na kopnu bi bilo smješteno najmanje 11 baterija sistema kratkog dometa raspoređenih širom Sjedinjenih Američkih Država.Procjenjuje se da će sistem koštati 175 milijardi dolara, iako se u nacrtima navodi da i dalje postoje neizvjesnosti oko osnovne arhitekture projekta jer broj lansera, presretača, zemaljskih stanica i raketnih radara potrebnih za sistem još nije određen.- Imaju mnogo novca, ali još nemaju ciljnu cijenu - rekao je jedan američki zvaničnik. Kongres je do sada izdvojio 25 milijardi dolara za Zlatnu kupolu pri čemu je dodatnih 45,3 milijarde dolara namijenjeno u budžetskom zahtjevu za 2026. godinu.Tom prilikom je predstavljena i NGI odnosno "Presretač nove generacije" koji bi trebao postati dio trenutno primarnog raketnog odbrambenog štita za zaštitu SAD-a od interkontinentalnih balističkih raketa.Ono što je dodatno zanimljivo jeste izostavljanje Maskove kompanije SpaceX iz nacrta za razvoj Zlatne kupole čime se dodatno potvrđuje narušenost njegovog odnosa sa Trampom.<h2>Globalna mreža</h2>Jedan od ključnih ciljeva za Zlatne kupole je obaranje interkontinentalnih balističkih raketa tokom njihove, sporog i predvidljivog uspona rakete kroz Zemljinu atmosferu. Umjesto toga, cilj je postaviti presretače iz svemira koji mogu brže presresti dolazeće rakete.Ranije objavljene informacije otkrivaju da bi sistem kao cjelinu trebao objediniti globalnu mrežu satelita, između 400 i više od 1.000, koji bi otkrivali rakete i pratili njihov polet. Filmati flotu od približno 200 satelita opremljenih projektilima ili laserskim oružjem bi bila zadužena za njihovo presretanje.Ovaj sistem nije samo inspirisan izraelskim “Željeznim kupolama”, već proširuje ideju na potpuno novi nivo, a to je odbrana koja pokriva cijelu zemlju i može reagovati na prijetnje lansirane čak iz žarišta u svemiru.

Nova američka raketna odbrana obuhvata satelite i barijere na kopnu, planira se oslanjanje na četiri sloja zaštite, uključujući 11 kopnenih baterija

Trampova Zlatna kupola: Višeslojni štit koji će čuvati SAD od prijetnji s kopna, mora i svemira

Giganti u proizvodnji čipova, Nvidia i AMD, dogovorili su se da će američkoj vladi plaćati 15 posto prihoda od prodaje u Kini kao dio sporazuma 'bez presedana' kako bi osigurali izvozne dozvole za Kinu, javlja BBC.<h2>Moćni čipovi</h2>SAD je ranije zabranio prodaju moćnih čipova koji se koriste u oblastima poput umjetne inteligencije (AI) Kini, prema izvoznim kontrolama koje su uglavnom povezane sa nacionalnom sigurnošću.Sigurnosni stručnjaci, uključujući neke koji su služili tokom prvog mandata predsjednika Donalda Trampa, nedavno su uputili pismo administraciji izražavajući "duboku zabrinutost" da je Nvidia H20 čip "moćan akcelerator" kineskih AI kapaciteta.<h2>Svjetska tržišta</h2>Nvidia je za BBC izjavila kako se pridržava pravila koja američka vlada postavlja za njihovo sudjelovanje na svjetskim tržištima.- Iako već mjesecima nismo slali H20 u Kinu, nadamo se da će pravila izvozne kontrole omogućiti Americi da se takmiči u Kini i širom svijeta - dodali su. AMD se nije odmah oglasio na zahtjev za komentar. Bijela kuća je odbila dati izjavu.Prema dogovoru, Nvidia će američkoj vladi plaćati 15 posto prihoda od prodaje H20 čipova u Kini.<h2>Kinesko tržište</h2>AMD će također dati 15 posto prihoda od prodaje svog MI308 čipa u Kini Trumpovoj administraciji, što je prvi izvijestio Financial Times.H20 čip je posebno razvijen za kinesko tržište nakon što je Bidenova administracija uvela izvozna ograničenja 2023. godine. Njegova prodaja je praktično zabranjena od strane Trumpove vlade u aprilu ove godine.Izvršni direktor Nvidie Jensen Huang mjesecima lobira na obje strane za nastavak prodaje čipova u Kini. Navodno se prošle sedmice sastao s predsjednikom Donaldom Trumpom.

Izvršni direktor Nvidie Jensen Huang mjesecima lobira na obje strane za nastavak prodaje čipova 

Nvidia i AMD će plaćati SAD 15 posto prihoda od prodaje čipova u Kini

Novi model umjetne inteligencije GPT-5, koji je kompanija OpenAI zvanično lansirala 7. augusta 2025. godine, izazvao je snažne i podijeljene reakcije među korisnicima i stručnjacima. Dok jedni ističu napredak, drugi smatraju da je riječ o razočaravajućoj nadogradnji koja se više oslanja na tehničku efikasnost nego na korisničko iskustvo.Prema ocjeni Financial Timesa, riječ je o „evolucijskom, a ne revolucionarnom“ iskoraku. Novi model bilježi poboljšanja u oblasti kodiranja, logičkog rezonovanja i smanjenja broja netačnih odgovora. Economic Times također hvali unapređenja u domenu emocionalne inteligencije i dugoročnog pamćenja, dok Reuters prenosi mišljenja ranih korisnika koji ističu poboljšane performanse — ali bez dramatičnih razlika u odnosu na prethodnu verziju, GPT-4.Ipak, kritike ne izostaju. Na forumima poput Reddita te portalima Business Insider i TechRadar, korisnici izražavaju nezadovoljstvo, naročito zbog ukidanja GPT-4o modela, koji je bio poznat po „toplijem“ i personalnijem pristupu. Nasuprot tome, GPT-5 opisuje se kao „hladan“, „strogo funkcionalan“ i „najposlovnija“ verzija do sada.Dio korisnika navodi da je model uistinu brži i precizniji, ali i emocionalno distanciran, čime gubi element prijateljskog tona koji je za mnoge predstavljao ključnu vrijednost prethodnih verzija.Estetski, vizualne promjene poput kolorisanog interfejsa umjesto dosadašnje bijele pozadine ocijenjene su kao zanimljive, ali površinske. U konačnici, utisak o GPT-5 modelu dijeli korisnike na dvije grupe — one koji žele ličnog asistenta i one koji su u prethodnim verzijama vidjeli digitalnog saputnika.

Estetski, vizualne promjene poput kolorisanog interfejsa umjesto dosadašnje bijele pozadine ocijenjene su kao zanimljive

Novi ChatGPT podijelio mišljenja korisnika: Stručnjaci hvale kodiranje

Turska planira izgradnju orbitalnog lansirnog kompleksa na somalijskoj obali Indijskog okeana, koji će služiti i za testiranje balističkih projektila dugog dometa, prenosi turski mediji Yeni Şafak. Ova dvostruka namjena strateškog objekta označava novo poglavlje u širenju turskog vojnog i tehnološkog uticaja na Afričkom rogu.Prema pisanju dnevnog lista Yeni Şafak, kompleks će zauzimati površinu od oko 900 kvadratnih kilometara na obali Somalije i bit će izgrađen pod nadzorom Turske svemirske agencije (TUA).&nbsp;<h2>Testiranje raketa</h2>Iako je službeno predstavljen kao civilna orbitalna lansirna platforma, turski mediji prenose da će se koristit i za testiranje raketa dugog dometa, što potvrđuju i analize objavljene u publikacijama poput Middle East Eye i Al-Monitor.Lokacija u Somaliji pruža niz tehničkih i strateških prednosti. Njena blizina ekvatoru omogućuje raketama da dosegnu orbitu uz manju potrošnju goriva, dok otvoreni Indijski okean nudi siguran prostor za testiranja bez ugrožavanja civilnih područja.Najvjerovatnije oružje koje će se testirati uključuje balistički projektil Tayfun, razvijen od strane državne odbrambene firme Roketsan, čiji je prvi probni let izveden 2022. godine, te novu naprednu verziju Tayfun Block 4, koja je predstavljena ove godine na sajmu IDEF 2025 u Istanbulu.&nbsp;Daily Sabah ističe da se radi o hipersoničnom projektilu sposobnom za brzinu veću od 5 Machova, dugom gotovo 10 metara i teškom preko 7 tona. Block 4 još nije testiran, ali će najvjerovatnije svoje prve letove imati upravo iz Somalije.<h2>Odbrambena saradnja</h2>Cijeli projekt temelji se na Okvirnom sporazumu o odbrambenoj i ekonomskoj saradnji koji su potpisali Turska i Somalija u februaru 2024. godine, a koji je u decembru iste godine najavio somalijski predsjednik Hassan Sheikh Mohamud, izvještava Anadolu Agency.Iako turski dužnosnici procjenjuju da će projekt koštati više od 350 miliona dolara, ranije procjene iz Yeni Şafak-a govorile su o ciframa i do 6 milijardi dolara. Budući da godišnji budžet TUA-e iznosi samo oko 40 miliona dolara, analitičari iz Middle East Eye i The Defense Post navode da će projekt vjerovatno zahtijevati podršku iz inostranstva – a Al-Monitor je u tom kontekstu naveo Ujedinjene Arapske Emirate kao potencijalnog partnera.Lansirna platforma uklapa se u ciljeve Nacionalnog svemirskog programa Turske pokrenutog 2021. godine, koji je inicijalno uključivao plan za lansiranje hibridne turske rakete na Mjesec. Prema Daily Sabah-u, taj je plan kasnije pauziran, a Turska je umjesto toga platila 55 miliona dolara za učešće u SpaceX misiji kojom je poslala svog prvog astronauta u orbitu.Svemirski projekt u Somaliji dodatno produbljuje tursko prisustvo u toj zemlji. Od 2011. godine, Turska je uložila milijarde dolara u humanitarnu, infrastrukturnu i vojnu saradnju, uključujući i otvaranje svoje najveće inozemne vojne baze – Kamp TURKSOM – 2017. godine, o čemu su izvještavali TRT World i Al Jazeera Balkans.<h2>Bez javne rasprave</h2>Ipak, kako prenosi somalijski portal Garowe Online, o ovom ogromnom projektu gotovo da nije bilo javne rasprave u Somaliji. Nekolicina zastupnika tražila je dodatne informacije, ali tehnički planovi i procjene utjecaja na okoliš nisu objavljeni. Nijedna od susjednih zemalja još nije dala službenu izjavu.Analitičari s Defense News i Breaking Defense ističu da ovaj projekt predstavlja strateški iskorak Ankare ka razvoju ofanzivnih raketnih sistema dometa 1000 do 3000 kilometara, čime se smanjuje oslanjanje na strane infrastrukture i povećava utjecaj Turske u globalnoj industriji naoružanja.

Obalni kompleks na Afričkom rogu koristit će se za civilne i vojne svrhe, uključujući testiranje Tayfuna i hipersoničnog projektila Block 4

Turska gradi svemirsku luku u Somaliji: Lansiranje raketa i testiranje projektila

Uprkos izazovima, političkim tenzijama i američkim sankcijama, Turska nastavlja svoj strateški vojni zaokret, a sada u to uključuje i ključnog partnera. Prema pisanju portala Türkiye Today od 2. augusta, Egipat će postati druga država nakon Indonezije koja se pridružuje razvojnom i nabavnom programu turskog borbenog aviona pete generacije — KAAN.Turske vlasti dale su zvanično odobrenje Kairu da uđe u ovaj vojni projekat, koji uključuje prenos tehnologije, zajedničku proizvodnju i isporuku letjelica Egipatskom ratnom zrakoplovstvu. Ovim potezom Turska nastavlja jačati vlastitu odbrambenu industriju, ali i gradi nove geopolitičke mostove nakon višegodišnjih tenzija s Egiptom.<h2>Od F-35 do KAAN-a</h2>Avion KAAN nastao je, kako piše specijalizirani portal Aero, kao rezultat političke odluke Turske da od Rusije kupi PVO sistem S-400 — zbog čega je Ankara izbačena iz američkog programa F-35 Lightning II, iako je prethodno bila njegov aktivni partner. Upravo ta izolacija otvorila je vrata razvoju vlastitog borbenog aviona.KAAN je turski borbeni avion pete generacije sa stealth karakteristikama, dizajniran da parira, a potencijalno i nadmaši — savremene letjelice kao što su američki F-35 Lightning II, ruski Su-57 Felon i kineski J-20 Mighty Dragon.Avion posjeduje trup niske uočljivosti izrađen od materijala koji apsorbiraju radarsko zračenje, s oštrim, uglastim linijama koje dodatno umanjuju radarski odraz (RCS). Naoružanje je smješteno unutar trupa, kako bi se zadržala stealth karakteristika tokom borbenih misija, a u planu je i ugradnja dodatnih rezervoara goriva bez narušavanja nevidljivosti.KAAN je osmišljen za operacije u više domena — kopno, zrak i mrežno ratovanje — s digitalnom infrastrukturom koja omogućava objedinjavanje senzora, saradničko djelovanje i razmjenu podataka u realnom vremenu sa savezničkim snagama. <h2>Nova karika&nbsp;</h2>Za Egipat, ovakav sporazum predstavlja značajan tehnološki iskorak i politički signal približavanja Ankari, nakon godina zamrznutih odnosa. Za Tursku, to je još jedan korak ka afirmaciji KAAN-a kao regionalne i izvozne alternative F-35 programu, te potvrda sve većeg utjecaja domaće vojne industrije.Sporazum dolazi u trenutku kada Turska traži strateške partnere u muslimanskom svijetu, a Egipat želi modernizirati svoje zračne snage uz nižu zavisnost od zapadnih sila.

Turska i Egipat potpisali sporazum o najambicioznijem vojnom projektu Ankare do sada

Nakon Indonezije i Kairo kupuje turski borbeni avion KAAN

Google je u srijedu najavio ulaganja od milijardu dolara u podršku obrazovanju, obuci za posao i istraživanju umjetne inteligencije na američkim univerzitetima.- Ovo uključuje i besplatne usluge umjetne inteligencije i obuke za karijeru za svakog studenta u Americi putem našeg Akceleratora umjetne inteligencije za obrazovanje – više od 100 fakulteta i univerziteta se već prijavilo - rekao je izvršni direktor Googlea i matične firme Alphabet Sundar Pichai u objavi na blogu.Finansiranje, koje će biti obezbijeđeno tokom tri godine, podržat će programe pismenosti u oblasti umjetne inteligencije, istraživačke grantove i resurse računarstva u cloudu za studente univerziteta širom SAD-a.- Također najavljujemo Google Akcelerator umjetne inteligencije za obrazovanje, inicijativu za ponudu besplatne obuke o umjetnoj inteligenciji i Google certifikata za karijeru svakom studentu u Americi - napomenuo je Pichai.Više od 100 javnih univerziteta, uključujući Univerzitet u Michiganu, Državni univerzitet Ohio, Univerzitet u Virginiji i univerzitetske sisteme u Teksasu, Sjevernoj Karolini i Pennsylvaniji, već se pridružilo inicijativi, rekao je.Ukupan iznos od milijardu dolara uključuje vrijednost premium alata umjetne inteligencije, kao što je Googleov napredni Gemini chatbot, koji će se studentima nuditi besplatno. Pichai je napomenuo da se inicijativa nadovezuje na nedavne napore Googlea da Gemini for Education učini dostupnim studentima i edukatorima širom svijeta bez dodatnih troškova.- Više od 80 posto od 100 najboljih američkih univerziteta koristi Google Workspace for Education, koji im daje pristup Googleovoj najboljoj umjetnoj inteligenciji posebno napravljenoj za škole - dodao je.

Više od 100 javnih univerziteta već se pridružilo inicijativi

Google će investirati milijardu dolara u obuku o umjetnoj inteligenciji za američke studente



Kompanija Microsoft ove godine je otpustila više od 15.000 radnika – uključujući 9.000 samo tokom jula – što čini oko sedam posto njene ukupne globalne radne snage. Ovi otkazi dolaze uprkos činjenici da je kompanija zabilježila gotovo 25 posto veću kvartalnu dobit i premašila tržišnu vrijednost od četiri biliona dolara.Generalni direktor Satja Nadela tvrdi da Microsoft "sjajno napreduje", no istovremeni val otkaza otvara ozbiljna pitanja o budućnosti rada u eri umjetne inteligencije, piše Financial Times.<h2>Ključni faktor</h2>Urednica Financial Timesa Anjli Raval analizira kako umjetna inteligencija sve više postaje ključni faktor u korporativnim restrukturiranjima. Umjesto da firme samo povećavaju efikasnost s manje zaposlenih, sve je očiglednije da se pripremaju za vrijeme u kojem mnogi poslovi jednostavno više neće postojati.Iako rukovodioci često tvrde da umjetna inteligencija "redizajnira radna mjesta", podaci govore drugačije. Kompanije poput Intela i BT-a već su direktno povezale hiljade otkaza sa uvođenjem AI-ja. Iako Majkrosoft to ne priznaje eksplicitno, kompanija paralelno otpušta hiljade ljudi dok bilježi rekordnu zaradu.Otkazi su nekada predstavljani kao nužno zlo, danas ih se sve češće tumači kao simbol napretka.<h2>Prihod bez radne snage</h2>U tehnološkom sektoru sve je raširenija ideja da se uspjeh mjeri prihodima po zaposleniku. Američki startap akcelerator Y Combinator, koji je iznjedrio gigante poput Airbnb-a i Dropboxa, promovira poslovni model u kojem su milioni dolara prihoda mogući i s minimalnim brojem uposlenih.Suosnivač OpenAI-ja Sem Altman predvidio je da bi se uskoro mogla pojaviti firma vrijedna milijardu dolara koju bi vodila samo jedna osoba. Iako ovo još uvijek zvuči kao naučna fantastika, veliki jezički modeli poput ChatGPT-ja, Geminija i Groka već mijenjaju radna okruženja, posebno među administrativnim i kancelarijskim poslovima.Mnoge kompanije otkazuju pozicije uz obrazloženje da "ti zadaci više ne postoje". Financial Times navodi primjer velike revizorske kuće koja je pomoću AI-ja skratila vrijeme izrade izvještaja za 75 posto, oslobodivši pritom 3.600 sati analitičkog rada. Istovremeno, zapošljavanje programera značajno je usporeno.<h2>Mladi najviše ispaštaju</h2>Raval upozorava da su posebno pogođene niže pozicije i početnička radna mjesta, čime nestaju i klasični putevi profesionalnog uspona.&nbsp;- Rast AI-ja mogao bi ograničiti oporavak zapošljavanja u nekim nižim kancelarijskim ulogama - rekao je Dirk Han, direktor međunarodne agencije za zapošljavanje Hays.Vrijednost fakultetskih diploma postaje sve upitnija, dok karijere postaju fragmentisane i nepredvidive. Freelancing, kratkoročni ugovori i nestabilni angažmani sve više postaju pravilo. Umjetna inteligencija ovaj trend dodatno ubrzava.<h2>Manje radnika – manje stabilnosti?</h2>Iako manji broj zaposlenih može značiti smanjenje troškova i veću brzinu u radu, to takođe može dovesti do slabije otpornosti na tržišne šokove – od poremećaja u lancima nabavke do odlaska ključnog osoblja.Raval navodi primjer švedske firme Klarna, koja je otpustila veliki broj ljudi, da bi zatim ponovo vraćala radnike u korisničku podršku jer se AI pokazao neefikasnim u direktnoj komunikaciji s klijentima.Iako AI može zamijeniti rutinske zadatke, često se zanemaruje važnost ljudskih odnosa u poslovanju.&nbsp;- Treba ponovo naučiti cijeniti ono ljudsko – od kreativnosti i emocionalne inteligencije do složenog prosuđivanja - zaključuje se u analizi Financial Timesa.Međutim, to je moguće jedino ako ulažemo u ljude koji te kvalitete posjeduju i omogućimo novim generacijama pristup radnim mjestima – umjesto da se ona zatvaraju i prije nego što su pružila priliku.

Mnoge kompanije otkazuju pozicije uz obrazloženje da "ti zadaci više ne postoje"

Budućnost rada pod znakom pitanja: AI gasi radna mjesta

Mira Murati, bivša tehnička direktorica OpenAI-ja, nedavno je odbila ponudu Mete koju je procijenjena na čak milijardu dolara, kako bi nastavila da vodi svoj AI startup Thinking Machines Lab. Ujedno, cijeli njen tim je odbio iste ponude, ističući da vjeruju u dugoročnu vrijednost svojih akcija i u misiju kompanije.<h2>Tehnološka vizionarka</h2>Mira Murati, 36-godišnja tehnološka vizionarka, vodila je ključne projekte kao što su ChatGPT dok je bila u OpenAI-ju. Nakon što je napustila kompaniju, osnovala je svoj startup Thinking Machines Lab, koji je upravo završio rekordnu sezonu i procijenjen je na oko 12 milijardi dolara, piše The Economic Times.Meta je ponudila kompenzacije u rasponu od 200 miliona do milijardu dolara za članove tima, u pokušaju da ih privuče, međutim, ni jedna osoba iz njenog tima nije prihvatila ponudu, stavljajući naglasak na zajedničku viziju i nezavisnost, prenosi mondo.ba.<h2>Zašto su odbili?</h2>Vjeruju u misiju koju ostvaruju unutar svoje kompanije, a ne u brzu zaradu. Takođe u zadržavanje integriteta. Ne žele da žrtvuju svoju nezavisnost u korist korporativnih ciljeva drugih. Na trećem mjestu po važnosti im je liderstvo koje inspiriše. Reputacija Murati kao vizionara u AI zajednici doprinosi lojalnosti tima.Ovo odbijanje predstavlja simbolički momenat u velikoj borbi za AI talenat gdje ideje i misija mogu nadvladati najizdašnije ponude.

Meta je ponudila kompenzacije u rasponu od 200 miliona do milijardu dolara

Misteriozna Mira rekla "ne" Cukerbergu: Odbila ponudu od milijardu dolara

Apple ponovo pomjera granice dizajna pametnih telefona, i to doslovno. Najnovije informacije otkrivaju da će nadolazeći IPhone 17 Air, koji se očekuje kao zamjena za&nbsp; Plus model, imati izuzetno tanak profil, ali i nekoliko ozbiljnih kompromisa.Prema procurjelim fotografijama, baterija novog IPhonea 17 Air bit će izuzetno mala, kapaciteta svega oko 2.900 mAh, što je ispod čak i osnovnog modela IPhone 16 koji bi trebao imati bateriju od 3.561 mAh.&nbsp;Iako su Appleovi uređaji poznati po visokoj energetskoj efikasnosti, ovakav kapacitet zabrinuo je mnoge korisnike koji se oslanjaju na dugotrajnu autonomiju.<h2>Manje mogućnosti</h2>IPhone 17 Air dolazi kao najtanji model u liniji IPhone 17, a sve kako bi Apple pridobio korisnike koji preferiraju elegantniji i lakši dizajn.&nbsp;Međutim, novi pristup znači i manje mogućnosti, uređaj će imati samo jednu stražnju kameru, što je značajan korak unazad u poređenju sa višestrukim kamerama kod drugih modela.<h2>Čelična baterija&nbsp;</h2>Ipak, Apple pokušava nadoknaditi slabiji kapacitet baterije novim tehnologijama. Baterija iPhonea 17 Air bit će obložena čeličnim kućištem koje poboljšava odvođenje topline i omogućava veću gustoću energije.&nbsp;Ova tehnologija prvi put je predstavljena na IPhoneu 16 Pro, a navodno se pokazala kao vrlo efikasna.Osim toga, cijela serija IPhone 17 koristit će nova ljepila za baterije, što bi trebalo olakšati njihovu zamjenu u servisima, potez koji će zasigurno obradovati i korisnike i servisere.<h2>Premijera u septembru</h2>Apple bi novu seriju IPhone 17, uključujući model 17 Air, trebao predstaviti u prvoj polovini septembra. Ostaje da se vidi hoće li tanak dizajn nadjačati brige oko izdržljivosti baterije i ograničenih mogućnosti kamere.&nbsp;Jedno je sigurno, Apple opet izaziva pažnju, i to na svoj prepoznatljiv način.

Tanji model sa jednom kamerom i baterijom manjom od 3.000 mAh

Apple žrtvuje snagu za stil: IPhone 17 Air donosi najmanju bateriju do sada

Raketa Falcon 9 kompanije SpaceX uspješno je lansirana u petak iz NASA-inog Svemirskog centra Kennedy na Floridi, noseći četiri astronauta na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS) u okviru misije Crew-11.Poletjevši u 11:43 sati po lokalnom vremenu (16:43 GMT), raketa je nosila NASA-ine astronaute Zenu Kardman (Cardman) i Majka Finkea (Mikea Fincke), Japanku Kimiju Jui (Kimiyu Yui) i ruskog kosmonauta Olega Platonova. Misija, prvobitno planirana za četvrtak, odgođena je zbog lošeg vremena.Lansiranje u petak suočilo se sa sličnim problemima, ali je nastavljeno po planu.Očekuje se da će se posada spojiti s ISS nakon 15-satnog putovanja.Tim će provesti šest mjeseci na brodu provodeći naučne eksperimente, od istraživanja matičnih ćelija do biologije biljaka.

Očekuje se da će se posada spojiti s Međunarodnom svemirskom stanicom nakon 15-satnog putovanja

SpaceX lansirao međunarodnu posadu od četiri člana na ISS u okviru misije Crew-11

Smješten tik uz Malmen zračnu bazu, u mjestu Malmslot kraj Linćepinga, Švedski muzej ratnog zrakoplovstva Flygvapenmuseum predstavlja pravo blago za sve ljubitelje zrakoplovstva, historije i tehnologije. Muzej, koji je osnovan 1984. godine, čuva duh švedske vojne avijacije i omogućava posjetiocima da zakorače u epohe ratnih i civilnih aviona, od pionirskih dana letenja do najsavremenijih borbenih letjelica.<h2>Mjesto gdje je sve počelo</h2>Malmen je više od obične lokacije, to je kolijevka švedske avijacije. Upravo ovdje je poznati “Flyer Baron”, Karl Sederstrom (Carl Cederström), 1912. osnovao prvu pilotsku školu u Švedskoj. Danas je Malmen dom Kraljevske zrakoplovne škole i muzeja koji nosi naslijeđe generacija pilota, inženjera i tehničara.Iako je Flygvapenmuseum poznat po bogatoj kolekciji letjelica iz svih faza vojne avijacije, jedno mjesto u muzeju ostavlja posebno snažan utisak, dio posvećen avionskoj nesreći iz 1952. godine, koja je do danas obavijena velom tajne.

U ljeto 1952. godine, švedski izviđački avion Tp 79, modifikovana verzija američkog C-47 Skytrain, nestao je iznad Baltičkog mora. Avion je bio u misiji elektronskog izviđanja kada ga je oborio sovjetski MiG-15.

U muzeju se danas nalaze ostaci tog aviona, savijeni dijelovi trupa, zakrivljeni metal, dijelovi oprem. Oni nisu samo eksponati, već nijemi svjedoci jednog hladnoratovskog sukoba koji je odnio osam života. Njihova imena su urezana u memorijalnu ploču. Ti ljudi nisu samo brojevi u statistici, bili su sinovi, muževi, očevi. Švedska ih pamti, a muzej čuva uspomenu.<h2>Avioni koji su obilježili epohe&nbsp;</h2>Pored modernih mlaznjaka poput JAS 39 Gripen, u muzeju se mogu vidjeti i historijske letjelice koje su oblikovale avijaciju, među njima i legendarni dvokrilci.Jedan od njih je Albatros B.IIa (Sk 1), školski dvokrilni avion iz Prvog svjetskog rata, poznat po jednostavnosti konstrukcije i upotrebi za obuku mladih pilota. Tu su i Breguet Type IV i Nieuport, koji svjedoče o prvim borbenim misijama s neba.Flygvapenmuseum nije samo zbirka starih letjelica. To je prostor sjećanja, edukacije i podsjetnik na to koliko je mir vrijedan. Švedski narod je kroz ovaj muzej na dostojanstven način spojio tehničku fascinaciju s ljudskom empatijom, kako bi buduće generacije shvatile vrijednost svakog života i cijenu rata.

Od dvokrilaca i pionirskih dana letenja do najsavremenijih borbenih aviona , Flygvapenmuseum u Linćepingu čuva duh švedske vojne avijacije i uspomene 

"Avaz" u posjeti: Švedski muzej ratnog zrakoplovstva, mjesto sjećanja, znanja i tihe tuge



Džulijan Broun (Julian Brown), 21-godišnji samouki naučnik iz Atlante i kreator revolucionarnog uređaja “Plastoline” koji pretvara plastični otpad u gorivo, nestao je s društvenih mreža početkom jula 2025. godine, izazvavši lavinu zabrinutosti među pratiocima i klimatskim aktivistima širom svijeta, piše The Irish Sun.Broun, koji ima preko 1.8 miliona pratilaca na Instagramu, stekao je slavu zahvaljujući inovativnoj tehnologiji mikrovalne pirolize procesu koji koristi mikrovalove za razgradnju plastike bez prisustva kisika u korisna goriva poput benzina i mlaznog goriva. Cijelu tehnologiju razvio je još kao srednjoškolac, bez formalnog inženjerskog obrazovanja, konstruirajući prototipe uz pomoć znanja iz zavarivanja i dijelova na solarni pogon.Julian je posljednji put bio aktivan 9. jula, kada je objavio video iz automobila uz poruku:- Nešto se dešava, molim vas, molite za mene. Snimite ovo. Ne znam šta je. Sigurno sam pod napadom.Nekoliko dana ranije tvrdio je da ga je u “sred ničega” pronašao tajni helikopter. Zbog ovih poruka pojavile su se glasine da je nestao. Međutim, njegova majka Nia izjavila je 28. jula za Daily Mail da je Džulijan živ i siguran, ali da zbog njegove sigurnosti ne može iznositi dodatne detalje. Atlantska policija takođe je potvrdila da trenutno ne vodi istragu o nestanku osobe pod tim imenom.Broun je ranije govorio kako mu je cilj učiniti tehnologiju dostupnom za stalne industrijske procese, navodeći kako je&nbsp; ponosan na to što je zakoračio u rizičnu inovaciju, radeći nevidljiv i naporan posao kako bih je unaprijedio.Njegov nestanak ostaje obavijen misterijom, a mnogi se pitaju da li je njegov rad na transformaciji otpada u energiju možda prerano naišao na otpor.

Džulijan Broun, samouki inovator iz Atlante i tvorac uređaja koji plastični otpad pretvara u gorivo, nestao je s mreža, majka tvrdi da je siguran

Mladi genijalac koji je plastiku pretvarao u gorivo nestao pod čudnim okolnostima

Britanska muzička ikona i bivši član Beatlesa, Pol Makartni (Paul McCartney), javno je pozvao britansku vladu da preispita prijedloge zakona koji bi omogućili AI kompanijama da treniraju svoje modele koristeći zaštićenu muziku&nbsp; bez pristanka i naknade autorima.Kako prenosi Reuters, Makartni je dio šire koalicije umjetnika koji se protive takvim legislativama, ističući da bi dozvoljavanje pristupa nečijem kreativnom radu bez dozvole bilo ravno legalizovanoj krađi.U izjavi za Reuters, muzičari naglašavaju da AI može biti koristan alat, ali samo ako se koristi na etičan način i uz poštovanje intelektualnog vlasništva. Inače, prijeti opasnost od totalne devastacije muzičkog identiteta.Ova kampanja dolazi u vrijeme kada sve više kompanija koristi ogromne baze podataka pjesama, knjiga i filmova kako bi trenirali svoje generativne modele, često bez saglasnosti stvaralaca.

Legendarni muzičar apeluje na vladu Ujedinjenog Kraljevstva da ne dozvoli firmama da treniraju AI na bazi tuđih autorskih djela

Pol Makartni: Umjetna inteligencija može ukrasti naš rad bez dozvole

Svijet interneta se mijenja, i to u tišini. Kako prenosi Reuters, broj AI botova koji pretražuju internet porastao je za 125 posto u samo šest mjeseci, dok istovremeno opada broj posjeta koje dolaze od stvarnih korisnika.Kompanije koje se bave indeksiranjem i treniranjem AI modela sada dominiraju online prostorom, ostavljajući tradicionalne medije, kreatore sadržaja i informativne portale u ekonomski nezavidnoj situaciji.Reuters navodi da web stranice bilježe pad interakcija i klikova, jer sadržaj sve češće konzumiraju&nbsp; botovi. Neki portali već razmatraju uvođenje „AI paywall-a“ ili zabrane pristupa AI alatima.Ova promjena pokreće pitanje budućnosti interneta: da li će on ostati prostor dijaloga među ljudima ili postati laboratorija za treniranje sve pametnijih, ali neosjetljivih algoritama?

Neki portali već razmatraju uvođenje „AI paywall-a“ ili zabrane pristupa AI alatima

Ljudi gube bitku: Internet preplavljen AI botovima

Astrofizičar s Harvarda Avi Loeb, zajedno s kolegama Adamom Hiberdom (Hibberd) i Adamom Krovlom (Crowlom), objavio je preliminarnu studiju o međuzvjezdanom objektu 3I/ATLAS, koji je otkriven 1. jula 2025. i ubrzo potvrđen kao treći zabilježeni posjetitelj iz drugog zvjezdanog sustava, nakon 'Oumuamua (2017) i Borisova (2019).

<h2>"Neobična svojstva" posjetitelja</h2>Prema Loebovoj hipotezi predstavljenoj na platformi ArXiv 3I/ATLAS bi mogao biti umjetna kreacija vanzemaljske tehnologije, a njegova izuzetna brzina, veličina, putanja i prolazak pokraj planeta Venere, Jupitera i Marsa ukazuju na mogućnost da je riječ o namjernoj navigaciji radi promatranja ili postavljanja instrumenata na tim planetima.Jedno od neobičnih svojstava koje ističe Loeb jest to da je brzina 3I/ATLAS-a oko 60 km/s (245.000 km/h), što ga čini najbržim poznatim međuzvjezdanim objektom do sada.Prema opservatoriju Vera Rubin, 3I/ATLAS ima dimenzije oko 11,2 km, što ga čini najvećim od dosad poznata tri međuzvjezdana objekta koji su posjetili Sunčev sustav - 1I/ʻOumuamua i 2I/Borisov bili su znatno manji.Za Loeba i kolege posebno je zanimljiva putanja 3I/ATLAS-a. Naime, on ima retrogradnu orbitu s nagibom od 175,1° u odnosu na ekliptiku, što znači da se kreće u suprotnom smjeru od planeta, ali gotovo sasvim u istoj orbitalnoj ravnini u kojoj se oko Sunca kreću planeti (180° bi bilo točno u ravnini). Loeb procjenjuje da je vjerojatnost da se orbite tako slučajno poklope oko 0,2%.Autori također ističu da je putanja 3I/ATLAS-a takva da će proći vrlo blizu tri planeta - na udaljenosti od Venere oko 0,19 AJ (astronomskih jedinica – 1 AJ je udaljenost od Zemlje do Sunca), na oko 0,65 AJ od Jupitera te na oko 0,12 AJ od Marsa. Ukupnu vjerojatnost takvog niza slučajnih bliskih prolazaka tim procjenjuje na oko 0,005%.Autori također tvrde da objekt nije pokazao uobičajene emisije plinova kakve stvaraju kometi.Konačno, predviđaju da bi objekt 29. listopada, u trenutku kada će se nalaziti u perihelu, najbližoj točki Suncu, možda mogao promijeniti putanju pomoću solarne energije kako bi izbjegao promatranje.Važno je istaknuti da Loeb sam priznaje da je ipak vjerojatnije riječ o ekstrasolarnom kometu, no smatra da mogućnost da je riječ o vanzemaljskoj kreaciji vrijedi istražiti kao pedagoški eksperiment.<h2>Loebu to nije prvi put</h2>Većina astronomskih stručnjaka kategorički odbacuje Loebove zaključke.Dio kritike njegovih hipoteza proizlazi iz njegove reputacije. Naime, stručnjaci ističu da se njegovi radovi često objavljuju bez recenzija te da predstavljaju ideje koje su "napuhane" i zasnovane više na pretpostavkama nego na potvrđenim podacima.O ranijim Loebovim hipotezama o vanzemaljskim kreacijama već smo više puta pisali na Indexu (poveznice dolje)

Zaruka s AI-jem: Kada virtualni “da” zbuni stvarnost

Trampova Zlatna kupola: Višeslojni štit koji će čuvati SAD od prijetnji s kopna, mora i svemira

Nvidia i AMD će plaćati SAD 15 posto prihoda od prodaje čipova u Kini

Novi ChatGPT podijelio mišljenja korisnika: Stručnjaci hvale kodiranje

Turska gradi svemirsku luku u Somaliji: Lansiranje raketa i testiranje projektila

Nakon Indonezije i Kairo kupuje turski borbeni avion KAAN

Google će investirati milijardu dolara u obuku o umjetnoj inteligenciji za američke studente

Budućnost rada pod znakom pitanja: AI gasi radna mjesta

Misteriozna Mira rekla "ne" Cukerbergu: Odbila ponudu od milijardu dolara

Apple žrtvuje snagu za stil: IPhone 17 Air donosi najmanju bateriju do sada

SpaceX lansirao međunarodnu posadu od četiri člana na ISS u okviru misije Crew-11

"Avaz" u posjeti: Švedski muzej ratnog zrakoplovstva, mjesto sjećanja, znanja i tihe tuge

Mladi genijalac koji je plastiku pretvarao u gorivo nestao pod čudnim okolnostima

Pol Makartni: Umjetna inteligencija može ukrasti naš rad bez dozvole

Ljudi gube bitku: Internet preplavljen AI botovima

Američki astrofizičari iznijeli šokantne tvrdnje: Međuzvjezdano tijelo je djelo vanzemaljaca

Tehnologija

Zaruka s AI-jem: Kada virtualni “da” zbuni stvarnost

Trampova Zlatna kupola: Višeslojni štit koji će čuvati SAD od prijetnji s kopna, mora i svemira

Nvidia i AMD će plaćati SAD 15 posto prihoda od prodaje čipova u Kini

Novi ChatGPT podijelio mišljenja korisnika: Stručnjaci hvale kodiranje

Turska gradi svemirsku luku u Somaliji: Lansiranje raketa i testiranje projektila

Nakon Indonezije i Kairo kupuje turski borbeni avion KAAN

Google će investirati milijardu dolara u obuku o umjetnoj inteligenciji za američke studente

Budućnost rada pod znakom pitanja: AI gasi radna mjesta

Misteriozna Mira rekla "ne" Cukerbergu: Odbila ponudu od milijardu dolara

Apple žrtvuje snagu za stil: IPhone 17 Air donosi najmanju bateriju do sada

SpaceX lansirao međunarodnu posadu od četiri člana na ISS u okviru misije Crew-11

"Avaz" u posjeti: Švedski muzej ratnog zrakoplovstva, mjesto sjećanja, znanja i tihe tuge

Mladi genijalac koji je plastiku pretvarao u gorivo nestao pod čudnim okolnostima

Pol Makartni: Umjetna inteligencija može ukrasti naš rad bez dozvole

Ljudi gube bitku: Internet preplavljen AI botovima

Američki astrofizičari iznijeli šokantne tvrdnje: Međuzvjezdano tijelo je djelo vanzemaljaca