Bakir Izetbegović u srijedu je obavio telefonski razgovor s turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan), u kojem mu je predsjednik Turske, kako su objavili, rekao da će se odlučno suprotstaviti bilo kakvom obliku separatizma. Izetbegović je zahvalio Erdoanu na kontinuiranoj podršci koju prijateljska Republika Turska i turski narod pružaju Bosni i Hercegovini.Prvo i osnovno pitanje koje se ovdje nameće je - šta Erdoan uopće ima da razgovara s Izetbegovićem o političkoj situaciji u BiH?<h2>Ignoriranje Predsjedništva</h2>Nakon što je SDA izgubila vlast, a Izetbegović demoliran od Denisa Bećirovića u utrci za Predsjedništvo BiH, s izuzetkom jednog susreta na diplomatskom forumu u Antaliji u martu ove godine i jednog susreta u martu prošle u Istanbulu, Erdoan članove Predsjedništva BiH uglavnom ignorira.Nešto češće od posljednjih izbora, Erdoan se sastao i razgovarao s Dodikom, dok sada u javnost ponovo izlazi sa svojim sastancima s Izetbegovićem.Podsjetimo da je Erdoan pred izbore u BiH dolazio u Sarajevo da direktno podrži Izetbegovića, vezujući njegov ostanak na vlasti uz sam opstanak Bošnjaka. Tada je poručivao kako Zapad radi na podjeli i uništenju muslimana, dok upućeni tvrde da je i poslije izbora molio Dodika da državnu vlast ne pravi bez SDA, što lider SNSD-a nikad nije negirao.Da apsurd bude veći, Izetbegović je sada tek predsjednik stranke, bez ikakve formalne funkcije, pa s te strane, s izuzetkom eventualno privatnih sijela, Erdoan nema šta s njim da razgovara o budućnosti BiH i stanju u svijetu.<h2>Kolonijalni odnos</h2>I to zapravo savršeno govori o odnosu Erdoana prema našoj zemlji. Ignoriranje zvaničnih predstavnika ove zemlje, uz otvoreno favoriziranje i razgovore s izbornim gubitnikom, pokazuje manjak poštovanja prema Bosni i Hercegovini, njenim institucijama i izabranim predstavnicima. Umjesto države BiH, Erdoanu su u našoj zemlji na prvom mjestu vlastiti ideološki-sektaški interesi, odnosno podrška i saradnja s onim snagama preko kojih može širiti vlastiti utjecaj i ideološku agendu. Pokazuju to njegovi svi dosadašnji potezi. Dok su, primjerice, investicije iz Turske stizale u Srbiju, u širokom ruku zaobilazeći BiH, u našu zemlju stizali su turski mediji, univerziteti i organizacije - drugim riječima, kanali za širenje vlastite agende i utjecaja, a ne za poboljšanje života građana BiH.Ignoriranje institucija i izabranih zvaničnika te razgovori o našoj državi s izbornim gubitnicima bez pozicija, ali s istom ideologijom, nastavak je identične bahate politike u kojoj se BiH ne tretira kao ravnopravna država i partner, nego neosmanistička ideološka kolonija. <h2>Diplomatska pravila</h2>U diplomatiji postoje vrlo jasni kodeksi i pravila ponašanja koja, između ostalog, podrazumijevaju da nositelj određene državne funkcije uvijek razgovara sa sebi ravnima, pa tako pravila nalažu da predsjednik komunicira s predsjednikom, ministar s ministrom, gradonačelnik s gradonačelnikom, itd...&nbsp;S te strane, Erdoan bi, kao predsjednik države, trebao prije svega razgovarati s predstavnicima vlasti u BiH koji nose ekvivalentnu funkciju, što u ovom slučaju podrazumijeva članove Predsjedništva.

Umjesto države BiH, Erdoanu su u našoj zemlji na prvom mjestu one snage preko kojih može širiti vlastiti utjecaj i agendu

Dok ignorira zvanične predstavnike ove države: Zašto Erdoan o BiH razgovara s Bakirom

Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo objavilo je preliminarne liste po Javnom pozivu za sufinansiranje naučnoistraživačkih / umjetničkoistraživačkih i istraživačkorazvojnih projekata i programa iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2024. godinu.Na čelu ovog ministarstva je Adna Mesihović, postavljena na tu poziciju kao kadar Damira Marjanovića.<h2>Rekordna sredstva</h2>Za ovu svrhu osigurano je čak 4.300.000 KM iz budžeta. Iako je svakako pozitivno i pohvalno što je Vlada KS osigurala ovolika sredstva za naučne projekte, neki od izabranih kandidata su, u najmanju ruku, „zanimljivi“, posebno uzimajući u obzir njihov politički aktivizam.

Tako se, između ostalih, za objavu naučnoistraživačkog rada odlukom komisije, koja je odlučivala i zaključila da su ispunjeni kriteriji, našao Amel Mekić, zastupnik Naroda i pravde u Parlamentu FBiH, koji od 2014. radi i na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja.Tema za koju je Mekić dobio novac glasi: „Modulacijski uticaj kofeina na brzi gubitak težine, status hidracije, kognitivnu izvedbu i kontaktilna svojstva mišića kod vrhunskih sportista u borilačkim sportovima“.Na koji je ovo način od javnog interesa za Kanton Sarajevo nije nam poznato. Teško da može proći i kao dio strategije Vlade za borbu protiv pretilosti građana, s obzirom da se odnosi isključivo na sportiste, i to u borilačkim sportovima kojima se i Mekić bavio.

Sredstva za projekt trebala bi dobiti i bivša ministrica istog obrazovanja koje dodjeljuje sredstva Melika Husić-Mehmedović. Naziv njenog rada glasi „Mitovi i (ne)znanje u oblasti neuromarketinga“.<h2>Manje zanimljivo</h2>Među aplikantima koji ne zadovoljavaju formalno-pravne uvjete propisane javnim pozivom, kako je ocijenila komisija, nalazi se i ime prof. dr. Semira Bešlije, predsjednika Udruženja onkologa u BiH, vjerovatno najboljeg stručnjaka u toj oblasti kojeg imamo u BiH. Njegov projekt pod nazivom „Primjena metode vještačke inteligencije u analizi i ispitivanju prediktivnog značaja mikrobioma u neoadjuvantnom tretmanu pacijentica sa karcinomom dojke“, koji se bavi tretmanom karcinom, nije značajan poput Mekićeve upotrebe kofeina za mršanje.Ni projekt doc. dr. Jasmina Šehovića kojim bi se istražila emisija PM čestica na saobraćajnicama u Kantonu Sarajevo, iako je grad zimi godinama među najzagađenijim u Evropi, također nije bio dovoljno primamljiv Komisiji.Čudni neki kriteriji.<h2>Dugoročni rezultati</h2>Nakon objavljivanja konkursa u martu ove godine, ministrica Mesihović kazala je da je ulaganje nauku i obrazovanje investicija koja donosi dugoročne rezultate Kantonu Sarajevo.- Posebno me raduje da ćemo i ove godine finansirati projekte najboljih mladih naučnika i istraživača, kao i izradu i odbranu doktorskih disertacija za naše najvrednije članove zajednice – kazala je između ostalog ministrica.

Novac iz budžeta za naučnoistraživačke projekte dobili su, između ostalih, i zastupnici i bivši ministri

Pretilost u BiH: Hoće li nas kofein spasiti?

Za koje naučne radove je KS izdvojio sredstva iz budžeta: Ministarstvo priprema veliko mršavljenje građana uz kofein?

Bosanci su ponovo dokazali da imaju talenta, ali i da ga nemaju gdje realizirati. Naime, priličnu buru u javnosti podigla je lažna vijest da će mentorica Šejle Zonić, pobjednice ovogodišnjeg muzičkog takmičenja „Zvezde Granda“, doći u BiH da pjeva zajedno s njom.I dok vajni patrioti „razapinju“ Šejlu Zonić jer joj je mentorica u paradi kiča bila udovica ratnog zločinca, a uličarski militanti prijete da oni neće dozvoliti da Ceca nastupi u Bosni, valjalo bi priupitati i ovo.A zašto se naši mladi i talentirani pjevači moraju „smucati“ po Beogradu da bi ih neko primijetio i da bi mogli išta napraviti u karijeri?Zašto u BiH danas nemamo ozbiljniju izdavačku kuću ili razvijen muzički biznis?Zašto naša zemlja već deceniju ne ide na Evroviziju? Muzičku produkciju, i to vrlo kvalitetnu, a čak i kvantitativnu, imali smo usred rata, pod granatama, pod kojima smo kroz tunel iz Sarajeva slali svoje predstavnike na Evroviziju.Zašto Sarajevo u maloj državi kakva je Bosna i Hercegovina nema niti jednog prvaka u bitnijim sportovima?Kada mladi talentirani pjevač, muzičar, glumac, umjetnik, pisac, sportista..., u današnjoj BiH želi nešto da objavi, izda, uradi, promovira se, uspije, kome on treba da se obrati i dokle može stići?Pod vodstvom „patriota“ kojima su puna usta države, u 20-30 godina je devastirano, uništeno, uniženo, obesmišljeno sve ono što neko društvo čini prepoznatljivim - od kulture do sporta.I niko neće postaviti pitanje kako to da smo u konačnici ostali bez svega i postali provincija Beograda, i to sve dok smo patriotizirali, mahali zastavama, slikali se s puškama, lupali po prstima i nosu, prebrojavali se i prijetili nepostojećom silom.

Zašto se naši mladi i talentirani pjevači moraju „smucati“ po Beogradu da bi ih neko primijetio

Bh. pjevači primorani ići u okolne države jer nemaju priliku u svojoj zemlji

Kod Cece po sadaku

Više od milion mladih u Njemačkoj moglo je glasati na nedavno održanim izborima za Evropski parlament.&nbsp;Osim Nijemaca,&nbsp;na ovogodišnjim izborima za Evropski parlament u Njemačkoj, Austriji, Belgiji, Malti i Grčkoj prvi put su pravo glasa imale osobe ispod 18 godina.&nbsp;U Grčkoj je starosna granica spuštena na 17 godina, a u preostale četiri zemlje na 16.<h2>Evropska praksa</h2>Već godinama širom demokratskog svijeta postoje kampanje u kojima se zagovara da se mladim ljudima omogući pravo glasa već od 16. godine. Ipak, u vrlo malom broju zemalja je ovakva mjera na sceni. U Evropi su samo Austrija i Njemačka (ali samo za pokrajinske i izbore za EU parlament) omogućile svojim građanima da glasaju sa 16 godina (dok je to moguće i u Škotskoj i Velsu za njihove parlamente te lokalne izbore).Stoga, otvara se pitanje da li bi ovakvu mjeru trebalo primijeniti i u Bosni i Hercegovini. Da stvar bude bolja, da bi se to kod nas omogućilo, nisu potrebne neke obimne zakonske ili ustavne reforme. Neophodna je izmjena propisa.Ipak, nije poznato da je u BiH za sada iko javno pokrenuo ovo pitanje ili se zalagao da se prag za glasanje spusti na 16 godina.<h2>Slaba izlaznost</h2>U BiH tradicionalno bilježimo slabu izlaznost mladih ljudi na izbore.Razočarenje mladih glasačkom kutijom važno je jer je glasanje navika: oni koji to ne prihvate, mladi možda nikad neće ni početi glasati. To bi moglo dovesti do sve nižih stopa učestvovanja u nadolazećim desetljećima, smanjujući legitimitet vlada u začaranoj spirali u kojoj slab odziv hrani skepticizam prema demokratiji, i obrnuto.Razočarenje ima mnogo uzroka. Mladi gledaju na glasanje kao na izbor, a ne kao dužnost (ili, zapravo, privilegiju). Politički aktivni imaju tendenciju voditi kampanju o pojedinačnim temama, a ne za određenu stranku. Političari se sve više dodvoravaju starijim biračima - ne samo zato što je vjerovatnije da će glasati već i zato što čine sve veći udio biračkog tijela. Mnogi mladi ljudi vide izbore kao igru koju ne mogu dobiti. Ne čudi stoga što mnogi od njih odustaju od glasanja.<h2>Snose teret</h2>Niža dob za glasanje ojačala bi glas mladih i signalizirala da su njihova mišljenja važna. Na kraju krajeva, oni će snositi najveći teret klimatskih promjena i servisirati dug kojim su plaćene beneficije u kojima danas uživaju starije osobe, poput penzija i zdravstvene zaštite.&nbsp;Iznad svega, pomoglo bi garantirati ponudu mladih glasača potrebnih za očuvanje vitalnosti demokratije. Uvedite ih u sistem rano i oni će izrasti u bolje građane.Glasanje sa 16 godina olakšalo bi iniciranje novih građana u građanski život.&nbsp;

Političari se sve više dodvoravaju starijim biračima, ne samo zato što je vjerovatnije da će glasati već i zato što čine sve veći udio biračkog tijela

Mladi u BiH: Grupa čiji se glas ne čuje

Promjena koju uvodi sve veći broj zemalja: Trebaju li maloljetnici glasati na izborima u BiH

Prije nešto više od godinu mnogi građani Sarajeva žalili su se na činjenicu da se iz glavnog grada BiH moglo putovati na svega nekoliko svjetskih destinacija, a mnoge Sarajlije bile su primorane putovati u obližnje gradove poput Tuzle ili Banje Luke da bi mogli doći do željene evropske destinacije. Ipak, stvari su se posljednjih nekoliko mjeseci promijenile iz korijena. Nakon odluke Vlade KS da subvencionira letove, brojne kompanije počele su otvarati svoje linije prema Sarajevu, a Aerodrom Sarajevo naglo je povećao svoj promet.<h2>Najbolji rezultati</h2>Međunarodni aerodrom Sarajevo bilježi svoje najbolje rezultate. Iako su ciljevi što više putnika i što više direktnih linija, ova godina obećava rekorde.Naime, Sarajevski aerodrom u maju je imao 151.252 putnika, što je za više od 30 posto povećanje u odnosu na maj 2023. godine. Tada je kroz ovaj aerodrom prošlo 115.976 putnika. Tokom ljetnih mjeseci očekuje se da novi rekordi budu postavljeni s obzirom na turističku sezonu.

Prošle godine Sarajevski aerodrom najviše putnika imao je u avgustu, kada ih je zabilježeno 208.570.Kada je u pitanju 2024. godina, kroz ovaj aerodrom u januaru je prošlo 77.454 putnika, u februaru 75.112, u martu 82.926, u aprilu 133.822 te u maju 151.152 putnika. Ukupno je do sada kroz Aerodrom Sarajevo prošlo 520.466 putnika. U tom periodu na Aerodromu je obavljeno 5.379 aviooperacija.<h2>Dvadesetak letova dnevno</h2>U razgovoru za "Avaz" direktor Aerodroma Alen Bajić kaže da su tome doprinijeli napori uposlenih uloženi u unapređenje poslovanja, ali i brojne inicijative prepoznate od vlasti.- Vlada KS je prvi put 2023. godine izdvojila sredstva za subvencioniranje aviokompanija, u cilju širenja mreže destinacija iz Sarajeva i za Sarajevo. Rezultat ove uspješne saradnje Vlade, Turističke zajednice KS i Međunarodnog aerodroma Sarajevo je uvođenje brojnih novih linija iz Sarajeva – kaže Bajić.Podsjetimo, prošle godine kroz sarajevski aerodrom je prošlo 1,36 miliona putnika, a ove godine očekuje se znatno premašivanje te cifre.S ovog aerodroma dnevno polijeće dvadesetak aviona za brojne destinacije. Pored redovnih linija, tu su nove sezonske linije od Milana, Brisela, Londona, Varšave te gradova u Grčkoj i tako dalje.<h2>Od Madrida do Abu Dabija</h2>Međunarodni aerodrom Sarajevo dobio je brojne nove linije na proljeće 2024. dolaskom niskotarifne aviokompanije „RyanAir“, a uskoro se očekuju nove linije kojim će se glavni grad Bosne i Hercegovine dodatno povezati s Evropom.&nbsp;Od marta ove godine iz Sarajeva su otvorene linije za šest evropskih destinacija, i to za Milano, Brisel, London, Memingen, Geteborg i Solun.&nbsp;Pored ovih destinacija, već su ustaljeni letovi za London, Abu Dabi, Beč, Zagreb i brojne druge gradove. U Sarajevo je nedavno sletio avion aviokompanije „Iberia“ iz Madrida, što je obradovalo brojne građane.&nbsp;

U prvih pet mjeseci ukupno je kroz Aerodrom prošlo 520.466 putnika

Aerodrom Sarajevo: Otvorene brojne linije

Aerodrom Sarajevo bilježi svoju rekordnu godinu u historiji: Put od "crne rupe" do povezanosti sa svijetom

Tokom protekle sedmice je definitivno potvrđeno: SDA, DF i SBiH formalizirali su i svoju koaliciju koja je već duže vremena neformalno na sceni te će u Kantonu Sarajevo (što će vjerovatno pratiti i druge kantone) imati zajedničke kandidate na lokalnim izborima.Ove tri stranke borbi za vlast pristupaju krajnje ozbiljno, pa su tako u petak objavili i kompletnu listu svojih kandidata za načelnike. SDA će imati kandidate za načelnike u Starom Gradu (Dženan Selimbegović), Vogošći (Migdad Hasanović), Ilijašu (Nermin Hodžić), Hadžićima (Eldar Čomor), Trnovu (Ibro Berilo) i Ilidži (Samir Lokvančić). SBiH će ponuditi kandidate za načelnike u Novom Sarajevu (Muamer Bandić) i Novom Gradu (Semir Efendić), dok će DF imati načelničkog kandidata u općini Centar (Denis Gratz).<h2>Naučili lekciju</h2>Nakon što su od 2016. do 2020. godine imali načelnike u većini općina, uključujući i tri gradske (Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad), SDA je na lokalnim izborima 2020., na kojima je nasuprot sebe imala stranke tadašnje četvorke (koja je u međuvremenu postala trojka), izgubila načelnička mjesta u sve tri gradske općine (+ Ilidža), dok su prelaskom Semira Efendića u Stranku za BiH ostali i bez Novog Grada. Ono što je najavljeno na lokalnim, potvrđeno je na općim izborima 2022., kada je, podržan od koalicije čak 11 stranaka, Denis Bećirović pobijedio u utrci za Predsjedništvo BiH, dok je trojka nakon Sarajeva uspjela i na federalnom i na državnom nivou doći na vlast.<h2>Bolja situacija</h2>U tom trenutku, uz izuzetak DF-a, sa SDA nije htio koalirati doslovno niko. Za SDA sada stvari mnogo bolje stoje. SBiH je u međuvremenu napustila trojku i definitivno se vratila pod skute SDA. Istovremeno, svaki potez trojke propagandna mašinerija SDA dočekuje teškim optužbama za izdaju i prodaju interesa, a sama vladajuća koalicija, posebno na federalnom i državnom nivou, ruku na srce, još nije polučila neke veće projekte i značajnije rezultate, što im sigurno ne ide u korist.Za razliku od SDA, koja je već sad konsolidirala svoj tim i izabrala kandidate, trojka još nije ni blizu toga. S izuzetkom Nermina Muzura (NiP) i Irfana Čengića (SDP), oko kojih ne bi trebalo biti nesuglasica na Ilidži i u Starom Gradu, o kandidatima trojke se još samo nagađa, mada je izvjesno da će u Centru Naša stranka i NiP imati odvojene kandidate.Sve ovo garantira da će SDA i partneri, u najgorem slučaju, moći računati na bolji rezultat nego na prošlim izborima. <h2>&nbsp;Kapidžić gradonačelnik</h2>Osim kandidata za načelnike općina, poznato je i da će uime tzv. trojke 2 kandidat za gradonačelnika Sarajeva biti Faruk Kapidžić, aktuelni predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo. Kapidžić je kazao kako je podršku kandidatima DF-a i SBiH za načelnike SDA uvjetovala naknadnom podrškom njemu u Gradskom vijeću pri izboru gradonačelnika.

Za razliku od SDA (plus SBiH i DF), koja je već sad konsolidirala svoj tim i izabrala kandidate, u trojki je na sceni svojevrsna bračna svađa


Zelena protiv crvene trojke 

Spektakularni Red Bull Showrun održan je u Sarajevu u subotu, a bolid Formule 1 vozio je proslavljeni vozač Dejvid Kultard (David Coulthard).<h2>Novi projekti</h2>"Red Bull Showrun“ događaj je koji godinama obilazi evropske metropole i od ove godine i Sarajevo se našlo na ovoj prestižnoj mapi. Haris Fazlagić, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo, kazao je kako je ovaj događaj pokazao da je glavni grad u stanju da organizira vrhunske projekte te da se uveliko spremaju i za nove.

- Brojke su rekordne, gosti su sve zadovoljniji, a čini se i sarajevski turistički i ugostiteljski radnici imaju razloga za zadovoljstvo onim što se ostvaruje – kaže Fazlagić.<h2>Evropski grad</h2>Prof. dr. Nenad Brkić, koji predaje na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, te i jedan od koautora studije o brendiranju KS, u razgovoru za "Dnevni avaz“ ističe kako ovakvi događaji itekako doprinose promociji i brendiranju nekog grada.

- Postajemo dio porodice glavnih gradova, ovakvi događaji privlače medije, privlače turiste, čine sretnim domaće o stanovništvo. To je način promocije grada i turizma, ali od svega ima i ekonomske koristi te mislim da bismo trebali imati više događaja poput ovog.Brkić navodi kako Sarajevo treba nastaviti ovim putem, ali da ga raduje što je ovakvih događaja u gradu tokom posljednjih godina sve više.- Sarajevo je sigurno najveći brend koji imamo u Bosni i Hercegovini. Kulturno-historijsko naslijeđe je najveća naša prednost. Sarajevo treba etablirati kao prijestonicu kulture. Čini mi se da je to ono što nama Sarajlijama i Sarajevu najviše leži, tu imamo najviše potencijala da organiziramo i promoviramo. Ali za to će nam trebati i bolja infrastruktura.&nbsp;

Država tu treba uraditi svoj dio posla. Tu prije svega mislim na komunalnu i turističku infrastrukturu – navodi Brkić u razgovoru za "Dnevni avaz“.<h2>Poseban duh</h2>Profesor Brkić navodi da Sarajlije često, uprkos državi, uspijevaju održavati visok kulturni nivo u gradu.- Nekada je on građen uz podršku države, ali možda i češće, uprkos državi ovakvoj kakva jeste. Ljudi su uspjeli da organiziraju i naprave neke događaje, muzeje, evente, kompanije koje privlače pažnju i domaće i međunarodne javnosti. Sarajevo je relativno mali grad, ali ima taj neki duh, miris i okus koji može da bude privlačan prije svega zemljama u regiji, ali i Evropi u cjelini – navodi Brkić.

Kulturno-historijsko naslijeđe je najveća naša prednost, Sarajevo treba etablirati kao prijestonicu kulture, navodi Brkić

"Red Bull Showrun“: Kultard zabavljao Sarajlije 

Koliko događaji poput "Red Bull Showruna" doprinose imidžu glavnog grada: Sarajevo je najveći brend Bosne i Hercegovine!

Krajem marta ove godine visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) napravio je izmjene Izbornog zakona koje imaju za cilj konačno stati ukraj izbornim krađama koje su u BiH masovna i dobro poznata pojava. <h2>Tehnologija, inšallah</h2>S tim ciljem poduzeto je nekoliko mjera, a ona najvažnija je svakako uvođenje elektronskih skenera na glasačkim mjestima, koji bi uveliko trebali smanjiti mogućnosti izbornih krađa i manipulacija. Naime, ubuduće, nakon što glasate, trebate skenirati listić i vaš glas će automatski biti zabilježen u bazi podataka, bez mogućnosti naknadnih manipulacija i prevara.Ipak, to na ovim izborima neće biti slučaj, a stranke će i dalje imati odriješene ruke nastaviti po starom. Naime, na ovim izborima bit će proveden pilot-projekt u svega desetak općina. No, da stvar bude gora, prema pouzdanim informacijama „Dnevnog avaza“, u CIK-u vlada poprilična panika glede toga da li će i ovaj pilot-projekt biti uspješan. Naime, još nije jasno ko i kako će osigurati neophodnu opremu, a stvar dodatno komplicira to što se više međunarodnih institucija nudi da pokrije proces, a postoji i strah zbog toga da li će uređaji funkcionirati kako treba.Dakle, iako je izmjenama Šmit predvidio i daleko strožije sankcije za izborne krađe i prevare, sam način glasanja će i dalje otvarati vrata za potencijalne izborne krađe koje su do sada bile na sceni. CIK je početkom maja uputio poseban zahtjev Ministarstvu finansija i trezora BiH tražeći 19 miliona KM za organizaciju izbora.Drugim riječima, neku bitniju promjenu na ovim izborima i dalje nećemo moći očekivati, s obzirom na to da će se većinom glasati i brojati „po starom“. No, dobra stvar je da će barem biti pokrenut proces koji bi trebao u budućnosti i na sljedećim izborima dovesti do daleko poštenijih ishoda.<h2>Moglo je prije</h2>Možda u toj činjenici leži i jedan od razloga što ni sami političari nisu dizali glas protiv Šmitove odluke o izmjenama Izbornog zakona. Iako je Milorad Dodik mjesecima vodio kampanju najavljujući kako izmjene Izbornog zakona koje će donijeti Šmit neće prihvatiti, najavljujući čak i da će se RS okrenuti u osnivanje vlastite izborne komisije, na kraju ipak na izbore izlazi po Šmitovim izmjenama, usput komično lažući da bi on, kao, mogao organizirati i neke posebne izbore na proljeće naredne godine i pokušavajući da se sakrije iza drugih stranaka.No, suočen s već jednom optužnicom, jasno je da Dodik Šmita i njegove odluke i pravila koje donosi ipak priznaje. U vezi s tim, nameće se logično pitanje zašto ta pravila nisu mogla biti donesena i mnogo ranije, a građani BiH oslobođeni decenija izbornih krađa i prevara koje su ovu državu vodile u krivom smjeru.<h2>Mijenjanje historije</h2>Prethodnih godina izborne krađe bile su široko prisutna pojava u BiH, a na biračkim mjestima bilježene su brojne nepravilnosti. Pojedine potencijalne krađe išle su toliko duboko da su mijenjale konačne pobjednike izbora, pa i samim tim historijske tokove bh. društva. Najeklatantniji primjer su izbori za predsjednika RS 2022. godine, kada tokom izborne noći CIK uopće nije ni objavljivao preliminarne rezultate.&nbsp;

Neku bitniju promjenu na predstojećim lokalnim izborima i dalje ne možemo očekivati, s obzirom na to da će se većinom glasati i brojati „po starom“

Uvođenje tehnologije čeka bolje dane: I ove godine će se krasti na izborima

Gdje je i šta nam radi Vijeće ministara BiH? Naime, već danima ne čujemo nikakve informacije o aktivnostima, zakonima i inicijativama vrhovnog izvršnog organa vlasti u Bosni i Hercegovini. A počelo je tako optimistično.Elmedin Konaković pohodio je Laktaše i iz prvih redova gledao utakmice Igokee, iz trojke su nam poručivali da oni znaju kako će s Dodikom i da on neće biti destruktivan ako mu se ista energija ne nudi iz Sarajeva, sve karte su bacane na evropski put...I, uistinu, uspjelo je proći nekoliko evropskih zakona koji su godinama stajali zabunkirani i BiH je dobila neko zeleno svjetlo za početak pregovora.I dok HDZ i dalje drži isprazni optimizam govoreći o napretku i evropskom putu BiH, čini se da iz trojke pomalo već i shvataju da su pojeli go*no. No, ispostavilo se ubrzo da je Dodik nepromjenjiv. Naime, njegove politike u konačnici ipak ne zavise od toga koliko će partneri iz Federacije biti manje ili više dobronamjerni prema njima. Njegov put je odavno zacrtan, a to je iznurivanje Bosne i Hercegovine dokle i koliko može, uz pokušaje dokazivanja u praksi da je ona „nemoguća država“.Dakle, Dodik prvo plasira neku teoriju, a onda čini sve što može u praksi da je dokaže. Pa tako ni budžet još nije usvojen.Na tom destruktivnom putu on testira granice do kojih može ići i povlači se kad se oprži, no u konačnici nikad ne odustaje, nego samo čeka povoljniju priliku.Ako je spreman i sarađivati i „pustiti“ određene reforme da prođu, to je isključivo zbog lične koristi i interesa koji bi mogao izvući iz toga.Sada je prešao na taktiku hladnog mira, odnosno držanja državnih institucija ponovo taocem koji radi s minimumom energije, onoliko koliko je Dodiku ćeif, slično kao u periodu 2018. – 2022.I ako nešto treba biti lekcija posljednjeg mandata s Dodikom, onda je to - ne puštajte ga, pobogu, više u državnu vlast. Ako baš ne morate.

Ne puštajte ga, pobogu, više u državnu vlast, ako baš ne morate

BiH u laktaškim raljama

U Sarajevu su se pojavile zmije. Dana 9. juna zmija je uočena uz rijeku Miljacku na području sarajevskog naselja Otoka. Dan poslije, u ulici Džamijska, u sarajevskom naselju Hrasno, u jednom haustoru vladala je prava uzbuna, jer je u ulaz ušla zmija i zavukla se ispod lima na stubištu.&nbsp;Zmija je ušla u haustor nakon što je jedna stanarka, prilikom izlaska iz zgrade, stala na nju, srećom bez posljedica, a zmija je potom kroz otvorena vrata šmugnula u stubište.<h2>Drama u Hrasnom</h2>No, da nadležne očito pojava zmija pretjerano i ne brine pokazuje iskustvo kroz koje su prošli stanari. Naime, najprije su pozvali vatrogasce, ali oni su im rekli da nemaju ništa sa zmijama i da nisu nadležni.&nbsp;

Potom su pozvali Civilnu zaštitu Novo Sarajevo, ali oni su im rekli da imaju ugovor s firmom „Sanitacija“ koja bi se, kako su rekli, navodno trebala pobrinuti za ovaj problem.&nbsp;U ovoj firmi im se, međutim, niko nije javio. Pozvali su još neka komunalna preduzeća da bi, nakon što su shvatili da niko neće reagirati, uzeli pravdu u svoje ruke i izbacili zmiju iz haustora. Zmija je inače bila duža od jednog metra.<h2>Ne pomjerati se</h2>Prošli mjesec i stanovnici Alipašinog požalili su se na sve veći broj zmija koje su se pojavile u njihovom naselju.Zbog toga mnogi građani strahuju za svoju sigurnost.U razgovoru za "Dnevni avaz“, dr. Kemal Kadrić, specijalista urgentne medicine, navodi da je u slučaju ujeda zmije najvažnije ne pomjerati se:- Kada čovjek miruje i krvotok miruje, kada se čovjek kreće otrov hitno dolazi do vitalnih poruke. Odmah nazovite Hitnu pomoć. Seruma ima dovoljno, ali se on ne daje za svaki ujed, nego samo ako se procijeni od ljekara da je pacijent vitalno ugrožen. Nije svaka zmija otrovnica – navodi Kadrić.

I dok institucije prebacuju odgovornost jedna na drugu i za problem zmije očigledno niko nije nadležan, a Vlada KS za sve i ne haje, građanima izgleda jedino ostaje da budu oprezni i sami se zaštite.<h2>14 vrsta</h2>Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice – poskok, šarka i vrlo rijetki balkanski šargan, dok je preostalih 11 neotrovno i bezopasno.&nbsp;Sve tri vrste zmija otrovnica koje žive u BiH mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, trokutastoj glavi prije koje se tijelo jasno sužava, te po kratkom zdepastom tijelu.&nbsp;Po obojenosti odstupa šarka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.

Građanima izgleda jedino ostaje da budu oprezni i sami se izbore sa zmijama

Sve češći gosti u sarajevskim mahalama: Zmije haraju Sarajevom, nadležan nije niko

Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Demokratska fronta (DF) imat će zajedničke kandidate za načelnike u Kantonu Sarajevo, dogovoreno je danas&nbsp; prostorijama Kantonalnog odbora Stranke demokratske akcije ( KO SDA).Ovaj dogovor je rezultat višesedmičnih razgovora između kantonalnih delegacija ovih stranaka.U petak će biti održana zajednička press konferencija na kojoj će javnosti biti predstavljeni detalji dogovora.<h2>Postignut dogovor</h2>Ovo je jedan od ključnih sastanaka za formiranje koalicije "Trojka 2" koja bi trebala imati zajedničke kandidate za načelnike u općinama u Kantonu Sarajevo.Predsjednik KO SDA Faruk Kapidžić je kazao da je jedan glavnih od uslova za postizanje dogovora da on bude predložen za poziciju gradonačelnika. Zauzvrat, SDA će biti spremna u mnogim općinama podržati kandidate za načelnike iz ovih stranaka. Tako bi kandidat „trojke 2“ za načelnika Općine Centar trebao biti Dennis Gratz iz DF-a, koji bi trebao ići na megdan aktuelnom načelniku Srđanu Mandiću (NS), ali moguće i Goranu Terziću (NiP), s obzirom da je u ovoj općini došlo do pucanja koalicije. U ovoj općini SDA je bila raspoložena da kandidira Davuda Bećirovića. U Novom Sarajevu kandidat „trojke 2“ bi trebao ići Muamer Bandić koji će, sve je izvjesnije, za suparnika imati gradonačelnicu Sarajeva Benjaminu Kariću, dok bi u Novom Gradu kandidat „trojke 2“ trebao biti aktuelni načelnik Semir Efendić. Iako su se iz općinskog odbora SDA nedavno pobunili protiv kandidature Efendića, istaknuvši da će ova stranka imati svog kandidati, Kapidžić je naglasio da će SDA biti spremna podržati aktuelnog gradonačelnika.<h2>&nbsp;Zelena periferija</h2>Dosta slabije šanse ova koalicija će imati u Starom Gradu gdje će protukandidat Irfanu Čengiću (SDP) ponovo biti Dženan Selimbegović (SDA).Dosta lakšu situaciju SDA bi trebala imati u prigradskim općinama gdje i danas drži vlast. U Općini Ilijaš u oktobru će „snage odmjeriti“ Amar Dovadžija ispred stranaka tadašnje četvorke, koji je i na posljednjim izborima bio kandidat, te Nermin Hodžić ispred SDA.U Vogošći, Trnovu i Hadžićima u kojima decenijama suvereno vlada, SDA ne bi trebalo imati većih problema da zadrži načelničke pozicije, kao ni u Trnovu gdje suvereno upravlja Ibro Berilo.<h2>Kapidžićeva kalkulacija</h2>Spremnost da prepusti kandidature DF-u i SBiH u gradskim općinama u zamjenu za podršku za gradonačelnika predstavlja priličan rizik za Kapidžića, s obzirom da izbor gradonačelnika uveliko zavisi od toga koja koalicija će nakon izbora imati većinu vijećnika u Gradskom vijeću Grada Sarajeva. No, činjenica da Kapidžić sebe već sada vidi na toj poziciji, pokazuje prilično samopouzdanje „Trojke 2“ u pogledu vlastitog izbornog rezultata.

Kapidžić je kazao da je jedan glavnih od uslova za postizanje dogovora da on bude predložen za poziciju gradonačelnika

SDA, DF i SBiH imat će zajedničke kandidate u Kantonu Sarajevo

Situacija u Kantonu Sarajevo uveliko se zahuktava glede lokalnih izbora koji se održavaju u oktobru. Ono što je sve izvjesnije jeste da će građani na izborima okvirno odlučivati između dva bloka, jednog koji će činiti trojka (SDP, NS i NiP) te drugog u kojem će biti SDA, DF i SBiH.<h2>Neizvjesni Centar</h2>Ipak, i unutar samih blokova i dalje postoje tenzije i mnoge nerazjašenjene stvari. U Općini Centar Naša stranka objavila je kako će Srđan Mandić ponovo biti njihov kandidat za načelnika, dok su u DF-u, s druge strane, potvrdili kandidaturu Dennisa Gratza. Ostaje da se vidi kako će na ovo negirati NiP-ov odbor u Centru koji je već duže vremena u sukobu s Mandićem, ali i da li će SDA podržati Gratza ili će izaći sa svojim kandidatom.Prema neslužbenim informacijama, favorit SDA za kandidata u ovoj općini je Davud Bećirović. S druge strane, NiP bi u ovoj Općini mogao predložiti Gorana Terzića, bivšeg košarkaša.U Općini Ilijaš u oktobru će „snage odmjeriti“ Amar Dovadžija ispred stranaka tadašnje četvorke, koji je i na posljednjim izborima bio kandidat, te Nermin Hodžić ispred SDA. Hodžić je trenutno na poziciji direktora JU Kulturno-sportskog centra i Radio Ilijaša, dok je Dovadžija do prije nekoliko mjeseci bio na poziciji direktora Studentskog centra Kantona Sarajevo gdje je dao ostavku.U Općini Novo Sarajevo sve je izvjesnije da će kandidatkinja trojke biti gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, dok bi ispred druge koalicije zajednički kandidat mogao biti Muamer Bandić, član Stranke za BiH.Iako još nije poznato ko bi ispred trojke mogao biti kandidat u najmnogoljudnijoj općini, nesumnjivo do još jednog mandata pokušati doći aktuelni načelnik Semir Efendić. Ipak, iz općinskog odbora SDA u ovoj općini objavili su da neće podržati Efendića te da će imati vlastitog kandidata.Međutim, nije izvjesno da će se to zaista i desiti. Ono što je uočljivo jeste da u ovoj fazi i DF i Stranka za BiH vrlo samouvjereno ističu svoje kandidate za načelnike, iako su znatno slabije u odnosu na SDA.<h2>Pametno p(r)opuštanje</h2>SDA bi navodno bila spremna, poput SDP-a na prošlim izborima, progutati prepuštanje načelničkih kandidata koalicionim partnerima u zamjenu za poziciju gradonačelnika Sarajeva, a za ovu poziciju planiran je Faruk Kapidžić, trenutni šef kantonalnog odbora SDA.No, da bi prepustila načelničke kandidature, SDA želi dobiti garanciju da će imati podršku prvenstveno DF-a, a zatim i SBiH-a prilikom izbora za gradonačelnika Grada.Mnoge stvari trebale bi biti jasnije u srijedu, kada bi kantonalni odbori SDA, DF-a i SBiH trebali održati novi sastanak.<h2>Ilidža i Stari grad</h2>Kada je riječ o Općini Ilidža, u subotu je objavljeno da će kandidat SDA biti Samir Lokvančić, kojem će podršku pružiti SBiH i DF. Kandidat stranaka Trojke (SDP, NiP i Naša stranka) bit će Nermin Muzur, aktuelni načelnik Općine Ilidža.Već je izvjesno i da će SDP, NS i NiP podržati aktuelnog načelnika Općine Stari Grad Irfana Čengića, kojeg podržava i DF. Da SDA ne računa ozbiljno na ovu općinu, govori podatak da će ponovo kandidirati Dženana Selimbegovića, a podršku će mu pružiti i SBiH.

Da bi prepustila načelničke kandidature, SDA želi dobiti garanciju da će imati podršku u Gradskom vijeću za gradonačelnika

Slažu se kockice za lokalne izbore: Žestoka bitka za načelnike i gradonačelnika Sarajeva

„Janjuš, Kojović, Bećirspahić, Bratić, Katalinski, Hadžiabdić, Jelušić, Janković, Bukal, Sprečo i Deraković.“Tako je glasila udarna jedanaestorka sarajevskog Željezničara koji je u sezoni 1971/72 nogometnog prvenstva Jugoslavije postao, prvi put, šampion Jugoslavije.Prvi sastav Želje tada su činili: Slobodan Janjuš, Dragan Kojović, Velija Bećirspahić, Blagoje Bratić, Josip Katalinski, Enver Hadžiabdić, Branimir Jelušić, Boško Janković, Josip Bukal, Edin Sprečo i Avdija Deraković, a još su u sastavu bili Slobodan Kojović, Fahrija Hrvat, Džemaludin Šerbo, Nusret Kadrić, Hajrudin Saračević, Miloš Radović i Željko Rudić – na čelu sa velikanom trenerskog posla Milanom Ribarom.<h2>"Sarajevu draže bilo da Zvezda uzme</h2>"Titula se odlučivala u posljednjem kolu Prve lige Jugoslavije. Željezničar je imao dva boda prednosti u odnosu ne Zvedu, ali i lošiju gol razliku, te mu je trebao bod sa teškog gostovanja u Beogradu kod Partizana u slučaju da Zvezda pobijedi, dok je na Koševu kod Sarajeva gostovala Crvena zvezda, takmac „Plavih“ za titulu…Legendarni igrač Željezničara Brane Jelušić se svojevremeno se u razgovoru za Al Jazeeru Balkans prisjetio se te utakmice.-	Sarajevo je maltene uvijek više voljelo da Zvezda bude prvak, a ne mi, pa smo mi pretpostavljali kako će biti u Sarajevu. Uvijek smo prije utakmice izlazili na stadion, da vidimo kakav je teren, popričamo sa igračima… Taj dan – niko ništa ne priča, svi mutni, a stadion pun navijača Zvezde koji su navijali za Partizan – prisjetio se Jelušić.Prvo poluvrijeme između Partizana i Želje je bilo neizvjesno, a igračima je posebnu tenziju pravila činjenica da je pred kraj prvog poluvremena spiker na stadion objavio da Zvezda na Koševu već vodi s 2:0.Srećom, na kraju poluvremena Željezničar je uspio povesti. Boško Janković je u 42. minuti sa 18 metara pogodio donji ugao gola, golman Partizana Ivan Ćurković se bacio, ali nije uspio odbraniti. Drugo poluvrijeme Željezničar je riješio rutinski. Boško dao još dva gola, a Velija Bećirspahić još jedan, svoj, zanimljivo je, prvi gol u sezoni.Poslije utakmice navijači Željezničara su utrčali u teren kako bi s igračima proslavili titulu.

<h2>Legendarni Ribar</h2>Najviše zasluga za uspjeh te generacije pripada svakako treneru Milanu Ribaru koji je Željezničar i doveo do nivoa jednog od najvećih klubova u bivšoj državi.Činjenica da je Komunistička partija BiH kumovala osnivanju SD Torpeda 1946. koji će naredne godine biti preimenovan u „Sarajevo“, jasno je ukazivala koji klub je imao veće simpatije tadašnji vladajućih garnitura.

Za Željezničar kao stariji sarajevski klub to je značilo da će narednih 15 godina provesti uglavnom u Drugoj saveznoj ligi.Željezničar će u Prvu saveznu ligu konačno ući u sezoni 1962./63. te će već u prvoj sezoni zauzeti visoko treće mjesto. Šezdesete će biti prvo zlatno doba za sarajevski klub, a prekretnicu će svakako predstavljati preuzimanje trenerske klupe od Milana ribara, bivšeg igrača ovog kluba, 1967. godine.Pod njegovim vodstvom „Plavi“ su počeli igrali „totalni nogomet“. Mnogi su ih zvali „tim dinamit“ i smatrali kako su i prije 1972. trebali osvojiti titulu. A bili su blizu. U sezoni 1969./70. Željezničar je bio četvrti, a u sezoni 1970./71. drugi, iza splitskog Hajduka.

Željezničar je postao jedan od najvažnijih brendova Sarajeva i svojevrsni simbol popularne kulture.Zaslužena titula konačno je osvojena u sezoni 1971./72. Najbolji strijelac Željezničara u toj sezoni bio je Josip Bukal sa 14 golova, dok je Božo Janković postigao njih 13. Poseban kuriozitet je da je Josip Katalinski, iako je igrao centarhalfa, postigao čak 12 golova.

Hiljada građana dočekalo su igrače Željezničara pri povratku u Sarajevu, a u gradu je došlo do svojevrsnog delirijuma s blokiranim saobraćajnicama, navijačkim zastavama i pjesmama.Od tada je prošlo više od pet decenija, mnoge titule su proslavljene, ali ta ima posebnu težinu – prva u plavoj riznici i jedina u bivšoj Jugoslaviji.

Najviše zasluga za uspjeh te generacije pripada svakako treneru Milanu Ribaru koji je Željezničar pretvorio u jedan od najjačih timova u bivšoj državi

Na današnji dan Željo je pokorio Jugoslaviju: Zvezdi nije pomoglo ni što je Sarajevo "pustilo" da pobijedi

Predsjednik RS Milorad Dodik predlaže da se neustavni dan RS ubuduće obilježava 15. februara umjesto 9. januara. Podsjetimo, Ustavni sud BiH je dan RS na ovaj dan proglasio neustavnim, ali Dodik je, i mimo toga, svake godine održavao parade.<h2>&nbsp;Zlokobne implikacije</h2>Umjesto toga, Dodik predlaže da dan RS ubuduće bude 15. februara, koji se obilježava kao Dan državnosti Srbije, u spomen dana kada je podignut Prvi srpski ustanak.Ova najava predstavlja Dodiku zgodnu priliku da sa sebe skine pritisak i potencijalne nove krivične sankcije zbog upornog obilježavanja neustavnog dana RS te da sve to zakamuflira u novu oblandu srpskog patriotizma i ujedinjavanja tako što će kao novi datum izabrati državni praznik iz susjedne Srbije. Kada se ovome doda i da su u RS, nakon brojnih upozorenja, odustali od usvajanja skandaloznog zakona o „stranim agentima“ ili da je, uprkos pompi, pristao da izađe na izbore prema Izbornom zakonu čije je izmjene donio Kristijan Šmit (Christian Schmidt), to sve ukazuje da je Dodik očito spreman „povući ručnu“ te nakon optužnice pred Sudom BiH i crne liste SAD dodatno „ne čačkati mečku“. Ipak, ovo nikako ne znači da će Dodik postati konstruktivan političar ili da će odustati od svojih nacionalističkih ambicija. To, dakako, ostaje, iako će izvjesno biti mnogo oprezniji u prelasku crvenih linija koje bi mu mogle nanijeti ličnu štetu.Ipak, „svesrpski sabor“, koji je tokom vikenda održan, ima potencijalno mnogo zlokobnije implikacije od ovog ili onog poteza koje Dodik vuče u okvirima Bosne i Hercegovine. Sadržaj deklaracije naglašava kulturno i duhovno jedinstvo Srba izvan geografskih granica Srbije, određujući srpski jezik, kulturu i pravoslavnu vjeru kao tačke integracije. Promovira srpski identitet kao osnov političkog organiziranja i kao nešto čemu državne granice ne smiju biti barijera. <h2>Naslonjeni na Putina</h2>Iako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić savršeno shvata da je u trenutnim geopolitičkim okolnostima otcjepljenje RS nemoguće, plan jasno izložen na „svesrpskom saboru“ jeste izvršiti svojevrsnu institucionalnu, političku i društvenu fuziju institucija u Srbiji i RS do te mjere da će te dvije političke jedinice, od kojih je jedna suverena država, a druga entitet, praktično biti jedno iako s formalno dva različita sistema.U tom smislu, određenje istog datuma za proslavu „državnosti“ odnosno „dana RS“ simbolična je, ali opasna je najava kretanja u tom pravcu.Usvojena deklaracija jasno crta program „srpskog sveta“ koji protagonisti srbijanskih vlasti godinama ističu kao svoj cilj, naslonjen ideološki na svoj pandan "ruskog svijeta" koji promovira Vladimir Putin, čim se šalje i jasna poruka da su Srbija i RS u međuvremenu u potpunosti stale uz ruski politički koncept koji postojeće države i njihove granice smatra historijskom greškom i slovom na papiru koje se može prekrajati.<h2>„Lukav plan“</h2>Iako autori deklaracije misle da su proveli „lukav plan”, spominjući evropsku integraciju kao navodni cilj Srbije, objavljivanje ove deklaracije jasno je guranje prsta u oko Evropskoj uniji, a EU treba biti svjesna svih opasnosti koje arhitekti ovog projekta mogu donijeti Evropi.

Predsjednik RS spreman odustati od 9. januara. Sadržaj deklaracije naglašava kulturno i duhovno jedinstvo Srba izvan geografskih granica Srbije


Ključne poruke "svesrpskog sabora": Dodik "povlači ručnu"


Jučer je obilježena 80. godišnjica Dana D, odnosno iskrcavanja saveznika na Normandiju koje je značilo početak potiskivanja njemačkih trupa sa Zapadnog fronta i, u konačnici, poraz Njemačke i samoubistvo Adolfa Hitlera. Pobjeda trupa Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije na Zapadu značila je i djelimični trijumf liberalno-demokratskog svijeta nad silama fašističkog mraka i totalitarnog terora koji je iza sebe ostavio holokaust i svjetski rat u kojem je poginulo oko 60 miliona ljudi.Pobjeda je bila djelimična, jer se preko polovine svijeta spustila željezna zavjesa komunizma koja je drugu polovinu svijeta držala u novim stegama neslobode, siromaštva i obezvređivanja pojedinca. Kada je Berlinski zid pao 1989., činilo se da je pobjeda liberalne demokratije konačna, a era vječne slobode na vidiku, no to se nikad nije ostvarilo.Osamdeset godina nakon Dana D, Evropa je ponovo u ratu za svoju civilizaciju i svoje vrijednosti, ratu koji bi sudbinski mogao odrediti budućnost civilizacije. Rusija je odlučila vojnim putem spriječiti želju susjedne Ukrajine da se priključi zapadnom političkom i civilizacijskom savezu. Uz Ukrajinu je stao Zapad, ali ni Rusija nije usamljena, jer se antidemokratske sile Istoka uključuju u vlastiti savez, najsimboličnije oličen kroz BRICS.On okuplja različite političke sisteme, ideologije i civilizacije, no njegovim članicama je zajedničko odbijanje (u manjoj ili većoj mjeri) zapadnog vodstva i civilizacijskih standarda.Baš kao i u Drugom svjetskom ratu, i danas sile s Istoka imaju svoje saveznike i u Bosni i Hercegovini, oličene najprije u Miloradu Dodiku, koji se ponovo sastao s Putinom, ali i sve većem broju iranskih i bliskoistočnih igrača u drugom entitetu koji pokušavaju naći neku istočnu alternativu za Bošnjake.BiH je možda mala, ali geografski i religijski dovoljno važna da bude na udaru različitih opasnih vjetrova s Istoka - koji su joj već nanijeli nesnosnu štetu.Stoga, globalna borba još jednom se prebija preko leđa BiH, a Zapad bi morao biti svjestan ko su njegovi saveznici, ali još važnije, ko su mu neprijatelji prema kojima je bio isuviše tolerantan.

Kao i u Drugom svjetskom ratu, globalna borba dobra i zla još jednom se prebija preko leđa BiH

Sluge Istoka

Predsjedništvo i Kantonalni odbor Naše stranke održali su sjednicu na kojoj je usvojen zaključak da Srđan Mandić bude kandidat za načelnika Općine Centar. Na ovaj način, Naša stranka je odlučila uzeti stvari u svoje ruke i prva povući potez na šahovskom polju koji bi mogao dodatno zakomplicirati odnose unutar trojke.<h2>U sukobu s NiP-om</h2>Naime, Mandić je već duži vremenski period u sukobu s općinskim odborom NiP-a na čelu s Jasminom Ademovićem koji je neuspješno, krajem prošle godine, pokušao da pokrene njegov opoziv. Teško je očekivati da Mandić, koji je na posljednjim izborima bio zajednički kandidat trojke, dobije podršku od općinskog odbora ove stranke za još jednu kandidaturu za načelnika.

Nezvanično, s Mandićem se nedavno sastao i lider NiP-a Elmedin Konaković, koji ga je u ime jedinstva trojke pokušao nagovoriti da odustane od kandidature i prepusti to mjesto nekome ko bi bio prihvatljiviji svima, što je navodno bilo i po volji dijelu rukvodostva u NS-u, no Mandić je odlučno odbio takav prijedlog, ističući da će, ako bude potrebno, izaći na izbore i kao nezavisni kandidat.<h2>Veliki ispit</h2>Ipak, prelamanje Naše stranke da uprkos svemu ide s Mandićem, baca prašinu u oči prije svega NiP-ovom odboru u Centru koji se sad nalazi u neobranom gvožđu – da li povući ručnu i ne izaći s vlastitim kandidatom ili ipak kandidirati nekog ispred NiP-a, no onda rizikovati prepuštanje općine kandidatu SDA koalicije i potencijalno rizikovati raslojavanje trojke, koje bi prevazišlo područje Općine Centar.U svakom slučaju, kandidatura Mandića bit će veliki ispit za stabilnost i kompaktnost trojke.

Kada je riječ o ostalim općinama, Naša stranka još nije donijela odluku da li će i na koji način podržati kandidate SDP-a i NiP-a u drugim općinama.&nbsp;To se prije svega odnosi na potencijalnu kandidaturu Benjamine Karić u Novom Sarajevu kojoj je suprotstavljen dobar dio Naše stranke.<h2>Zaustavljanje gradnje</h2>Stanovnici sarajevskog naselja Marindvor uputili su otvoreno pismo načelniku Općine Centar Srđanu Mandiću s porukom da prvenstveno zaustavi planiranu gradnju tornja s preko 20 spratova na području ovog naselja.Oni su u svom pismu naveli da je Marindvor već „zakrčen“ tržnim centrima, visokim zgradama i automobilima. Ali ono za šta se sada mogu pobuniti jeste gradnja tornja od preko 20 spratova kod hotela „Holiday“.&nbsp;Poručili su da očekuju da ih načelnik primi na sastanak kako bi saslušao njihove argumente.

Dok ignorira zvanične predstavnike ove države: Zašto Erdoan o BiH razgovara s Bakirom

Za koje naučne radove je KS izdvojio sredstva iz budžeta: Ministarstvo priprema veliko mršavljenje građana uz kofein?

Kod Cece po sadaku

Promjena koju uvodi sve veći broj zemalja: Trebaju li maloljetnici glasati na izborima u BiH

Aerodrom Sarajevo bilježi svoju rekordnu godinu u historiji: Put od "crne rupe" do povezanosti sa svijetom

Zelena protiv crvene trojke

Koliko događaji poput "Red Bull Showruna" doprinose imidžu glavnog grada: Sarajevo je najveći brend Bosne i Hercegovine!

Uvođenje tehnologije čeka bolje dane: I ove godine će se krasti na izborima

BiH u laktaškim raljama

Sve češći gosti u sarajevskim mahalama: Zmije haraju Sarajevom, nadležan nije niko

SDA, DF i SBiH imat će zajedničke kandidate u Kantonu Sarajevo

Slažu se kockice za lokalne izbore: Žestoka bitka za načelnike i gradonačelnika Sarajeva

Na današnji dan Željo je pokorio Jugoslaviju: Zvezdi nije pomoglo ni što je Sarajevo "pustilo" da pobijedi

Ključne poruke "svesrpskog sabora": Dodik "povlači ručnu"

Sluge Istoka

Naša stranka prelomila i objavila kandidaturu: Mandić ide za načelnika, šta će učiniti Ademovićev NiP?

Dok ignorira zvanične predstavnike ove države: Zašto Erdoan o BiH razgovara s Bakirom

Za koje naučne radove je KS izdvojio sredstva iz budžeta: Ministarstvo priprema veliko mršavljenje građana uz kofein?

Kod Cece po sadaku

Promjena koju uvodi sve veći broj zemalja: Trebaju li maloljetnici glasati na izborima u BiH

Aerodrom Sarajevo bilježi svoju rekordnu godinu u historiji: Put od "crne rupe" do povezanosti sa svijetom

Zelena protiv crvene trojke

Koliko događaji poput "Red Bull Showruna" doprinose imidžu glavnog grada: Sarajevo je najveći brend Bosne i Hercegovine!

Uvođenje tehnologije čeka bolje dane: I ove godine će se krasti na izborima

BiH u laktaškim raljama

Sve češći gosti u sarajevskim mahalama: Zmije haraju Sarajevom, nadležan nije niko

SDA, DF i SBiH imat će zajedničke kandidate u Kantonu Sarajevo

Slažu se kockice za lokalne izbore: Žestoka bitka za načelnike i gradonačelnika Sarajeva

Na današnji dan Željo je pokorio Jugoslaviju: Zvezdi nije pomoglo ni što je Sarajevo "pustilo" da pobijedi

Ključne poruke "svesrpskog sabora": Dodik "povlači ručnu"

Sluge Istoka

Naša stranka prelomila i objavila kandidaturu: Mandić ide za načelnika, šta će učiniti Ademovićev NiP?