Krajem marta ove godine visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) napravio je izmjene Izbornog zakona koje imaju za cilj konačno stati ukraj izbornim krađama koje su u BiH masovna i dobro poznata pojava.

Tehnologija, inšallah

S tim ciljem poduzeto je nekoliko mjera, a ona najvažnija je svakako uvođenje elektronskih skenera na glasačkim mjestima, koji bi uveliko trebali smanjiti mogućnosti izbornih krađa i manipulacija. Naime, ubuduće, nakon što glasate, trebate skenirati listić i vaš glas će automatski biti zabilježen u bazi podataka, bez mogućnosti naknadnih manipulacija i prevara.

Ipak, to na ovim izborima neće biti slučaj, a stranke će i dalje imati odriješene ruke nastaviti po starom. Naime, na ovim izborima bit će proveden pilot-projekt u svega desetak općina.

No, da stvar bude gora, prema pouzdanim informacijama „Dnevnog avaza“, u CIK-u vlada poprilična panika glede toga da li će i ovaj pilot-projekt biti uspješan. Naime, još nije jasno ko i kako će osigurati neophodnu opremu, a stvar dodatno komplicira to što se više međunarodnih institucija nudi da pokrije proces, a postoji i strah zbog toga da li će uređaji funkcionirati kako treba.

Dakle, iako je izmjenama Šmit predvidio i daleko strožije sankcije za izborne krađe i prevare, sam način glasanja će i dalje otvarati vrata za potencijalne izborne krađe koje su do sada bile na sceni.

CIK je početkom maja uputio poseban zahtjev Ministarstvu finansija i trezora BiH tražeći 19 miliona KM za organizaciju izbora.

Drugim riječima, neku bitniju promjenu na ovim izborima i dalje nećemo moći očekivati, s obzirom na to da će se većinom glasati i brojati „po starom“. No, dobra stvar je da će barem biti pokrenut proces koji bi trebao u budućnosti i na sljedećim izborima dovesti do daleko poštenijih ishoda.

Moglo je prije

Možda u toj činjenici leži i jedan od razloga što ni sami političari nisu dizali glas protiv Šmitove odluke o izmjenama Izbornog zakona. Iako je Milorad Dodik mjesecima vodio kampanju najavljujući kako izmjene Izbornog zakona koje će donijeti Šmit neće prihvatiti, najavljujući čak i da će se RS okrenuti u osnivanje vlastite izborne komisije, na kraju ipak na izbore izlazi po Šmitovim izmjenama, usput komično lažući da bi on, kao, mogao organizirati i neke posebne izbore na proljeće naredne godine i pokušavajući da se sakrije iza drugih stranaka.

No, suočen s već jednom optužnicom, jasno je da Dodik Šmita i njegove odluke i pravila koje donosi ipak priznaje. U vezi s tim, nameće se logično pitanje zašto ta pravila nisu mogla biti donesena i mnogo ranije, a građani BiH oslobođeni decenija izbornih krađa i prevara koje su ovu državu vodile u krivom smjeru.

Mijenjanje historije

Prethodnih godina izborne krađe bile su široko prisutna pojava u BiH, a na biračkim mjestima bilježene su brojne nepravilnosti. Pojedine potencijalne krađe išle su toliko duboko da su mijenjale konačne pobjednike izbora, pa i samim tim historijske tokove bh. društva. Najeklatantniji primjer su izbori za predsjednika RS 2022. godine, kada tokom izborne noći CIK uopće nije ni objavljivao preliminarne rezultate.