<p>Vlada Kantona Sarajevo, predvođena premijerom Nihadom Ukom (Naša stranka), sve više ulazi u krizu i postaje jedna od najkompromitiranijih u historiji ovog kantona. Najnoviji udar stigao je u petak, kada je u nastavku operativne akcije "Koverta" uhapšena ministrica rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica Enda Pavić-Pečenković iz SDP-a. Ovo je već treće hapšenje ministra iz aktuelnog saziva Vlade KS.</p><h2>Četvrtina iza rešetaka</h2><p>Prvi u nizu bio je Bojan Bošnjak (Naša stranka), bivši ministar komunalne privrede, kojeg je policija privela zbog sumnji na korupciju. Nedugo zatim uhapšena je i Adna Mesihović (ZNG), ministrica za visoko obrazovanje. Dakle, tri od ukupno 12 ministara našla su se pod istragama, što ozbiljno dovodi u pitanje legitimitet i stabilnost cijele Vlade. No, prema informacijama „Avaza“, na tome ne stoje, te se protiv još nekoliko ministara vode istrage po različitim osnovama.</p><p>Hapšenje Pavić-Pečenković dolazi samo sedmicu nakon sastanka lidera stranaka Trojke – NiP-a, SDP-a i Naše stranke – s predstavnicima Vlade KS. Tema sastanka bila je upravo moguća rekonstrukcija Vlade. Podsjetimo, tema o rekonstrukciji Vlade KS pokrenuta je još krajem prošle godine nakon velikog neuspjeha stranaka Trojke na izborima. Tada je lider Naše stranke Edin Forto ponudio čak i premijersku poziciju Nihada Uka. Međutim, u međuvremenu jedino oko čega su se stranke Trojke uspjele dogovoriti jeste da se umjesto Bojana Bošnjaka za ministra imenuje Mladen Pandurević. Međutim, oko ostalih mjesta stranke Trojke se nisu uspjele dogovoriti, s obzirom na to da niko nije želio odstupiti od svojih ministara. Ipak, posljednja hapšenja potresaju stvari u samom temelju.</p><h2>Porasli apetiti </h2><p>Prema nezvaničnim informacijama NiP-u kao stranci s najviše zastupnika u ovoj koaliciji su u međuvremenu porasli apetiti, te sada traže i premijera KS, a u ovome ih, navodno, podržava i SDP. NiP je predložio da Uka na mjestu premijera zamijeni Adnan Delić, sadašnji ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH. Zauzvrat, NiP bi Našoj stranci prepustio poziciju gradonačelnika Sarajeva, koja trenutno pripada NiP-u.</p><p>Međutim, ovom prijedlogu snažno se usprotivio predsjednik Naše stranke Edin Forto. Forto insistira da Uk ostane na poziciji premijera i najavio je da njegova stranka neće podržati takvu vrstu rekonstrukcije vlasti. Time je plan za široku rekonstrukciju zasad stavljen na čekanje.</p><p><br></p><h2>&nbsp;Nezadovoljstvo raste</h2><p>U javnosti, međutim, nezadovoljstvo sve više raste. Politički analitičari ocjenjuju da je Vlada KS izgubila kredibilitet te da je pitanje trenutka kada će doći do ozbiljnijih promjena. Profesor Enver Kazaz oštro je kritikovao trenutnog premijera, nazivajući ga "potpuno nesposobnim".</p><p>Kako sada stvari stoje, Vlada KS suočava se s najdubljom političkom krizom od svog formiranja. Uz sve veći pritisak javnosti, hapšenja, unutarstranačka neslaganja i gubitak povjerenja, pitanje je može li ovakav sastav preživjeti do kraja mandata ili će se ipak morati ići na ozbiljne rekonstrukcije, pa čak i na nove izbore.</p>

Tri ministra Vlade Kantona Sarajevo završila su iza rešetaka, a pritisci na premijera Nihada Uka i zahtjevi za rekonstrukcijom vlasti sad su sve jači

Vlada KS u potpunom haosu, NiP želi čelnika

<p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se na društvenoj mreži X nakon kratkog susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bazilici Svetog Petra u Vatikanu, gdje su se okupili svjetski lideri povodom sahrane pape Franje.</p><p>Fotografije koje su obišle svijet prikazuju dvojicu lidera kako sjede jedan nasuprot drugom, u ozbiljnom i koncentrisanom razgovoru, dok monumentalna pozadina Vatikana dodatno naglašava težinu trenutka. Ipak, uprkos snažnoj simbolici, i sadržaj i ton objava nakon sastanka bili su iznenađujuće šturi.</p><p>Zelenski je u svojoj poruci napisao:</p><p>"Veoma simboličan sastanak s predsjednikom Trumpom. Ima potencijal da postane historijski, ako postignemo zajedničke rezultate."</p><p>Za razliku od njega, iz Bijele kuće stigla je tek kratka i suzdržana informacija o sastanku, bez ikakvih detalja o temama razgovora ili mogućim dogovorima. Takva suzdržanost iz Washingtona može se protumačiti kao nastavak suptilnog pritiska na ukrajinskog predsjednika da prihvati uslove koje nova američka administracija sve otvorenije nameće Kijevu kako bi se postiglo okončanje rata s Rusijom.</p><p><br></p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/DI6PcWixo8A/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/DI6PcWixo8A/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/DI6PcWixo8A/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by The White House (@whitehouse)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Dok Zelenski pokušava javno predstaviti susret kao priliku za potencijalni zaokret u ukrajinskoj situaciji, poruka iz Bijele kuće šalje signal da će glavni smjer i ton budućih odluka biti diktiran iz Vašingtona — i da ukrajinskom lideru neće biti ostavljeno previše prostora za vlastite inicijative.</p><p>Susret u Vatikanu tako bi zaista mogao biti historijski — ali ne nužno pod uvjetima koje je Ukrajina priželjkivala.</p>

 Iz Bijele kuće šalje signal da će glavni smjer i ton budućih odluka biti diktiran iz Vašingtona

Oči u oči u Vatikanu: Za Zelenskog historijski susret, za Trampa samo štura informacija

<p>Ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Enda Pavić-Pečenković (SDP) uhapšena je danas i trenutno se nalazi na kriminalističkoj obradi u prostorijama Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Ovo hapšenje, koje je rezultat istrage Tužilaštva KS, dodatno potresa već uzdrmanu kantonalnu vlast.</p><h2>Nezakonito zapošljavanje</h2><p>Pavić-Pečenković se tereti da je zajedno s kolegicom Adnom Mesihović, uz posredovanje Ibrahima Obhođaša, pogodovala njegovoj sestri pri zapošljavanju u Ministarstvu za rad. Radi se o sumnji na nezakonito zapošljavanje putem političkog i rodbinskog utjecaja, što predstavlja jedno od klasičnih krivičnih djela zloupotrebe položaja.</p><p>Enda Pavić-Pečenković je već treća ministrica iz aktuelne Vlade KS koja se našla iza rešetaka. Prije nje uhapšeni su Bojan Bošnjak, bivši ministar komunalne privrede (Naša stranka), te Adna Mesihović, aktuelna ministrica za visoko obrazovanje (Za nove generacije), koja se trenutno nalazi u pritvoru.</p><p>Sumnje u krivična djela ne staju samo na ministrima. </p><p>Pod istragom se nalazi i Aljoša Čampara, zastupnik u Skupštini KS i jedan od najutjecajnijih ljudi u vladajućoj "Trojci". Jučer mu je oduzet mobilni telefon radi vještačenja. </p><p><br></p>

<p>Prema nezvaničnim informacijama, u toku su i istrage vezano uz brojne infrastrukturne projekte koje vodi kantonalna vlada – uključujući ugovore koji su, što dodatno izaziva sumnju, proglašeni državnom tajnom.</p><p>Pored istraga vezano za infrastrukturne projekte, prema informacijama "Avaza", istražuje se i rad pojedinih ministara iz drugih resora.</p><p>U svim slučajevima predmet su koruptivne radnje – od zloupotrebe položaja, preko nezakonitih zapošljavanja, do mogućeg pranja novca.</p><p>Ovakav razvoj događaja ozbiljno kompromituje imidž aktuelne vlasti, koja je na krilima obećanja o transparentnosti, obračunu s korupcijom i odgovornom upravljanju preuzela kormilo Kantona Sarajevo. Međutim, sve više se pokazuje da ni nova vlast nije imuna na hroničnu boljku bh. društva – korupciju.</p><h2>Tri različite stranke</h2><p>Zanimljivo je i to da su uhapšeni ministri dolazili iz tri različite stranke vladajuće koalicije – SDP-a, Naše stranke i Za nove generacije – što dodatno potcrtava sistemsku prirodu problema i ruši tezu da su "mlade i progresivne snage" donijele drugačiji način vladanja.</p><p>Iako je situacija alarmantna, valja naglasiti da ovoliki broj hapšenja nosi i jednu potencijalno pozitivnu poruku: pravosudne i policijske institucije u Sarajevu pokazuju znakove autonomije i volje da djeluju protiv kriminala, bez obzira na političku pripadnost počinilaca.</p><p>U zemlji gdje su politička zaštita i nekažnjivost decenijama bile norma, činjenica da su tri aktivna ministra uhapšena u manje od godinu dana – bez političkog uticaja na tužilaštvo – može se posmatrati i kao znak da institucije konačno počinju raditi svoj posao. Ili barem pokušavaju.</p>

Zanimljivo je i to da su uhapšeni ministri dolazili iz tri različite stranke vladajuće koalicije – SDP-a, Naše stranke i Za nove generacije 

Vlast preuzeli na priči o borbi protiv korupcije: Sada ih hapse zbog korupcije

<p>Dodik će prije ili kasnije odgovarati. Ali ono što se desilo u srijedu navečer na vratima institucija, u prizoru koji je više nalikovao kolumbijskom narko-trileru nego pravnoj državi, već sada ulazi u historiju kao trenutak državnog poniženja bez presedana.</p><p>Inspektori SIPA-e, ljudi koji dolaze sa zakonom u rukama, pokušavaju da uruče nalog. Da mi mislimo da oni rade svoj posao.</p><p>Ispred njih – crne uniforme, maske, duga cijev. Pripadnici MUP-a Republike Srpske, koji bez imalo straha i s vidljivim prijezirom poručuju: „Mrš odavde!“.</p><p>I to nakon što se već više od mjesec bjegunci kreću i šeću i čak i prelaze granicu više puta.</p><p>To nije bila samo poruka za te inspektore.</p><p>To je bila poruka za sve nas.</p><p>To je bila poruka za državu Bosnu i Hercegovinu: "Ne postojite".</p><p>Je li shvatate da je ovo jasna poruka i dokaz da Bosnu i Hercegovina ne ispunjava ni elementarnu funkciju koja nešto čini državom - da provodi zakon u praksu?</p><p>Ko će odgovarati za ovo?</p><p>Ko će biti smijenjen?</p><p>Hoćete li iko biti pozvan na odgovornost?</p><p>Možete li zamisliti da se ovako nešto desi u SAD? Da lokalna policija u Teksasu ili Montani otjera pripadnike FBI-a koji dođu s nalogom protiv guvernera? Da im kažu "mrš", a federalna država samo obori pogled i ode?</p><p>Zato pitam: Ima li među probosanskim predstavnicima iko obraza i časti da preuzme odgovornost za ovo?</p><p>Do čega ste doveli državu?</p><p>Da ne kažem – da makar pokuša objasniti ovu sramotu.</p><p>Ili i dalje misle da će sve biti dobro na kraju samo ako dovoljno šute?</p>

MUP RS poslao je poruku državi Bosni i Hercegovini: "Ne postojite"

Mrš odavde!

<p>Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta jučer je slavodobitno najavio ponovno uvođenje trolejbuske linije Sarajevo–Vogošća, prvi put nakon više od tri decenije. Na prvi pogled, ovaj potez može izgledati kao povratak u prošlost – ali ispod površine se krije kompleksna i ambiciozna strategija: revitalizacija postojećeg sistema javnog prevoza uz primjenu novih tehnologija.</p><h2>Specifična situacija</h2><p>Na globalnom nivou, trendovi jasno ukazuju na pravac elektrifikacije javnog prevoza – ali s naglaskom na električne autobuse, koji nude fleksibilnost bez potrebe za složenom infrastrukturom. Gradovi poput Šenžena, Osla i Berlina već su uveliko zamijenili stare dizel autobuse s električnim, dok se trolejbuske mreže u novim gradovima gotovo više i ne postavljaju.</p>

<p>Ipak, Sarajevo se nalazi u specifičnoj situaciji. Grad već posjeduje izgrađenu trolejbusku infrastrukturu, a projekt oživljavanja linije do Vogošće temelji se na obnovi 8,6 kilometara kontaktne mreže i nadogradnji elektrovučnih podstanica. Nabavljeni su i novi trolejbusi Solaris Trollino 18, koji pored struje iz žica mogu voziti i na baterije, čime se znatno povećava njihova fleksibilnost – i potencijal za širenje izvan trenutnih trasa.</p><p>Osim tehničkih aspekata, linija do Vogošće nosi i snažnu simboliku. Prije rata, ovaj pravac bio je dio svakodnevnog života Sarajlija. Obnova veze nakon 33 godine nosi poruku kontinuiteta i oporavka, što nije nevažno u društvu koje još zacjeljuje rane prošlosti.</p>

<p>Potez ministra Štete može se posmatrati kao pokušaj balansiranja između ekonomskih ograničenja, tehničkih realnosti i socijalne odgovornosti. Iako trolejbus kao tehnologija nije „budućnost“, u kontekstu Sarajeva, može biti tranziciona faza, posebno ako se kombinira s daljnjim ulaganjem u električne autobuse i modernizaciju sistema upravljanja prevozom.</p><p>Ako Sarajevo pametno upravlja svojim resursima, moglo bi postati regionalni model kombinacije starog i novog – tradicije i tehnologije – u službi održivog urbanog razvoja.</p><h2>&nbsp;Prednosti i mane</h2><p>Prema analizi Climate and Community Project, IMC trolejbusi omogućavaju značajno smanjenje emisija i troškova u poređenju s baterijskim električnim autobusima. Oni koriste manje baterije, što smanjuje težinu vozila i povećava prostor za putnike, dok se baterije pune tokom vožnje pod žicama, omogućavajući vožnju i na dijelovima rute bez infrastrukture. Ova fleksibilnost čini ih pogodnim za gradove s postojećom trolejbuskom mrežom.</p><p>Profesor Andres Emiro Diez Restrepo s Univerziteta Pontificia Bolivariana ističe:</p><p>- Naša analiza pokazuje da je trolejbuski sistem ključni alat za brzo i ekonomski efikasno elektrificiranje autobuskog prevoza.</p><p>S druge strane, baterijski električni autobusi nude veću fleksibilnost jer ne zahtijevaju infrastrukturu nadzemnih žica. Prema studiji RWTH Aachen University, ukupni troškovi vlasništva (TCO) za električne autobuse mogu biti konkurentni dizelskim autobusima, posebno kada se uzmu u obzir troškovi goriva i održavanja.</p><p>Međutim, baterijski autobusi imaju ograničenja u pogledu dometa i vremena punjenja, što može predstavljati izazov u gradovima s dužim rutama ili hladnijom klimom.</p><h2>Optimalno rješenje</h2><p>Izbor između trolejbusa i električnih autobusa zavisi od specifičnih potreba i postojećih resursa grada. Za Sarajevo, kombinacija modernih trolejbusa s IMC tehnologijom i električnih autobusa može predstavljati optimalno rješenje za efikasan i održiv javni prevoz.</p>

Uprkos globalnom trendu prelaska na električne autobuse, Sarajevo ulaže u obnovu trolejbuske mreže do Vogošće na postojećoj infrastrukturi

Vozila na struju prošlosti i baterijama budućnosti: Trolejbusi u doba električnih autobusa

<p>Napeta situacija i dalje traje na području Istočnog Sarajeva, a kako javlja "Avazov" reporter sa lica mjesta, dva kombija sa specijalcima napustili su područje okolo Administrativnog centra Vlade RS.</p><p>Tri pripadnika specijalnih snaga i dalje su na terenu. </p><p>Jedna za sada nepoznata osoba ušla je u područje Vlade RS. Još uvijek je neizvjesno gdje se nalazi predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik, te da li je napustio sjedište Vlade u Istočnom Sarajevu.</p><p>Kako javlja naš reporter, vozilo Passat prošlo je kroz kapiju u sjedište Vlade RS. Također, na licu mjesta nalaze se i dva vozila marke Škoda, a kako izvještava naš reporter, iz jednog vozila je izašao Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.&nbsp;</p>

Kako javlja naš reporter, vozilo Passat prošlo je kroz kapiju u sjedište Vlade RS

Dva kombija sa specijalcima napustili sjedište Vlade RS u Istočnom Sarajevu 

<p>Drama koju je izazvao pokušaj hapšenja predsjednika RS Milorada Dodika traje i jutros, dok jake policijske snage osiguravaju zgradu Vlade RS u Istočnom Sarajevu.</p><p>Reporter "Avaza" izvještava s lica mjesta, navodeći da su specijalne snage i dalje na terenu kao i pripadnici MUP-a RS.</p><p>Podsjećamo,&nbsp;na području bh. entiteta RS, u Istočnom Sarajevu, na ulicama su raspoređeni policijski službenici, od Administrativnog centra Vlade RS prema ulasku u Federaciju BiH.</p><p>Podsjetimo, ogromna drama i napeta situacija traje od sinoć s obzirom na to da su pripadnici SIPA-e sinoć pokušali uhapsiti Dodika, ali spriječili su ih pripadnici MUP-a RS i SAJ-a.</p>

Napeta situacija traje od sinoć s obzirom na to da su pripadnici SIPA-e sinoć pokušali uhapsiti Dodika, ali spriječili su ih pripadnici MUP-a RS i SAJ

Duge cijevi i pripadnici MUP-a RS i dalje osiguravaju zgradu: Passat prošao kroz kapiju Administrativnog centra Vlade RS

<p>U Bosni i Hercegovini večeras je de facto izvršena oružana pobuna protiv institucija države. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske naoružani dugim cijevima spriječili su pripadnike Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) da izvrše zakonit nalog hapšenja predsjednika entiteta RS, Milorada Dodika.</p>

<p>SIPA je, prema zvaničnim informacijama koje je objavio portal „Avaza“, došla ispred Administrativnog centra Vlade RS s ciljem realizacije potjernice raspisane nakon Dodikovog odbijanja da se pojavi pred Sudom BiH. Umjesto zakonske egzekucije, dočekani su naoružanim pripadnicima MUP-a RS, koji su im blokirali pristup.</p><h2>Otvoreni udar</h2><p>Nakon kratkog zastoja, pripadnici SIPA-e su se povukli. Vozilo EUFOR-a je, također, zabilježeno na licu mjesta, ali se brzo udaljilo.</p><p>Ovo nije incident. Ovo je otvoreni udar na državni poredak.</p><p>Kao što Zakon o krivičnom postupku BiH jasno navodi, ometanje pripadnika državne policije u vršenju službene dužnosti – posebno upotrebom oružja – jeste krivično djelo. U ovom slučaju, radi se o organizovanoj oružanoj pobuni. Pripadnici MUP-a RS nisu djelovali samoinicijativno, već po naređenju entitetskog rukovodstva. To ovaj čin čini još ozbiljnijim – jer dolazi iz institucija.</p>

<p>Pitanje koje se sada mora postaviti jeste: Šta dalje?</p><p>Ako izabrani političari i državne institucije i dalje budu demonstrirale nemoć da osumnjičenika privedu licu pravde, onda je krajnje vrijeme da se prizna ono što je večeras postalo očigledno: Bosna i Hercegovina je država samo na papiru.</p>

Hoće li visoki predstavnik reagovati na direktan oružani napad na pravni poredak države

U Lukavici se desila oružana pobuna MUP-a RS: I šta ćemo sad?

<p>Nakon što je Trojka preuzela ponovo preuzela vlast, došlo je do čistke i u javnim ustanovama i kompanijama. Među smijenjenim 2021. godine našao se i Goran Cerić, direktor „Pokopa“. Iako je u četiri godine ova firma bila ostvarila dobit od 2,5 miliona KM, stranačko šibicarenje nadvladalo je ekonomsku logiku.</p>

<h2>Smanjenje troškova</h2><p>Na njegovu poziciju došao je Samir Kurtanović. Na ovoj poziciji bio je od septembra 2021. do 18. marta 2024. kada je na vlastiti zahtjev razriješen s mjesta direktora. Ipak, ispostavit će se da je ovo razrješenje zapravo bilo transfer, s obzirom na to da je Kurtanović već 19. marta postao izvršni direktor u KJKP-u „Rad“. Kurtanović je kadar Naroda i Pravde. </p><p>Pod vodstvom Kurtanovića, „Pokop“ je iz plusa uspio otići u minus, što je nedavno u svom izvještaju kantonalnoj skupštini potvrdio i Nedžad Holjan, navodeći da je u 2023. godini ovo preduzeće poslovalo s gubitkom od 848.000 KM.</p>

<p>U razgovoru za „Dnevni avaz“, Holjan navodi da su četiri glavna razloga za gubitke u 2023. godini.</p><p>- Prvo, usvajanjem kolektivnog ugovora došlo je do povećanja plata zaposlenih, što je „Pokop“ koštalo dodatnih 405.000 KM. Drugo, cijene usluga koje pruža Preduzeće nisu mijenjane od 1996. godine, dok su operativni troškovi konstantno rasli. Treće, izostanak kapitalnih investicija od strane Kantona Sarajevo doveo je do nedostatka novih grobnih mjesta. I četvrto, smanjeno je finansiranje zajedničke komunalne potrošnje od strane osnivača – ističe Holjan.</p><p>Ipak, tvrdi da su tokom 2024. ove dugove uspjeli sanirati.</p><p>- U 2024. godini, „Pokop“ je značajno smanjio operativne troškove, s fokusom na nužne nabavke i racionalizaciju radne snage. Kroz program Službe za zapošljavanje KS, angažovano je 16 dodatnih radnika s refundacijom po 1.500 KM mjesečno, što je pomoglo u održavanju kvaliteta usluge bez dodatnog opterećenja budžeta. Osim toga, osnivač – Kanton Sarajevo – uložio je 661.000 KM u otkup 23 duluma zemljišta na groblju Vlakovo, te povećao sredstva za zajedničku potrošnju na 3 miliona KM. Zahvaljujući ovoj podršci, uspjeli smo vratiti stabilnost poslovanja – istakao je Holjan.</p><p><br></p>

<h2>Uočene nepravilnosti</h2><p>Upravo zbog utvrđenih nepravilnosti zateknutih nakon prethodne uprave, Holjan navodi da je podnio tri krivične prijave.</p><p>- Prva se odnosi na kreditno zaduženje od milion KM bez saglasnosti Nadzornog odbora, što je protivno Statutu preduzeća. Druga se tiče nezakonitog povećanja plata pojedinim zaposlenicima mimo odluka Uprave. Treća, najnovija prijava, tiče se sumnjivosti u procesu zapošljavanja putem javnog oglasa. Sve što otkrijemo, prijavljujemo nadležnim institucijama – istakao je Holjan.</p><p>Iako firma trenutno posluje stabilno, Holjan navodi da će u skorije vrijeme morati doći do povećanja cijena usluga.</p><p>- Cijene usluga su daleko ispod stvarnih troškova – primjerice, dženaza košta 351,80 KM, dok samo izgradnja grobnog mjesta iznosi oko 1.400 KM. Osnivač je formirao nezavisno stručno tijelo koje će procijeniti stvarne cijene, ali konačnu riječ ima Vlada KS – kaže Holjan.</p><p>Ukoliko se cijene ne usklade, upozorava, Preduzeće će i dalje zavisiti od subvencija.</p><h2>Rasvjeta na Koševu</h2><p>Na pitanje o višegodišnjem problemu nefunkcionalne rasvjete na Spomen-obilježju na Koševu, Holjan tvrdi da do njega nije stigla nijedna zvanična žalba.</p><p>- Prema mojim saznanjima, rasvjeta je prije par godina isključena zbog ogromne potrošnje. Naše preduzeće je zaduženo za upravljanje grobljem u smislu održavanja, a Memorijalni centar KS je izgradio Spomen obilježje. Lično ću se angažovati u narednim danima da detaljno utvrdim stanje i mogućnost ponovne aktivacije rasvjete na Spomen-obilježju – kazao je Holjan u razgovoru za „Dnevni avaz“.</p>

Pod vodstvom Samira Kurtanovića, firma u 2023. godini poslovala s gotovo milion KM gubitka

Šta se dešavalo u sarajevskom Preduzeću "Pokop": Iz plusa u minus, sumnjiva zapošljavanja i nezakonita povećanja plaća

<p>U intervjuu za "Avaz", ekonomski analitičar i zastupnik Admir Čavalić govori o posljedicama povećanja minimalne plaće, stvarnim efektima zabrane rada nedjeljom, ekonomskim opasnostima koje nosi slučaj "Viaduct", te o idejama liberalizma u doba populističkih tendencija.</p><p><b>Povećanje minimalne plaće s kraja prošle godine, izaziva buru u društvu, a Vi ste među najglasnijim koji osuđuju ovu odluku. Ipak, Vlada FBiH tvrdi da su kritičari bili u krivu te da nikakva šteta nije nastala. Koje su stvarne posljedice te odluke?</b></p><p>- Glavni problem nije sama minimalna plata, već fiskalno opterećenje na rad – konkretno, bruto trošak rada od 1.744 KM koji je i previsok. Ova odluka je više bila politički spin vladajuće većine nego ozbiljna ekonomska mjera. Vlada se hvali s hiljadu maraka, ali to je nominalna cifra koja ne znači mnogo kada radnik na kraju ima manje nego ranije – jer mu se ukidaju topli obrok i prevoz, a inflacija jede realnu vrijednost plate.</p><p>Statistika je jasna – prema podacima Porezne uprave FBiH, u prva tri mjeseca ove godine bilježi se pad zaposlenosti. To se u ovom kvartalu nije desilo ni tokom pandemije COVID-19. Svi ozbiljni ekonomisti u BiH, uključujući prof. Domazeta koji je u Predsjedništvu SDP-a, upozoravali su da će doći do otpuštanja, i to se upravo dešava.</p><h2>Propast "neradne nedjelje"</h2><p><b>Neki pak tvrde čak da, iako je povećanje minimalca dovelo do određenog smanjena broja radnih mjesta, efekti za ogromni većinu koji su zadržali posao su ipak bolji – sada imaju bolja primanja i uslove. Je li ta "žrtva" opravdana?</b></p><p>- To je legitiman utilitaristički argument – žrtvujmo dio radnih mjesta da bi većina imala više. Međutim, u realnosti ni oni koji su ostali na radnim mjestima nisu u boljoj poziciji. U privatnom sektoru većina poslodavaca je ukinula neoporezive naknade, a realna plata je pala zbog inflacije. Radnici, zapravo, sada dobivaju manje nego prije, i to je ono što javnost tek sad polako počinje shvatati.</p><p><b>Zabrana rada nedjeljom je još jedna tema koja izaziva podjele. Ministarstva tvrde da nije bilo negativnih efekata – čak bilježe rast prometa. Da li su ti podaci tačni?</b></p><p>- Ne. Prije svega, nemamo "neradnu nedjelju" – imamo zabranu rada samo za određene djelatnosti. Radnici i dalje rade u tržnim centrima, kladionicama, skladištima... a navodna statistika koju koristi Ministarstvo trgovine je vrlo manipulativna. Gledaju ukupni promet, ne izdvajaju sektore na koje se zabrana odnosi, ne uzimaju u obzir inflaciju, niti teritorijalne razlike (Orašje, npr., nije pod zabranom). Pad zaposlenosti i pad prometa u trgovini su evidentni. Ipak, sada se već potajno priprema uvođenje šest "radnih" nedjelja u godini – dakle priznaju da su pogriješili, ali nisu spremni da potpuno povuku štetnu odluku.</p><h2>Dugovi će srušiti Dodika</h2><p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;"><b>Kako komentarišete slučaj "Viaduct“ i mogućnost da država sanira dug koji je napravila RS?</b></span></p><p>- To je potencijalno otvaranje Pandorine kutije. Ako sada država plati dug entiteta, stvaramo presedan da svaki budući dug entiteta ili kantona može postati državni. U tom scenariju bismo svjedočili blokadama, ucjenama i institucionalnom haosu. Jasno je – ugovor je potpisan između „Viaducta“ i RS, a ne države. RS pokušava izbjeći plaćanje koristeći politički manevar, što dodatno destabilizuje funkcionisanje institucija BiH. </p><p>Ugovor je zaključen između firme i entiteta RS, i RS mora da ga ispoštuje. Sve drugo je čista politička manipulacija.</p><p>Ono što očekujem – i to sam javno rekao – jeste da će Pravobranilaštvo BiH (koje u ovom slučaju djeluje kao ombudsmen za imovinske interese države) tužiti RS zbog nepoštivanja međunarodnog ugovora i tražiti nadoknadu štete od preko 100 miliona KM.</p><p>Ako to ne urade, onda je sistem pred kolapsom. Ovo nije samo ekonomsko, već i političko pitanje – RS koristi neplaćanje duga kao sredstvo pritiska na državni nivo. To je nova politička poluga Milorada Dodika da ucjenjuje institucije BiH i pokušava se vratiti za pregovarački sto.</p><p><b>Da li će dugovi srušiti Milorada Dodika, kako ste ranije tvrdili?</b></p><p>- Mislim da hoće. Već sada vidimo kašnjenja u isplatama budžetskim korisnicima, a to je grupa koja može izazvati ozbiljne političke posljedice. RS je u fiskalnoj krizi – sankcije, bankarska nesigurnost, izolacija... sve to stvara ogroman pritisak. Jedino pitanje je – kad će doći do loma.</p><p><b>Kada biste imali izvršnu vlast, koje biste porezne i regulatorne reforme proveli?</b></p><p>- Prvo bih napravio cjelovit reformski paket. Deregulacija privrede – olakšavanje otvaranja i zatvaranja firmi, ukidanje pečata i papirologije. Fokus bih stavio na smanjenje doprinosa, posebno za rad. Poreze na zdravstvo i penziono bih preusmjerio s doprinosa na budžet, preko PDV-a, kako su to uradile baltičke zemlje ili Crna Gora. Takođe bih uključio privatni sektor u izgradnju infrastrukture i zdravstva – jer državnog novca jednostavno nema dovoljno.</p><p><b>Kritičari Vas često optužuju da zanemarujete socijalnu pravdu. Kako liberalizam odgovara na to?</b></p><p>- To je površna optužba. Liberalizam koji ja zastupam brani radnika – kroz niže poreze, više slobode i manje birokratije. Ako neko zaista brine o radniku, neka uvede porez na dobit velikih firmi, banaka i kladionica – ali to niko ne spominje. Kad sam bio protiv zabrane rada nedjeljom, bio sam protiv interesa krupnog kapitala. Socijalna pravda nije u retorici, nego u politici koja omogućava da običan čovjek bolje živi.</p><h2>U društvu elite</h2><p><b>Nedavno ste prisustvovali skupu Mont Pelerin Society, jedne od najuglednijih liberalnih mreža. Kako je bilo?</b></p><p>- Za ekonomistu, to je najviši mogući nivo. Društvo je 1947. godine osnovao nobelovac Fridrih Hajek (Friedrich Hayek), uz imena poput Karla Popera (Poppera), Mizesa, kasnije Erharda, Havela... Danas je tu Piter Til (Peter Thiel) i drugi lideri slobodnog tržišta. Biti pozvan je velika čast. Razgovarali smo o globalnim izazovima, trgovinskim ratovima, kriptovalutama i budućnosti ekonomske slobode. Nadam se da ću postati punopravni član i da ću moći lobirati za više slobode na Balkanu.</p><h2>Prirodan odgovor</h2><p><b>Kako vidite budućnost liberalizma u svijetu koji sve više naginje populizmu i državnoj kontroli?</b></p><p>- Populizam, bilo lijevi ili desni, uvijek vodi do istog ishoda – praznih novčanika. Ljudi to s vremenom shvate. Liberalizam nije ideologija elita – to je prirodan odgovor običnog čovjeka koji želi manje poreza, više prilika i manje državnog uplitanja. Sve drugo je vještačko i kratkoročno. Tržišna ekonomija, uz sve mane, jedini je sistem koji daje šansu pojedincu da se izvuče iz siromaštva vlastitim trudom.</p>

Razotkriva efekte populističkih politika – od minimalca i zabrane rada nedjeljom, do slučaja "Viaduct" i fiskalne krize u RS

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

<p>Kantonalno javno komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ (ViK) Sarajevo nalazi se pred jednim od najtežih izazova u svojoj historiji. Zbog višedecenijskog spora s Poreznom upravom Federacije BiH, računi preduzeća su blokirani, isplata plaća radnicima je onemogućena, a s ciljem osiguranja naplate duga, Skupština Kantona Sarajevo dala je saglasnost da ViK pod hipoteku stavi svoju upravnu zgradu u Butilama, vrijednu gotovo 17,5 miliona KM.</p><h2>Osiguravanje duga</h2><p>Kako je saopćeno iz ViK-a, hipoteku su zasnovali radi osiguranja poreznog duga od 11,58 miliona KM, a uvjet Porezne uprave bio je da iznos hipoteke bude u visini duga uvećanog za 10 posto. Radi se o zgradi koja ne utiče direktno na funkcioniranje postrojenja, već služi kao kancelarijski i skladišni prostor.</p><p>Adnan Šerak, vršilac dužnosti direktora ViK-a, pojasnio je da problem datira još iz 1997. godine, kada je tadašnje rukovodstvo preduzeća dobivalo upute da plaća porez na nenaplaćene račune, što je naročito pogodilo preduzeće zbog velikog broja stanova i korisnika koji nisu uredno izmirivali obaveze. Iako je 2001. godine taj sistem obustavljen, spor se vukao godinama, da bi 2012. dobio sudski epilog – u korist Porezne uprave.</p><p>- Sud je više puta vraćao predmet Poreznoj upravi na doradu, ali su oni na kraju jednostrano odlučili blokirati naše račune – istakao je Šerak te nastavio:</p><p>- Upozorio sam ih da ćemo ugroziti vodosnabdijevanje u Sarajevu jer nismo u stanju servisirati osnovne obaveze. Tražili su bankovnu garanciju, ali s blokiranim računima to je nemoguće. Jedino rješenje bila je hipoteka na imovinu.</p><h2>Poskupljenje vode</h2><p>Paralelno s finansijskim problemima, ViK je najavio moguće poskupljenje cijene vode, i to za čak 48 posto. Prema riječima Šeraka, Nezavisno stručno tijelo, koje uključuje stručnjake i profesore, dalo je preporuku za povećanje cijena na osnovu rastućih troškova, ali konačnu odluku donosi Vlada KS.</p><p>Iz ViK-a naglašavaju da cijena vode nije mijenjana od 2013. godine, dok su u međuvremenu troškovi poslovanja značajno porasli. Primjera radi, trošak električne energije je s osam miliona KM u 2021. porastao na 13 miliona KM u 2024. godini, a povećani su i troškovi rada i materijala. Uprkos svemu, očekuje se da će Vlada KS, s ciljem zaštite građana, subvencionirati dio troškova i tako ublažiti teret poskupljenja.</p><p>- Više je upitan opstanak ViK-a i njegova operativna sposobnost nego sama cijena vode. Ako ne stabilizujemo finansije, nećemo moći održavati sistem – zaključio je Šerak.</p><h2>Promjena na vrhu</h2><p>Podsjetimo, Rusmir Salić je u januaru podnio ostavku na funkciju direktora ViK-a, upravo zbog teških uvjeta poslovanja, a njegovo mjesto preuzeo je Adnan Šerak. Preduzeće ostaje u pregovorima s Poreznom upravom o otplati duga u narednih šest mjeseci, a ključni cilj je deblokada računa, isplata plaća radnicima i nastavak osnovne djelatnosti – vodosnabdijevanja Sarajeva.</p>


Dok je sarajevski „Vodovod“ pred blokadom zbog višemilionskog duga, traži se rješenje između hipoteka, sudskih sporova 

ViK pod hipotekom zbog duga: Ugroženo vodo snabdijevanje, izvjesno i poskupljenje vode

<p>Nekidan na Čaršiji naručujem sladoled. Ništa posebno, dvije kugle, da se malo zasladim u ovom sivom vaktu. I dok gledam onu vitrinu punu boja koje obećavaju sreću na pet minuta, momak iza pulta – možda radnik, možda gazdin sin, možda gazda sam, ko će ga znati – otme kornet radnici, doda još jednu kuglu i veli mi: "Ovo je za tvoj angažman.“</p><p>Ništa više, ni papir ni račun ni dodatno peglanje. Samo kugla i toplina. Ni hvala, ni molim – nešto puno jače od toga - samo rečenica koja te pogodi tačno tamo gdje treba.</p><p>Sula je opjevao fildžan viška, ali eto, imamo i kuglu viška.</p><p>I to je Sarajevo. Grad u kojem ti niko možda ne da da poletiš previsoko, ali isto tako raja oko tebe neće dozvoliti ni da umreš od gladi.</p><p>Grad u kojem ti taksista zna životnu priču prije nego stignete do Skenderije, a pekar ti u četiri ujutro šapne: "Uzmi i ovaj, bolan, još je topao."</p><p>I to je odgovor na pitanje zašto nisam otišao. K'o konta, konta.</p><p>Prošle godine u Gracu, drug me vodi do nekog jarana iz Doboja, kaže: "Da mu malo obradimo baštu.“ Tip iznajmio motokultivator od neke firme jer njegov komšija Austrijanac – koji ga ima – nije htio ni za pare da mu ga posudi.</p><p>Ne prosipam tu našu patetičnu priču da smo mi topli i divni, a oni hladni i distancirani. Ne znam kakvi su Austrijanci, iskren da budem. Ali meni nekako nije normalno da komšija neće da ti posudi motokultivator na jednokratnu upotrebu. Pa ni za pare.</p><p>Možda nema sistema, ali ima ljudi. I ima ta treća kugla. Ne piše nigdje da ti pripada, ali nekako znaš da ti je namijenjena. I to ti je, jarane moj, Sarajevo. I to ti je razlog što ga nisam mogao napustiti.</p><p>Kod nas možda nema sistema, ali ima ljudi. I ima ta treća kugla. onog komšije što ti da auto bez ključa, samo kaže: "Vrati kad stigneš." Ima frizerke što te šiša u ponoć jer zna da ti je sutra bitan dan. Ima gazda granapa koji svako malo nekom kaže: "Platit ćeš kad budeš imao“.</p><p>Nema reda, ali ima reda među ljudima koji osjećaju kad ti je stislo. I dok drugi žive u državama, mi živimo u odnosima. I to nas, uprkos svemu, drži u životu.</p>

Kod nas možda nema sistema, ali ima ljudi. I ima ta treća kugla

Sula je opjevao fildžan viška, ali eto, imamo i kuglu viška

Kugla viška

<p>Pitanje da li dugovi entiteta Republika Srpska mogu postati finansijska obaveza države Bosne i Hercegovine sve više dobija karakter sistemske prijetnje. Slučaj arbitražne presude u korist slovenačke firme Viaduct, zbog koje je izvršitelj u Briselu blokirao sredstva BHANSA-e, predstavlja alarm za cijeli fiskalni poredak zemlje.</p><h2>Zajednički teret</h2><p>Prijedlog da BiH iz državnog budžeta pokrije dug od 110 miliona KM, nastao zbog jednostranog raskida ugovora od strane RS-a, zaustavljen je na sjednici Fiskalnog vijeća BiH. Iako su se na stolu našle dvije varijante preraspodjele sredstava, nijedna nije uključivala odgovornost RS-a kao stvarnog dužnika, zbog čega su ih predstavnici FBiH odbili.</p><p>Zastupnik Admir Čavalić u razgovoru za „Dnevni avaz“ upozorava da bi preuzimanje ovog duga od strane države predstavljalo presedan kojim bi entitetski dugovi, arbitražne presude i finansijski promašaji mogli postati zajednički teret svih građana BiH. </p><p>- Poseban motiv za vlasti u RS je ispitivanje terena za buduće terete arbitražnog i drugog duga. Stotinu miliona KM danas, sutra milijarde. Presedan bi vrlo brzo postao pravilo - izjavio je Čavalić.</p><p>Nakon 27.  sjednice Predstavničkom doma PSBiH zastupnici Šerif Špago, Jasmin Imamović i Albin Muslić upozorili su da BiH trenutno vodi arbitražne sporove u ukupnoj vrijednosti većoj od dvije milijarde KM. </p><p>- U predmetu Viaduct imamo udar na dvije veoma bitne državne institucije – Centralnu banku i BHANSA. Mi parlamentarci nemamo nikakav zvanični izvještaj, već radimo prema informacijama iz medija, -izjavio je Špago.</p><h2>Budžetski kolaps</h2><p>Imamović je dodao: "Ako izgubimo sve te arbitražne sporove, de facto bi nastupio budžetski kolaps, jer budžet BiH je tek nešto viši od milijardu KM."</p><p>Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić također je odbacio mogućnost da Federacija snosi dio duga Republike Srpske. "Iskreno mislim da nije realno očekivati da zbog navodnog interesa države Federacija pristane otplaćivati dug RS-a. Vlada RS dala je garancije za otplatu i treba sama snositi posljedice svojih odluka," poručio je Nikšić.</p><p>Pravni aspekt problema dodatno komplikuje činjenica da je RS potpisnica ugovora s Viaductom, ali se presuda odnosi na državu BiH kao međunarodno priznati subjekt. Time se otvara opasnost da svaki budući međunarodni spor koji uključuje entitete može rezultirati isključivo odgovornošću države, bez obzira na to ko je uzrokovao štetu.</p><p>Ukoliko bi ovakav model preuzimanja duga bio prihvaćen, posljedice bi mogle biti dugoročne: entiteti bi se podsticali na netransparentno zaduživanje i neodgovorno ponašanje, očekujući da će na kraju država – a samim tim i porezni obveznici iz oba entiteta – snositi finansijski teret.</p><h2>&nbsp;Potrebna reforma</h2><p>Trenutna situacija oko Viaducta zahtijeva više od jednodnevnog političkog prepucavanja. Potrebna je reforma načina sklapanja međuentitetskih i međunarodnih ugovora, jasna raspodjela odgovornosti i mehanizam koji će spriječiti da država bude ta koja pokriva tuđe greške. U suprotnom, postoji realna opasnost da će se arbitražni dugovi i slični slučajevi pretvoriti u strukturalnu prijetnju finansijskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.</p>

Ako država plati dug RS-a, otvara se put ka preuzimanju milijardi KM arbitražnih obaveza.
Ako država plati dug RS-a, otvara se put ka preuzimanju mili

Slučaj Viaduct otvara opasan presedan: Da li će dugovi  RS postati teret cijele Bosne i Hercegovine?

<p>Damir Marjanović, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i lider stranke Za nove generacije, našao se u centru afere koja ozbiljno potresa kantonalnu vlast.</p><h2>Sukob interesa</h2><p>Najviši kadrovi stranke Za nove generacije uhapšeni su u akciji kodnog naziva "Koverta“, koja uključuje hapšenje ministrice za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS Adne Mesihović i njene pomoćnice Dženite Viteškić zbog sumnji na zloupotrebu položaja i namještanje konkursa. Jedan od uhapšenih kadrova ove stranke je i Ibrahim Obhođaš, član Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje KS.&nbsp;</p><p>Obhođaš se sumnjiči za krivično djelo primanje dara ili drugih oblika koristi, odnosno za posredovanje prilikom imenovanja direktora JU Studentski centar Sarajevo. Adna Mesihović i njena pomoćnica Dženita Viteškić, pak, obje iz Marjanovićeve stranke, osumnjičene su za nezakonito zapošljavanje u Ministarstvu za nauku, visoko obrazovanje i mlade KS, odnosno da se sistemski pogodovalo kadrovima ove stranke da budu uhljebljeni.</p><p>Da je uhljebljivanje u javne institucije ugrađeno u njegov politički kod, Damir Marjanović dokazuje i na primjerima članova vlastite porodice.</p>

<p>Tako je njegov sin Tin Marjanović zaposlen je u Javnoj ustanovi Collegium Artisticum, što je podatak koji je dostupan u Registru zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo.&nbsp;</p><p>Iako samo zaposlenje nije protivzakonito, indikativno je da je zastupnik Marjanović prošle godine u Skupštini postavljao pitanja o rekonstrukciji ustanove u kojoj mu sin radi, što otvara prostor za sumnje u potencijalni sukob interesa.</p><h2>Inspekcijski nadzor</h2><p>Također, njegova supruga Katarina Marjanović 2019. godine zaposlena je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu kao koordinator za komercijalne poslove i nabavku / stručni saradnik za komercijalne poslove i nabavku. Zapošljavanje Katarine Marjanović bilo je i predmetom inspekcijskog nadzora.</p><p>- Inspektor rada je utvrdio da je PMF 20. septembra 2019. godine raspisao javni oglas za radno mjesto koordinator za komercijalne poslove i nabavku / stručni saradnik. Po sprovedenom javnom oglasu radni odnos zasnovala je Katarina Marjanović po osnovu ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Nadalje je utvrđeno da u momentu inspekcijskog nadzora nije sistematizovano radno mjesto navedenog naziva. Inspektor je utvrdio da je poslodavac pribavio saglasnost Vlade KS, kao i mišljenje Sindikata UNSA za radno mjesto stručni saradnik za komercijalne poslove i nabavke koje je kao radno mjesto sistematizovano Prijedlogom Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu i organizaciji rada PMF-a od 16. jula 2015. godine, ali da nije pribavljena saglasnost Vlade niti mišljenje Sindikata za radno mjesto koordinator za komercijalne poslove i nabavku/stručni saradnik za komercijalne poslove i nabavke – navodi kantonalni inspektor rada u aktu, odnosno nalazu Inspekcije od 22. septembra 2020. godine.</p><p>Iako rad u javnim institucijama nije zabranjen, indikativno je da svako ko se nađe blizu Damira Marjanović, bilo porodično, bilo politički, na kraju nekako završi na budžetu.</p><h2>Šuplje priče</h2><p>Afera koja trenutno potresa stranku Za nove generacije ogolila je duboki raskorak između deklarativnih vrijednosti i stvarne političke prakse Damira Marjanovića.&nbsp;</p><p>Dok su godinama građanima servirane priče o borbi protiv korupcije, stranačko kadroviranje, zloupotrebe položaja i zapošljavanje članova porodice otkrivaju drugačiju sliku – onu u kojoj „nove generacije“ ponavljaju obrasce starih političkih elita.</p>

Iako rad u javnim institucijama nije zabranjen, indikativno je da svako ko se nađe blizu Marjanović, na kraju nekako završi na budžetu

Politički projekt uhljebljivanja "novih generacija": Na budžetu i sin i supruga Damira Marjanovića

<p class=""><br></p><p>Balkanska politička scena već dugo nije bila ovako šarena. A kada kažemo šarena, ne mislimo na partijske boje, nego na šljokice, lateks i filtere. Jer nova fronta u ideološkom ratu Srbije i Hrvatske ne vodi se više između Milanovića i Vučića, već između — Severine i Karleuše. Dvije pjevačice lakih nota, nekada poznate po seks-skandalima, danas su perjanice “političke misli” regije. Balkan, majko moja mila!</p><h2>Štikla i filmić</h2><p>Severina Vučković, hrvatska ikona turbofolka s pedigreom od “Moje štikle” do snimke koja je kružila regijom brže od elektrona u CERN-u, danas nastupa kao svojevrsna politička heroina i buntovnica. Na njenoj meti: režim Aleksandra Vučića. Na društvenim mrežama, Severina gazi “vođu” s preciznošću bivše balerine: “Pumpaj, pumpaj, pumpaj!” – grmi na društvenim mrežama i javnim nastupima, glasnije i ostrašćenije nego u svom čuvenom snimku na jahtiku. Kritikuje represiju, tabloide, cenzuru. Jedino što nedostaje je da uz mikrofon uzme i Ustav Srbije, pa da čita preambulu kao uvod u sljedeći singl.</p><p>S druge strane, Jelena Karleuša — turbo-blam diva, poznata po digitalno pojačanom izgledu i skandalu s bh. fudbalerom Ognjenom Vranješom, sada je neformalna portparolka Srpske napredne stranke. Jelena ne samo da podržava Vučića, već to čini s toliko žara da bi i članovi SNS-a mogli izgledati mlako pored nje. “Vučić je jedini lider Balkana!” – poručuje Jelena, noseći haljinu koja više otkriva nego skriva, dok objašnjava ekonomske pokazatelje i geopolitičke odnose sa Zapadom.</p><h2>Hoćemo TV duel</h2><p>Tako imamo Severinu, čuvaricu slobode i ljudskih prava, i Karleušu, zaštitnicu stabilnosti i autoriteta. Jedna je “liberalna Evropa” s primjesom Voguea, druga je “stabilokratija” u Versace haljini. I dok se politički komentatori muče da dobiju pet minuta pažnje, Severina i Jelena sakupljaju milione pregleda objašnjavajući demokraciju i suverenost između dva storija o šminki i fotki iz aviona.</p><p>Paradoks? Ne. Ovo je Balkan.</p><p>Ovako bismo mogli zamisliti TV duel na N1: Severina, s krunicom i transparentom “Stop diktaturi”, naspram Karleuše, s logom SNS-a kao brošem. Jedna citira Amnesty International, druga memorandume s Andrićevog venca. Sve to uz raspravu o NATO-u, Putinovim grudima i položaju LGBT populacije, uz naravno — modne kombinacije dana.</p><p>U društvima gdje su javne institucije porozne, a intelektualci sterilizirani do nevidljivosti, nije ni čudno da pjevačice s dosjeima u “crvenim sobama” preuzimaju uloge političkih svjetionika. Nema više razlike između realnosti i tabloida – sve je to isti rijaliti. Samo što su kamere sada stalno uključene, a narod – umoran, zabavljen i sluđen.</p><h2>Simptom, ne uzrok</h2><p>Karleuša i Severina su simptom, ne uzrok. One su refleksija društava koja su izgubila kompas, pa sada traže “istinu” u stihovima i story objavama. U međuvremenu, pravi problemi ostaju — cenzura, siromaštvo, korupcija, odlazak mladih. Ali ko za to mari, kad je novi story vani?</p><p>Dobro došli u Balkan: gdje politička debata miriše na parfem i lateks, a budućnost — na autotune.</p>

Nema više razlike između realnosti i tabloida, sve je to isti rijaliti, samo što su kamere sada stalno uključene, a narod je umoran i sluđen

Severina čuva slobodu, a Karleuša se bavi stabilokratijom Vučića

Preko eksplicitnih snimaka do političkog aktivizma: Rat bez kraja "analitičarki" u estradno-političkom spektaklu

<p>Univerzitetski klinički centar Tuzla je u ponedjeljak upriličio svečanu ceremoniju povodom puštanja u rad novog linearnog akceleratora za Kliniku za onkologiju i radioterapiju UKC-a Tuzla.</p><p>Ovo se desilo nakon što su aparati za radioterapiju u UKC-u Tuzla van upotrebe bili od februara 2023. godine, kada je njihov rad zabranila Regulatorna agencija za nuklearnu i radijacijsku sigurnost BiH. Nakon žalbenih postupaka, pala su tri tendera o odabiru najpovoljnijeg ponuđača za kupovinu tog aparata. Za sve to vrijeme, gotovo 140 pacijenata je upućivano u druge gradove na liječenje. </p><p>Ali u Bosni i Hercegovini – zemlji gdje vlast voli svečano – i to je povod za slavlje. Iako su aparati za zračenje bili van funkcije skoro dvije godine, a pacijenti slani u druge gradove, vlasti su odlučile da je pravi trenutak za rezanje vrpce i slavljenje uspjeha. U međuvremenu, društvene mreže su gorjele zbog činjenice da su influenseri prikupljali novac za UKC Tuzla, jer institucije nisu bile u stanju da završe proces nabavke na vrijeme. No, kad je aparat konačno stigao, nije bilo sumnje – crvena traka, kamere, rukovodioci, slavlje.</p><h2>Od lifta do fontane </h2><p>Tuzla nije jedini grad u BiH gdje se slavi ono što bi trebalo biti samo po sebi razumljivo. Slični slučajevi nizali su se širom zemlje. Dom zdravlja u Živinicama ponosno je uz mnoštvo balona i prisustvo gradonačelnika i čelnih ljudi zdravstva otvorio – lift. U Banjoj Luci, gradonačelnik Draško Stanivuković uz kulturno-umjetnički program pustio je u rad repliku fontane.</p><p>Vrhunac apsurda dostignut je na Manjači, kada je tadašnji član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, svečano otvorio – benzinsku pumpu. Uz sedam sveštenika, rezanje vrpce, gorivo u fiću i pjevanje “Romanije”, Dodik je napravio spektakl. Ironično, pumpa je zatvorena samo dva dana kasnije.</p><p>Otvaranje semafora u Doboju i Zenici, trotoara u Novom Sarajevu, šahovskih tabli u Prijedoru, pa čak i stepeništa u lokalnim domovima zdravlja - sve su to događaji obilježeni prisustvom političara, kamerama i crvenom vrpcom. Ako niste znali da je otvoren parking od 30 mjesta, ne brinite – načelnik će to svakako javno proslaviti.</p><p>Naravno, svi pamte podvig tadašnje načelnika Općine Centar Nedžada Ajnadžića koji je upriličio ceremoniju otvaranja trotoara ispred zgrade Predsjedništva, a organizator cijelog događaja bio je Dženan Selimbegović, kasnije kandidat SDA za načelnika Starog Grada.</p>

<p>U Kaknju je, pred izbore 2020., postavljen kontejner za elektronski otpad, a njegova funkcionalnost ozvaničena je – svečanom ceremonijom kojoj je prisustvovao načelnik.</p><p>Zaboravljeni nisu ni plastenici. U Bijeljini je njemačka ambasadorka, zajedno s tadašnjim gradonačelnikom, otvorila jedan. Dragan Čović, kao član Predsjedništva, otvorio je trafostanicu u Čitluku, a Bakir Izetbegović je u Velikoj Kladuši učestvovao u pakovanju tristomilionitog “Tops” keksa.</p><p>Željko Komšić je otvorio lanac brze hrane, a Milorad Dodik više puta šoping centre i hotele.</p><h2>„Događaj godine“</h2><p>Otvaranje rasvjete, vodovoda, pa čak i kanalizacije, također se dešava uz prisustvo najviših zvaničnika. Kada je otvoren “prvi podzemni eko-otok” u Sarajevu, prisustvovala je cijela svita – od premijera KS, ministara, ambasadora, načelnika, pa do direktora javnih komunalnih preduzeća.</p><p>U Zenici je tadašnji potpredsjednik FBiH otvorio semafor. U Banovićima, kružni tok. Sve redom događaji koji bi u normalnim društvima bili obavljeni bez pompe, a kamoli medijskog spektakla.</p>

<p>Možda najveći simbol ovog apsurda jeste “Buroj Ozone” – “turistički grad budućnosti” koji su 2021. godine političari, na čelu s tadašnjim načelnikom Ibrom Berilom, protiv kojeg se danas vodi krivični proces, svečano najavili kao projekt vrijedan više milijardi maraka. Položen je kamen temeljac, napravljene su bajke o stotinama miliona maraka investicija, a godinu kasnije – samo nekoliko temelja i tišina. Niti grada, niti investitora. Samo uspomene na govor premijera Fadila Novalića i svečane izjave pred kamerama.</p><h2>Između rugla i realnosti</h2><p>Politički marketing u Bosni i Hercegovini više ne poznaje granice. Crvena traka, koja bi trebala simbolizirati početak nečega velikog, u ovoj zemlji označava početak – apsurda. Dok javne službe propadaju, a pacijenti se liječe po tuđim gradovima, naši lideri slave fontane, kontejnere i murale.</p><p>To nije samo pitanje lošeg ukusa, već duboke vrijednosne krize u kojoj se očekuje da narod aplaudira jer je dobio lift u bolnici.&nbsp;</p>

 U Kaknju je, pred izbore 2020., postavljen kontejner za elektronski otpad, a njegova funkcionalnost ozvaničena je – svečanom ceremonijom

 Svečano otvaranje kontejnera u Kaknju i otvaranje benzinske pumpe na Manjači u društvu Dodika

Vlada KS u potpunom haosu, NiP želi čelnika

Oči u oči u Vatikanu: Za Zelenskog historijski susret, za Trampa samo štura informacija

Vlast preuzeli na priči o borbi protiv korupcije: Sada ih hapse zbog korupcije

Mrš odavde!

Vozila na struju prošlosti i baterijama budućnosti: Trolejbusi u doba električnih autobusa

Dva kombija sa specijalcima napustili sjedište Vlade RS u Istočnom Sarajevu

Duge cijevi i pripadnici MUP-a RS i dalje osiguravaju zgradu: Passat prošao kroz kapiju Administrativnog centra Vlade RS

U Lukavici se desila oružana pobuna MUP-a RS: I šta ćemo sad?

Šta se dešavalo u sarajevskom Preduzeću "Pokop": Iz plusa u minus, sumnjiva zapošljavanja i nezakonita povećanja plaća

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

ViK pod hipotekom zbog duga: Ugroženo vodo snabdijevanje, izvjesno i poskupljenje vode

Kugla viška

Slučaj Viaduct otvara opasan presedan: Da li će dugovi RS postati teret cijele Bosne i Hercegovine?

Politički projekt uhljebljivanja "novih generacija": Na budžetu i sin i supruga Damira Marjanovića

Preko eksplicitnih snimaka do političkog aktivizma: Rat bez kraja "analitičarki" u estradno-političkom spektaklu

Politički marketing u službi vrijeđanja zdravog razuma: Kad političari u BiH presijecaju vrpce za liftove i kontejnere

Vlada KS u potpunom haosu, NiP želi čelnika

Oči u oči u Vatikanu: Za Zelenskog historijski susret, za Trampa samo štura informacija

Vlast preuzeli na priči o borbi protiv korupcije: Sada ih hapse zbog korupcije

Mrš odavde!

Vozila na struju prošlosti i baterijama budućnosti: Trolejbusi u doba električnih autobusa

Dva kombija sa specijalcima napustili sjedište Vlade RS u Istočnom Sarajevu

Duge cijevi i pripadnici MUP-a RS i dalje osiguravaju zgradu: Passat prošao kroz kapiju Administrativnog centra Vlade RS

U Lukavici se desila oružana pobuna MUP-a RS: I šta ćemo sad?

Šta se dešavalo u sarajevskom Preduzeću "Pokop": Iz plusa u minus, sumnjiva zapošljavanja i nezakonita povećanja plaća

Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomist, za "Dnevni avaz": Minimalac je bio politički spin, radnici sada, zapravo, dobivaju manje

ViK pod hipotekom zbog duga: Ugroženo vodo snabdijevanje, izvjesno i poskupljenje vode

Kugla viška

Slučaj Viaduct otvara opasan presedan: Da li će dugovi RS postati teret cijele Bosne i Hercegovine?

Politički projekt uhljebljivanja "novih generacija": Na budžetu i sin i supruga Damira Marjanovića

Preko eksplicitnih snimaka do političkog aktivizma: Rat bez kraja "analitičarki" u estradno-političkom spektaklu

Politički marketing u službi vrijeđanja zdravog razuma: Kad političari u BiH presijecaju vrpce za liftove i kontejnere