<p>Profesor Karađoz-begove medrese u Mostaru Meadin Mrndžić od svojih je učenika i njihovih roditelja dobio poklon putovanje, rijedak primjer odnosa učenika i profesora u vrijeme kada nastavno osoblje u mnogim školama nerijetko doživljava poniženja kako od učenika, tako i od roditelja i opterećeno obimnim programima nema vremena da se posveti učenicima. Ovaj profesor smatra učenike koje je izveo do kraja školovanja, maturante 381. generacije IV C razreda, generacijom s kojom je izgrađen poseban odnos kroz nastavu, internatski život, novinarsku sekciju, hor Karađoz-begove medrese i zajednička putovanja, uključujući i odlazak na umru.</p><p>Roditelji su naglasili da profesor Mrndžić nije bio samo predavač i razrednik, već oslonac, savjetnik i primjer mladima, čiji su trud, strpljenje i ljudskost ostavili dubok trag među učenicima. Maturanti poručuju da iza poklona stoji iskrena zahvalnost za godine podrške, razumijevanja i nesebične posvećenosti. Profesor Mrndžić primjer je nastavnika kakvi bi svi trebali biti, oni koji ostavljaju neizbrisiv trag u životima i podsjetnik su svima nama da se iskren rad, pažnja i predanost ipak prepoznaju i pamte.</p>

Svi koji rade s djecom trebali bi biti poput profesora iz Mostara

Meadin Mrndžić: Profesor za primjer

<p>Na graničnom prelazu Izačić – Ličko Petrovo Selo danas je došlo do potpunog kolapsa saobraćaja zbog pada novog evropskog sistema kontrole ulaska i izlaska (EES).</p><p>Kako javljaju čitatelji portala "Avaza" sa lica mjesta, prelazak granice je praktično paralizovan. Formirane su kilometarske kolone automobila, a nestrpljenje među vozačima i putnicima raste iz minuta u minut.</p>

Granice „spojene“ kolonama vozila: Je li maltretiranje djece neophodno?

<p>- Nama je došao policajac i rekao da je sistem pao i da ne znaju kad će se popraviti. Može biti za sat, dva, tri ili pet. Uopće nemaju nikakvu informaciju. Nas ovdje na suncu na 30 stepeni drže sa malom djecom. Ljudi guraju kolica i pitaju da pređu granicu a ne mogu. Baš je užasna i jako teška situacija, mnogo je male djece. Radi se o GP Izačić - Petrovo Selo - kazao je Elvedin Mujagić za portal "Avaza".</p><p>Zbog novonastale situacije i dugih zadržavanja, apeluje se na sve vozače koji planiraju putovanje prema Republici Hrvatskoj i Evropskoj uniji da, ukoliko je moguće, odgode put ili koriste zamjenske granične prelaze.</p>

Gužve i stroge kontrole napravile haos: Hoće li Hrvatska poput Grčke suspendovati mjere na granici?

<p>Podsjećamo, EES (Entry/Exit System) je digitalni sistem koji je Evropska unija uvela za praćenje ulaska i izlaska državljana trećih zemalja, a koji podrazumijeva uzimanje biometrijskih podataka.</p><p>Svaki tehnički problem s ovim sistemom direktno uzrokuje ogromne zastoje na vanjskim granicama Šengena.</p>

Kako javljaju čitatelji portala Avaza sa lica mjesta, prelazak granice je praktično paralizovan

Pao EES sistem na graničnom prijelazu Izačić: Vozači i putnici ogorčeni, stoje tri sata u koloni na visokim temperaturama

<p>Historijski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu ugostit će međunarodnu naučnu konferenciju „Partizansko spomen-groblje u Mostaru“, prvu konferenciju te vrste monografski posvećenu Bogdanovićevim spomenicima. </p><h2>Svjetska baština</h2><p>Skup su organizovali Historijski muzej BiH i Centar za istraživanje i valorizaciju graditeljskog naslijeđa VAM, a održat će se u trenutku kada BiH aktivno priprema nominaciju Bogdanovićevih spomenika za UNESCO Listu svjetske baštine.</p><p>- Partizansko spomen-groblje predstavlja ne samo najugroženiji i najdevastiraniji Bogdanovićev spomenik, već i jedan od sedam najugroženijih u Evropi prema listi Europe Nostre – rekla je Mare Janakova Grujić iz Centra VAM, objašnjavajući zašto je upravo mostarski spomenik izabran kao prva tema. </p><p>Primarni cilj konferencije bio je, navodi Janakova Grujić, okupljanje naučnih i stručnih eksperata kako bi se znanje utvrdilo na jednom mjestu.</p><p>- Stručnjaci, znanje i namjere postoje već odavno, ali su do sada na teritoriji BiH bili na nivou građanskih inicijativa – kazala je Janakova Grujić.</p><p>Centar VAM je u posljednjih nekoliko godina organizovao pet izložbi, dva zbornika radova, dvije monografije i edukovao više od 1.500 djece i mladih o Bogdanovićevim spomenicima.</p><p>Posebno je istaknula rad Minje Pješčić, mostarke koja živi u Kanadi, koja je pokrenula sajt&nbsp;partizanska.info&nbsp;i za nekoliko godina, kako kaže, „uradila ono što u svijetu rade multidisciplinarni timovi od dvadeset stručnjaka“.</p>

<h2>Borba protiv fašizma</h2><p>Kada se suočio s Mostarom i gradom koji je gotovo čitavu svoju mladost dao u borbi protiv fašizma, Bogdanović je odlučio da poginulima pokloni čitav kameni grad. Rozete na mostarskom akronekropolisu nisu puka ornamentika „to su kosmički satovi, planete i sazvježđa“, koji uspostavljaju vezu između palih boraca i vječnog kruženja materije, kazala je Pješčić.</p><p>Iz ugla muzejske struke govorila je Elma Fišić, kustosica Historijskog muzeja BiH koji već godinama sistematski istražuje i interpretira naslijeđe socijalističkog perioda. Prema njenim riječima, međunarodna stručna podrška nije važna samo zbog same UNESCO nominacije.</p><p>- Pitanje Partizanskog spomen-groblja odavno prevazilazi okvir lokalne ili nacionalne baštine – navodi Fišić, dodajući da je riječ o memorijalnom kompleksu koji zauzima važno mjesto unutar evropske memorijalne arhitekture.</p>

<p><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-size: 20px;">Partizansko spomen-groblje opisuje kao „gotovo paradigmatičan primjer složenog odnosa postjugoslavenskih društava prema naslijeđu“. Dugotrajna fizička degradacija, vandalizam i izostanak sistemske zaštite nisu, ističe, samo konzervatorski problem.</span></p><p>- Oni govore o duboko ambivalentnom odnosu prema antifašističkom naslijeđu i kulturama sjećanja koje taj prostor artikuliše – kazala je Fišić.</p>

<h2>Simbolička prisutnost</h2><p>Ipak, naglašava da spomenik nikada nije potpuno izgubio svoju simboličku prisutnost. Posljednjih godina vidljiv je rast interesa istraživača, kulturnih institucija i međunarodnih organizacija što, prema njenim riječima, pokazuje da se ovaj kompleks sve više prepoznaje „ne samo kao mjesto pamćenja, nego i kao aktivan prostor savremenog društvenog i kulturnog dijaloga“.</p><p>Konferencija predstavlja nastavak višegodišnjih aktivnosti obje institucije i jedan od glavnih koraka u pripremi nominacionog dosjea.</p><p>- Zahvaljujući političkoj spremnosti Bosne i Hercegovine, uz podršku državnih struktura, nastupa trenutak da se to i ostvari – zaključila je Janakova Grujić.</p><h2>Odnos prema kulturi</h2><p>Inicijativu za nominaciju Bogdanovićevih bosanskohercegovačkih memorijala pokrenuli su političari, a u Skupštini BiH naišla je na ogromno prihvatanje dva puta. Vijeće ministara BiH također je podržalo nominaciju. Za Partizansko spomen-groblje, UNESCO status konkretno znači zaštitu spomen-područja, obnovu i, kako Janakova Grujić kaže, „povratak iz jedne krajnje neizvjesne sudbine u okrilje grada“.</p>

Konferencija predstavlja nastavak višegodišnjih aktivnosti obje institucije i jedan od glavnih koraka u pripremi nominacionog dosjea

Između ruševina i svjetskog priznanja: Partizansko spomen-groblje čeka UNESCO

<p>U vremenu kada mladi najveći dio dana provode pred ekranima, devetnaestogodišnji sarajlija Dženan Hajdarević sate i dane provodi stvarajući minijaturne svjetove od drveta.&nbsp;</p><h2>Umjetnik i konstruktor</h2><p>Na njegovom radnom stolu nastaju detaljno izrađene vodenice, stare bosanske kuće, rustične vikendice, džamije, vjetrenjače i makete koje djeluju kao umanjeni kadrovi nekog zaboravljenog filmskog seta. Svaki prozor, stepenica, dimnjak ili drvena greda prolaze kroz sate ručnog rada, preciznosti i strpljenja koje se danas rijetko viđa čak i kod mnogo starijih i profesionalno formiranih autora.</p>

<p>I upravo u tome leži posebnost Dženanovog talenta. U Bosni i Hercegovini gotovo da ne postoji razvijena scena mladih maketara i kreatora minijaturne arhitekture, posebno ne među generacijama koje tek ulaze u svijet visokog obrazovanja i profesije. Zbog toga Dženanov rad djeluje kao rijetko prepoznatljiv potencijal budućeg dizajnera, konstruktora i umjetnika primijenjene estetike.</p><p>- Moji radovi već su ocijenjeni da privlače pažnju ne samo zbog vizuelnog dojma, nego i zbog osjećaja atmosfere koji nose. U njima postoji toplina starih kuća, nostalgija tradicionalne arhitekture, a ja se trudim da radovi imaju i preciznost ozbiljnih maketarskih studija i radionica. Naći ću način da svoj hobi usavršim i više ponudim BiH, priča nam mladi Dženan.</p><p>Posebno je zanimljivo da Dženan sve modele izrađuje ručno, kombinirajući drvo, sitne konstrukcijske elemente, bojenje, graviranje i detaljnu obradu površina. Njegovi radovi nastaju kroz proces koji traži izuzetnu koncentraciju, osjećaj za prostor i gotovo arhitektonsku preciznost.</p><p>Iako ima tek 19 godina, već sada pokazuje senzibilitet koji bi mogao biti ozbiljna osnova za profesionalni razvoj u oblasti drvne industrije, maketarstva, produkt-dizajna i konstrukcije. </p><h2>Upisuje Mašinstvo</h2><p>- Upravo zbog toga moj naredni korak je upis na Mašinski fakultet, Smjer obrada drveta. To je  logičan nastavak, a nadam se uskoro i ozbiljnijem angažmanu u ovom atraktivnom sektoru, priča nam Hajdarević, pokazujući radove u svojoj radionici. </p><p>Priče poput Dženanove podsjećaju da je BiH zaista zemlja ogromnih talenata i da iza zatvorenih vrata dječijih soba širom države nastaju budući dizajneri, inžinjeri i kreativci čiji bi rad, uz malo podrške i prilike, mogao prerasti lokalne okvire. </p><h2>Prati ritam generacije</h2><p>Ovaj vrijedni mladić, kaže nam, druži se s rajom, izlazi, prati ritam i navike svoje generacije, ali se od svojih vršnjaka razlikuje po neobičnoj strasti prema stvaranju minijatura.</p><p>Dok većina njegovih vršnjaka slobodno vrijeme provodi uz sadržaj na ekranima, Dženan sate pretvara u male drvene svjetove nastale iz preciznosti i strpljenja.</p>

Kroz maketarstvo i ručnu izradu minijatura već gradi put prema Mašinskom fakultetu i ozbiljnoj karijeri 

Video / Devetnaestogodišnjak iz Sarajeva sate provodi u radionici: Mladi Dženan ručno izrađuje minijaturne svjetove od drveta

<p>Mladi inovator iz Goražda Ahmed Gušo, učenik Srednje tehničke škole „Hasib Hadžović“, ostvario je veliki međunarodni uspjeh, osvojivši prvo mjesto na prestižnom takmičenju Codeavour 7.0 koje je održano u Jakarti u Indoneziji, čime je još jednom potvrđeno da se znanje i inovacije mladih iz Bosne i Hercegovine prepoznaju i na svjetskoj sceni. Gušo je u seniorskoj kategoriji, u izuzetno jakoj konkurenciji od više od 300.000 učesnika, predstavio svoj inovativni projekt „Panda Solar Club“, koji kombinuje tehnologiju, ekologiju i održiva energetska rješenja.</p><p>Ovaj mladi Goraždanin pokazao je da su mladi u Bosni i Hercegovini izuzetno uspješni, uprkos maloj podršci vlasti koju bi trebali imati. Njegov uspjeh posebno je značajan jer dolazi iz male sredine, a još jednom je pokazao da talenti iz BiH mogu parirati vršnjacima iz cijelog svijeta. U vrijeme kada mladi odlaze iz Bosne i Hercegovine trebali bi obratiti pažnju na talente koje imamo poput ovog mladog inovatora i podržati ih u svakom pogledu. Ne samo riječima podrške, nego konkretnim koracima, stipendijama, otvaranjem radnih mjesta, pružanjem uslova za život kakve imaju zemlje Evropske unije.</p>

Goraždanin pokazao da u BiH imamo svjetske talente

Goraždanski programer Ahmed Gušo briljirao u Indoneziji 

Ahmed Gušo, mladi inovator: Svjetski uspjeh

<p>Dok svijet slavi revolucionarna dostignuća vještačke inteligencije (AI), jedno ključno pitanje često ostaje u sjenci – kako ova tehnologija utiče na naše najmlađe?</p><p>AI više nije naučna fantastika. Ona je dio igračaka s kojima se djeca igraju, aplikacija koje koriste za zadaću i algoritama koji im serviraju sadržaj na YouTube i TikTok. Susrećemo je svakodnevno, i mi i djeca, kroz društvene mreže koje imaju algoritme koji uče o nama, preporučuju nam sadržaj na osnovu onoga što smo lajkali, komentarisali, dijelili ili pretraživali. Iza toga, djeca se susreću sa AI u igricama, internet pretraživačima, filterima na kamerama, chatbotovima...</p><h2>Ozbiljne opasnosti</h2><p>Iako donosi mnoge prednosti, AI sa sobom nosi i ozbiljne opasnosti po dječiju sigurnost, privatnost i psihološki razvoj. IT stručnjak, odnosno sajber sigurnosni inženjer (cyber security engineer) Damir Avdić, koji redovno edukuje škole i roditelje o ovoj temi, napominje da generacijski jaz nikada nije bio veći.</p><p>- Naši roditelji su živjeli u analognom dobu, mi smo bili prelaz iz analognog u digitalno, a današnja djeca žive u potpuno digitalnom dobu. Mi smo imali jednu loptu i bili presretni s njom, a današnja djeca imaju dosta toga na dlanu i opet im fali "nešto".</p><h2>Pametne igračke i krađa privatnosti</h2><p>Moderne igračke opremljene AI tehnologijom, lutke i roboti koji "razgovaraju" s djecom, konstantno snimaju dječije glasove, navike i odgovore. Ovi podaci se često šalju na servere kompanija bez adekvatne zaštite. Ako hakeri pristupe tim podacima, mogu saznati ime djeteta, gdje živi, šta voli, pa čak i kako mu zvuči glas, što otvara vrata za krađu identiteta ili uhođenje.</p><h2>Algoritamska zavisnost</h2><p>Algoritmi preporuka na društvenim mrežama i video platformama, vođeni vještačkom inteligencijom, imaju jedan jedini cilj, zadržati dijete ispred ekrana što duže. AI analizira dječije slabosti i servira im sadržaj koji izaziva zavisnost. Još opasnije je što dijete koje jednom pogleda, recimo, video o dijetama, AI može preplaviti ekstremnim sadržajem o anoreksiji, samopovređivanju ili nasilju, jer algoritam ne razlikuje "zdravo" od "štetnog", već samo "zanimljivo" od "dosadnog".</p><h2>Deepfake tehnologija i vršnjačko nasilje</h2><p>Sa pojavom besplatnih AI alata za generisanje slika i videa, kreiranje lažnog sadržaja postalo je dostupno svima, pa i djeci. Sve je češći trend u školama gdje učenici koriste AI kako bi montirali lica svojih vršnjaka na eksplicitan ili ponižavajući sadržaj. Ovakav vid vršnjačkog nasilja ostavlja teške psihičke posljedice na žrtve, a širi se internetom u sekundi.</p><p>Avdić, koji je nedavno o ovoj temi govorio u Osnovnoj školi "Osman Nakaš", upozorava na ovaj problem.</p><p>- Deepfake je napredovao toliko da je i nama iz IT ponekad teško razlikovati, na prvo gledanje ili slušanje, da li je nešto realno ili ne. Djecu treba edukovati šta je deepfake i da mogu snositi ozbiljne pravne posljedice za kreiranje takvog sadržaja koji će našteti nekome.</p><h2>Gubitak kritičkog mišljenja i "AI halucinacije"</h2><p>Djeca sve više koriste AI botove poput ChatGPT za pisanje domaćih zadaća i učenje. Problem je što AI često "halucinira", generiše netačne informacije koje zvuče potpuno uvjerljivo. Ako se djeca slijepo oslone na AI, gube sposobnost kritičkog razmišljanja, istraživanja i provjere činjenica.</p>

<p>- Ovo nije problem samo vještačke inteligencije, ovo je problem obrazovanja otkada sam ja školu završavao ističe Avdić.</p><p>- Reforma obrazovanja je prijeko potrebna da djeca počnu kritički pristupati onome što uče. AI je to samo "pogoršala" jer je i ono malo kritičke misli što smo imali sada dostupno u vidu jednog upita na chatbot. I nije da samo djeca ne provjeravaju informacije, ni odrasli nisu na nekom zavidnom nivou."</p><h2>Emocionalna zamjena za stvarne prijatelje</h2><p>AI chatboti su dizajnirani da budu ultra-ljubazni, uvijek dostupni i da se prilagođavaju željama korisnika. Djeca koja su usamljena ili socijalno anksiozna mogu razviti duboke emocionalne veze sa AI botovima. Međutim, AI nema stvarnu empatiju. To može dovesti do izolacije od stvarnog svijeta, jer je komunikacija sa "savršenim" botom lakša nego rješavanje konflikata sa stvarnim vršnjacima u školi.</p><p>Šta možemo učiniti?</p><h2>Vještačku inteligenciju ne možemo, niti trebamo potpuno zabraniti. </h2><p>Avdić je jasan: </p><p>- Ja nikada nisam bio za bilo kakve striktne zabrane. U digitalnom dobu nije dobro zabraniti alate koji olakšavaju nešto, ali treba edukacija kako te alate iskoristiti u prave svrhe. Treba naučiti djecu da je AI alat koji može biti super koristan ako mu pristupimo kako treba.</p><p>Ključ zaštite leži u nekoliko stubova:</p><p>1. Edukacija roditelja i nastavnika. Odrasli moraju razumjeti kako AI funkcioniše da bi mogli usmjeriti djecu. </p><p>- Često kada pričam sa roditeljima, čujem rečenicu: "Ma on/a to bolje zna od mene". To može postati ogroman problem jer djecu prepuštamo samim sebi, a nerijetko i digitalnim predatorima - upozorava Avdić.</p><p>2. Nadzor i regulacija. Kompanije moraju zakonski odgovarati za kreiranje algoritama koji ciljaju i eksploatišu djecu. Nadzor treba da postoji da zaštiti djecu od malicioznog utjecaja, ne tehnologije kao tehnologije, već čovjeka koji zloupotrebljava tehnologiju.</p><p>3. Digitalna higijena. Razvijanje kritičkog mišljenja kod djece, učenje da sve što vide na ekranu može biti laž, čak i ako izgleda savršeno stvarno.</p><p>- Edukacija, komunikacija i primjena naučenog je ključ zdrave i realne sajber sredine. Moramo krenuti od toga, moramo početi edukovati roditelje da bi imali još jedan obruč zaštite za našu najvrjedniju imovinu, našu djecu - zaključuje Avdić.</p><p>AI mijenja svijet nevjerovatnom brzinom. Ali dječije potrebe za stvarnom igrom, ljudskom toplinom i sigurnim odrastanjem ostaju nepromijenjene. Naša je dužnost da im to obezbijedimo i u digitalnom dobu.</p>

Mi smo imali jednu loptu i bili presretni s njom, a današnja djeca imaju dosta toga na dlanu i opet im fali "nešto", kaže Avdić

Opasnosti vještačke inteligencije po djecu: Nevidljive zamke digitalnog doba

<p>Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić i šef Centralnog izbornog štaba SBB-a Nermin Džindić predali su Centralnoj izbornoj komisiji BiH prijavu za učešće na oktobarskim Općim izborima.</p><p>Radončić je pojasnio da su predali 11.000 potpisa.</p><p>- Mislim da je to impresivna cifra povjeranja građana, idemo na sve nivoe, idemo za člana Predsjedništva BiH, za državni nivo, Federalni, kantonalne. Očekujemo veliki povratak SBB-a i da budemo u svim parlamentima, kao i veliku borbu za člana Predsjedništva BiH. Gospodin Izetbegović i ja smo dva puta imali velike fightove, nije bilo elektronske evidencije glasača, a u Brčkom gdje je to bilo SBB je napravio sjajan rezultat i sada očekujemo povratak na velika vrata - rekao je Radončić.</p>

Najavio učešće na svim nivoima vlasti i utrku za člana Predsjedništva BiH

Radončić i Džindić predali prijavu za učešće na izborima: Očekujemo povratak SBB-a na velika vrata!

<p>Postoji trenutak koji mnogi od nas nikada neće zaboraviti, zvuk sirene u daljini koji se sve više približava. U tom trenutku, negdje između straha i nade, čovjek zna da oni idu prema nekome. Oni žure zbog nekoga.</p>

<p>Prije nego što doktor postavi dijagnozu, prije nego što medicinska sestra stavi infuziju, prije svega, postoji čovjek za volanom.</p><h2>Nema mjesta za strah</h2><p>Čovjek koji poznaje svaki ćošak grada. Koji zna gdje su sve rupe na cesti. Koji računa sekunde dok prolazi kroz crveno svjetlo i istovremeno pazi da ne ugrozi nekoga drugog.</p><p>Koji u ogledalu vidi pacijenta i zna da svaki minut koji uštedi može biti minut koji mijenja ishod.</p><p>Ali vozač hitne nije samo vozač. On je prva prisutnost, prva ljudska toplina koja dotiče čovjeka u krizi. Dok stiže, dok otvara vrata, dok kaže "tu smo", u tom glasu je i smirenje i snaga.</p><p>Pacijent koji nije svjestan ničega oko sebe, često čuje upravo taj glas. Djeca koja se boje, stariji koji su zbunjeni, porodice koje ne znaju šta da rade, svi oni prvo sretnu njega.</p><p>A iza te uniforme je čovjek koji je te jutro sjeo za volan ne znajući šta ga čeka. Možda će danas prevesti nekoga ko će preživjeti. Možda nekoga ko neće. Nosi oba ishoda sa sobom.</p><p>Kolona spašavanja života počinje na cesti, u kabini vozila sa uključenim rotacionim svjetlima. Počinje s čovjekom koji vozi brzo, ali smireno. Koji je obučen, ali i human. Koji je profesionalac, ali i saosjećajan.</p><p>Vozači hitne pomoći su prva tačka u lancu koji spašava živote.</p><p>Nisu pozadina, oni su početak sve nade koja dolazi nakon intervencije.</p><h2>Djelići sekunde spašavaju živote</h2><p>U Bosni i Hercegovini vozači hitne nisu vozači, oni su HMT tehničari, obučeni za spašavanje života. Jedan od njih je Dino Mahmutović, čovjek koji druge živote stavlja ispred svog, čovjek za kojeg saobraćajna pravila ne vrijedi kad se crveno-plava svjetla upale, neko ko razmišlja u djelićima sekunde dok ide 100km/h a sve za jedan cilj. Spasiti život.</p><p>Kroz cijeli život, slušali smo sirene, buku, rotacije, ali nikad ili bar povremeno ne stanemo da razmislimo "šta ako je neko moj".</p><p>Za Dinu, radni dan počinje oblačenjem uniforme instruktora HMT-a. Sve nakon toga je računica, gas i hitnost da se stigne na vrijeme.</p><p>Dino je za "Avaz" rekao da voli ovaj posao, voli spašavati živote i ne razmišlja o strahu dok je na intervenciji, jer za strah - govori on, mjesta nema.</p><p>- Ovaj posao je visokorizičan. Većina ljudi kroz samu vožnju imaju empatiju, ali ima i onih drugih. To je nešto što će se promijeniti, nadam se iskreno, govori nam Mahmutović.</p><p>- Ovaj posao ili volite ili ne. Ovdje ste na poslu 24/7, maksimalno, ističe Dino.</p><p>Saobraćaj u Sarajevu još jedna je prepreka od Dine do pacijenta. Nesavjesni vozači, nemogućnost sklanjanja sa strane zbog gužve, uske saobraćajne trake. Sve su to razlozi koji mogu, na neki način, ugroziti "stizanje na vrijeme".</p><h2>Sveprisutni adrenalin</h2><p>Ekipa "Dnevnog avaza" bila je na jednoj intervenciji sa Dinom, Bahrudinom Brezcem i dr. Kenanom Ljuharom.</p><p>Brzina, preciznost, savjesnost, smirenost i još mnogo atributa mogu se "zakačiti" na ovu ekipu, ali na čelu stoji požrtvovanost.</p><p>Njih trojica već dugo vremena rade skupa, znaju se u napetim situacijama a razumiju se pogledom. Nema priče, nema stajanja, kroz cijelu smjenu stižu, liječe i intervenišu.</p><p>Kako za "Avaz" kaže HMT tehničar Bahrudin, od samog poziva do dolaska nikad ne znaju šta ih očekuje, a adrenalin je sveprisutan.</p><p>- Najbitnije nam je da je pacijent dobro, da ga transportujemo na tercijarni nivo zdravstvene zaštite.</p><p>- Svaki naš tehničar ima identičan osjećaj, dodaje on.</p><p>Nakon saznanja da je pacijent kojeg smo zbrinuli dobro i da su informacije pozitivne, taj je osjećaj neprikosnoven, zaključuje Bahrudin.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Ovdje ste na poslu 24/7, maksimalno, ističe Dino

Video / Heroji iz sjene: Evo kako izgleda jedan dan s ekipom tehničara Hitne pomoći

<p>Bosanskohercegovački igrani film Testament osvojio je nagradu za najbolji dugometražni film na uglednom londonskom festivalu FIFFLONDON 2025.&nbsp;</p><p>Ovo ostvarenje, koje potpisuje reditelj i scenarista Mirza Begović, nastalo je u koprodukciji Hudhud produkcije, Amfiteatra i BH Telecoma.&nbsp;</p><h2>Stvaralački proces</h2><p>Povodom ovog velikog uspjeha u međunarodnoj konkurenciji, Begović je za "Avaz" podijelio detalje o stvaralačkom procesu.&nbsp;</p><p>Žiri festivala, koji je prepoznatljiv po podršci nezavisnom filmu i globalnoj raznolikosti, opisao je Testament kao dirljivu i uvjerljivu priču koja kroz odličnu glumu preispituje ljudsku otpornost i humanost, teme za koje autor ističe da su plod dugotrajnog i predanog rada.</p><p>- Ima pomalo svega - kaže Begović o inspiraciji za film.</p><p>- Generalno, sve što pišem je na neki način doživljeno, bilo kroz mene ili kroz ljude koji me okružuju. Te priče su nekako rasle u meni godinama i samo su čekale pravi trenutak da izađu - rekao je Begović za "Avaz".</p><p>Proces stvaranja opisuje kao nešto što se velikim dijelom odvija ispod površine svijesti, mnogo toga postaje jasno tek kada misli padnu na papir.</p><p>- Ima autobiografskog, ima nečeg historijskog i utemeljenog, a to je samo period, i ima, naravno, tvorevine autorske mašte. U svakom liku kojeg pišem na neki način ima mene, ali nikada ne smijemo zaboraviti da je film u prvom redu fikcija - naglasio je Begović.</p>

Njujorška premijera uz velike vijesti: Mirza Begović i "Testament" otvaraju festival u Njujorku

<h2>Naslijeđeni likovi, nova lica</h2><p>Testament je nastavak Begovićevog filma Amanet, što je proces formiranja glumačke postave dijelom olakšalo. </p><p>- Budući da je to nastavak Amaneta, neki likovi su naslijeđeni, i kada sam imao sreće podijeliti to, na nekih 60–70% već je bilo završeno - objašnjava reditelj. Nusmir Muharemović, Zlatan Školjić, Irfan Kasumović, Faketa Salihbegović, Mugdim Avdagić, Iva Filipović i mnogi drugi preuzeli su uloge iz prvog dijela i, kako Begović kaže, predivno obavili posao.</p><p>Posebna radost bila je u novim imenima koja su se projektu pridružila. </p><p>- Imao sam privilegiju raditi s Izudinom Bajrovićem, Emirom Hadžihafizbegovićem i pokojnim Josipom Pejakovićem. Nastojao sam uživati u svakom trenutku i učiti što više od svih tih ljudi, jer neko ko na kraju ispriča priču koju sam ja negdje napisao, ostavlja neizbrisiv trag koji će publika sigurno pamtiti - naglasio je.</p>

Mirza Begović za "Avaz" o nastanku filma "Testament": Bili smo na ivici da odustanemo, ali publika nas je motivirala da idemo dalje

<h2>"Radimo na mišiće"</h2><p>Londonska nagrada otvara i šire, bolnije pitanje, o tome gdje zapravo stoji domaća kinematografija. Begović tu ne bira riječi:</p><p>- Definitivno ne, domaća kinematografija nema dovoljno podrške.</p><p>- Posljednjih nekoliko godina produkcija je praktično blokirana. Ugašeni fondovi, sve manji interes ulagača, odsustvo sistemske podrške, posljedice su vidljive i samoj publici, koja iz sezone u sezonu bilježi sve manje novih bh. filmova, govori Mirza.</p><p>- Ono što se radi, radi se na mišiće, kroz neke evropske fondove. Za razliku od regionalnih kinematografija koje ulažu pet, deset puta više, mi smo filmski ugroženi.</p><p>Ipak, Begović ne gubi vjeru ni u publiku ni u buduće promjene.</p><p>- Ocjena Testamenta, ali i nekih recentnih filmova, dokaz je da publika želi gledati i uživati u domaćem filmu u kinu. Moja lična želja je da u nekom trenutku prestanemo brinuti o politici i jednostavno se posvetimo umjetnosti i kulturi.</p>

Reditelj filma "Testament" Mirza Begović: Najbolji poklon mi je poljubac za laku noć od kćerke Dunje

<h2>Kino prije festivala i velika iznenađenja</h2><p>Zanimljivo je da Testament od samog početka nije bio zamišljen kao festivalski projekt. Odmah po završetku post-produkcije krenulo se s kino distribucijom, iz Bosne i Hercegovine prema Evropi i ostatku svijeta, čime su svjesno zaobiđeni uobičajeni festivalski tokovi koji podrazumijevaju svjetsku premijeru.</p><p>- Između festivalske premijere i premijere pred publikom u kinu, izabrali smo publiku u kinu - kaže Begović jednostavno.</p><p>Festivalski život svejedno se odvijao, a londonska nagrada samo je jedna u nizu, film je do sada odnio četiri-pet priznanja na različitim festivalima u Evropi i svijetu.</p><p>- To je još jedan pokazatelj da smo na pravom putu i da priča koju pričamo ima svoju publiku, naglašava Begović.</p><h2>Budući projekti</h2><p>Što se budućnosti tiče, Begović najavljuje uzbudljive korake. Film uskoro dobija televizijsku premijeru, no krupnija vijest stiže 1. jula, kada će i Amanet i Testament postati dostupni na jednoj od dvije najveće svjetske streaming platforme.</p><p>- To će biti ogromna privilegija, prvo za mene kao autora, zatim za cijeli tim i naravno za sam film.</p><p>Istovremeno, već je pokrenuta pred-produkcija novog dugometražnog projekta pod radnim naslovom Pekmez. Detalje još čuva za sebe, ali najava zvuči ambiciozno:</p><p>- To je priča na kojoj publika sigurno neće ostati ravnodušna.</p><p>Plan je ozbiljno ući u produkciju iduće godine, a možda i ranije.</p>

Ocjena Testamenta, ali i nekih recentnih filmova, dokaz je da publika želi gledati i uživati u domaćem filmu u kinu

"Testament" osvaja London: Mirza Begović o filmu koji je progovorio jezikom koji svijet razumije

<p>Svjetski priznata violončelistica Anastasija Kobekina upravo je izašla pred sarajevsku publiku u Narodnom pozorištu Sarajevo, čime je i zvanično počeo najiščekivaniji dio večerašnjeg koncerta.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DYfdtFdtswc/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DYfdtFdtswc/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DYfdtFdtswc/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Njen izlazak na scenu publika je dočekala s velikom pažnjom i aplauzom, u atmosferi ispunjenoj uzbuđenjem i poštovanjem prema umjetnici čiji nastupi osvajaju koncertne dvorane širom svijeta.</p><p>Sarajevska publika sada ima priliku uživo svjedočiti nastupu jedne od najistaknutijih violončelistica svoje generacije.</p>

Sarajevska publika sada ima priliku uživo svjedočiti nastupu jedne od najistaknutijih violončelistica svoje generacije

Anastasija Kobekina izašla na scenu Narodnog pozorišta

<p>Koncert svjetski priznate violončelistice Anastasije Kobekine uskoro počinje u Narodnom pozorištu Sarajevo, gdje se publika već polako okuplja i zauzima svoja mjesta.</p><p>Atmosfera u pozorištu postepeno se gradi, a sala se lagano puni posjetiocima koji su došli da uživaju u nastupu umjetnice čije ime zauzima posebno mjesto na međunarodnoj muzičkoj sceni. U svečanom ambijentu Narodnog pozorišta vlada tiho uzbuđenje pred početak koncerta koji se najavljuje kao jedan od značajnijih kulturnih događaja sezone.</p>

<p>Dolazak Anastasije Kobekine u Sarajevo privukao je veliku pažnju ljubitelja klasične muzike, ali i šire kulturne javnosti. Njeno gostovanje predstavlja priliku da sarajevska publika uživo čuje interpretaciju umjetnice poznate po tehničkoj preciznosti, izražajnosti i snažnoj scenskoj energiji.</p><p>Publika ulazi u salu, razgovori se stišavaju, a Narodno pozorište Sarajevo spremno je za večer posvećenu vrhunskoj muzici i umjetnosti.</p>

Dolazak Anastasije Kobekine u Sarajevo privukao je veliku pažnju ljubitelja klasične muzike, ali i šire kulturne javnosti

U Narodnom pozorištu Sarajevo sve spremno za koncert Anastasije Kobekine

<p>Dolazak svjetski priznate violončelistice Anastasije Kobekine u Sarajevo predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih događaja sezone i priliku da domaća publika uživo čuje umjetnicu čije ime danas zauzima posebno mjesto na međunarodnoj muzičkoj sceni.</p>

<p>Poznata po izuzetnoj tehničkoj preciznosti, snažnoj interpretaciji i scenskoj harizmi, Kobekina pripada generaciji mladih umjetnika koji klasičnu muziku približavaju publici novom energijom, ali uz duboko poštovanje prema tradiciji. Njeni nastupi širom svijeta privlače pažnju kritike i publike, a sarajevski koncert donosi susret vrhunske umjetnosti, jedinstvene atmosfere Narodnog pozorišta Sarajevo i publike koja s posebnom pažnjom prati velike muzičke događaje.</p><p>Koncert Anastasije Kobekine nije samo prilika za estetski užitak, već i važan trenutak za kulturnu scenu Bosne i Hercegovine. Gostovanja umjetnika ovakvog ranga potvrđuju potencijal Sarajeva da bude prepoznato kao grad otvoren za velike evropske i svjetske umjetničke projekte. Istovremeno, dolazak mlade, ali već planetarno afirmisane umjetnice može biti snažna inspiracija domaćim muzičarima, studentima i svima koji u umjetnosti vide prostor predanosti, discipline i stvaralačke slobode.</p><p>O značaju ovog koncerta, pripremama iza scene, izazovima organizacije, reakcijama publike i važnosti ovakvih događaja za Sarajevo i Narodno pozorište, razgovaramo s Silvanom Jakupović Bečei koja je bila dio procesa dolaska Anastasije Kobekine pred sarajevsku publiku.</p><p>Razgovor možete pogledati u prilogu u tekstu.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

O značaju koncerta razgovaramo sa Silvanom Jakupović Bečei, koja je bila dio procesa dovođenja Anastasije Kobekine

Video / Silvana Jakupović Bečei o dolasku svjetski priznate violončelistice u Sarajevo: Važan trenutak za kulturnu scenu Bosne i Hercegovine

<p>Dok je u Bosni i Hercegovini trend odlaska u inostranstvo, "trbuhom za kruhom", postoje i lijepe ljudske priče.</p>

<p>Ovo je jedna od njih. Između dva kontinenta, oceana i 12 hiljada kilometara, Indonežanin je našao svoj drugi dom baš u Sarajevu, sa svojom drugom porodicom.</p><h2>Drugi dom</h2><p>U razgovoru za "Avaz" pričali smo o tome kako i zašto se odlučio na ovaj potez, o cijenama i životnom standardu u Bosni i Hercegovini ali i njegovom subjektivnom osjećaju koji gaji prema ovoj zemlji.</p><p>Didi Faridi se navikava na pijenje jutarnje kafe sa svojim novim komšijama, dok je u isto vrijeme navikao na ljudsku toplinu i komšijski "bujrum".</p><h2>Bosanci su moja porodica</h2><p>- Svi su skromni. Baš skromni. Kao moja porodica. Bosanci su mi kao porodica, govori Faridi uz osmijeh.</p><p>Tu riječ, porodica, Didi ponavlja više puta tokom razgovora. Za kolege i ljude koje sreće svaki dan.</p><p>Indonezija i BiH su miljama daleko ali toplina, kaže, ista je, ako ne i veća.</p><p>Pitali smo ga kako se snašao u novoj sredini. Smiješi se. Kaže da nema rasizma, da su svi ljubazni i da se osjeća sigurno.</p><p>- Nije kao u nekim drugim zemljama - kaže tiho, i u toj rečenici stane cijela jedna zahvalnost.</p><h2>Šetnja Titovom i zalasci sunca</h2><p>- Svako jutro prošetam Titovom ulicom. Vidim izlazak sunca, pa zalazak. Ujutro, podne, uvečer. Osjećam se... opušteno. Slobodno, kaže Didi.</p><p>U Indoneziji postoje samo dva godišnja doba, kišna i sunčana.</p><p>Snijeg je bio pojam iz filmova, nešto što drugi doživljavaju. A onda je stigla prošla zima u Sarajevu, i Didi je prvi put u životu uzeo snijeg u ruke.</p><p>- Lijepo je - rekao je.</p><p>- Kao led, ali... drugačije. Nije hladno na onaj loš način. Lijepo.</p><p>Posjetio je i Mostar za koji kaže da je najljepši poslije Sarajeva. Zaljubio se i u arhitekturu, u zgrade, kuće i ono što ljudi prave svojim rukama, a isto tako i planine koje okružuju Sarajevo sa svih strana. Jutarnja kafa mu je prišla s osmijehom, u Indoneziji, kaže, tolika kafa bi bila opasna za stomak. Ovdje je to ritual. Tradicija. I on je prihvatio tu tradiciju kao svoju.</p>

Ovdje nema rasizma, kao u drugim zemljama, ovdje se osjećam lijepo, govori Faridi uz osmijeh

Video / Indonežanin napustio sve da bi radio u BiH: Bosanci su mi druga porodica, u Sarajevu sam prvi put sam vidio snijeg

<p>Direktorica "Medice" Zenica Sabiha Husić nesebično radi na stvaranju snažnog lanca podrške ženama, osobito majkama koje u borbi za vlastitu sigurnost istovremeno štite i živote svoje djece. U vrijeme u kojem svjedočimo brojnim slučajevima femicida značaj sigurnih kuća i podrška žene ženama posebno je važna. Žene koje su preživjele nasilje uz podršku Udruženja i sigurne kuće „Medica“ Zenica, grade novi, sigurniji i dostojanstveniji život.</p><p>- Žena treba podržati ženu, bez obzira o kojem obliku nasilja se radi. Majke koje izlaze iz nasilja ne spašavaju samo sebe, nego i svoju djecu. Zato podrška mora biti jasna, dostupna i konkretna – kategorična je direktorica "Medice" Zenica Sabiha Husić.</p><p>Dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste, stvarni opseg problema mnogo je veći od onoga što pokazuju službene statistike. Prema riječima direktorice Husić, u Sigurnoj kući "Medice" Zenica samo u prva tri mjeseca ove godine zbrinuto je 30 osoba - žena, majki i djece. Ova snažna žena svjedoči svojim primjerom kako solidarnost, institucionalna podrška i zajedničko djelovanje mogu biti ključ u borbi protiv nasilja nad ženama te da svaka žena i dijete zaslužuju sigurnost, podršku i dostojanstven život.</p>

Sigurna kuća koju vodi Husić za neke je žene jedina nada

Sabiha Husić, direktorica "Medice": Ruka spasa

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo održana je proba za obnovljenu baletnu predstavu "Giselle", kompozitora Adolfa Adama (Adolphea Adama).&nbsp;</p><p>Predstava, koju režira Edina Papo, premijerno će biti izvedena u subotu, 16. maja.</p><h2>Situacija u NPS i proba za Giselle</h2><p>Ovim povodom, ekipa predstave razgovarala je s medijima, a direktor NPS, Vedran Tuce istakao je da se ansambl svakodnevno suočava s novim izazovima u pripremi ovog klasičnog djela.</p><p>- Zna javnost u kakvom se stanju trenutno nalazi Narodno pozorište u Sarajevu i tim prije, sama činjenica da ćemo ponovo gledati 'Giselle', obnovljenu 'Giselle' u Narodnom pozorištu, za sve nas znači jako mnogo - između ostalog je naveo.</p><p>Ekaterina Verešangina (Vereshchagina), solistica Baleta, NPS, kaže da u "Giselle" igra kraljicu Mirtu.&nbsp;</p><p>Kazala je da je ovo lično njoj posebna uloga, ali i izazov zato što kroz pokret mora izražavati nesretnu ljubav koja ju je pogodila.</p><h2>Klasika će uvijek ostati</h2><p>Asistent koreografa i balet-majstor, Anton Bogov, rekao je da veoma dobro poznaje baletni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo jer su i ranije sarađivali.</p><p>- Klasika će uvijek ostati klasika i publika će uvijek voljeti klasiku. Lako je izgubimo, ali je teško vraćamo. Zato bismo je trebali sve vrijeme čuvati - između ostalog je poručio.</p><p>Koreografiju i režiju potpisuje Edina Papo, oslanjajući se na klasične verzije Petipa, Koralija i Perota (Corallija i Perrota), uz asistenciju Antona Bogova i Mie Prašo.&nbsp;</p>

<p>Za vizuelni identitet zaslužni su scenograf Slobodan Perišić i kostimografkinja Amna Kunovac-Zekić.</p><h2>Izvođači i muzika</h2><p>Giselle igra Tamara Ljubičić (NPS), dok grofa Albrechta tumači Lev Semenov (NP Beograd), uz učešće ansambla i solista sarajevskog Baleta.</p><p>Predstave prati Sarajevska filharmonija. Premijerom diriguje maestro Dario Vučić, dok je prva repriza (20. maja) pod vodstvom maestre Aide Jažić.</p><h2>Ulaznice</h2><p>Karte su dostupne na blagajni pozorišta, kao i online putem službene stranice NPS-a ili platforme karter.ba.</p>

Predstavu prati Sarajevska filharmonija pod palicom maestralnog Darija Vučića

Bijeli balet se vraća u Sarajevo: Proba "Giselle" u Narodnom pozorištu

<p>Oficir Oružanih snaga BiH Boris Lovrić očitao je lekciju iz pristojnosti, kulture, srčanosti i domoljublja navijačima Zrinjskog, koji su na nedavnoj utakmici njihovog kluba i Veleža psovali državu BiH tokom izvođenja himne. On je urlikanjem nazvao psovanje Bosne, koje su pratili uzvici „Hrvatska je moja domovina“, naglasivši da to ne rade istinski Hrvati. Kako je kazao, „jedno je Hrvat, drugo je navijač, treće je huligan“.</p><p>- Ljiljani, štit sa ljiljanima, kruna, velo, Katarina Kosača Kotromanić, Stjepan Kotromanić, Jelena Gruba - sve katolici. A Jelena i Katarina su bile i Hrvatice. Svaki tvoj djed, pradjed, čukundjed - u Bosni odrastao. Tvoja loza. Ništa iz Hrvatske nemaš. Ali tvoj narod je naselio. Ne razumiješ povijest? Okej. Thompsona volite i slušate, koji je rekao „Bosna kolijevka Hrvata“. Dakle, narod sa sjevera je naselio priobalna područja. Došli Hrvati i naselili to dolje. I Hrvatska se zove po Hrvatima, a ne Hrvati po Hrvatskoj. Naš narod je velik i on je jednostavno migrirao. I šta ste onda vi kad lajete, psujete korijene hrvatstva, korijen vaše vjere, simbole vaše vjere, korijene vaših očeva i djedova čije puteve trebate da nastavite, a ne da zgazite. Korijene koje trebate da nastavite i da se stablo povećava, a ne da ih čupate iz zemlje. Ako sam ja izdajnik, šta ste vi? - upitao je ovaj oficir.</p><p>Poručio je kako se "ne može psovati svoje", te svojim javnim istupom pokazao da se može biti i Hrvat i Bosanac, te da istinski Hrvati ne brukaju i ne gaze vlastite korijene.</p>

Meadin Mrndžić: Profesor za primjer

Pao EES sistem na graničnom prijelazu Izačić: Vozači i putnici ogorčeni, stoje tri sata u koloni na visokim temperaturama

Između ruševina i svjetskog priznanja: Partizansko spomen-groblje čeka UNESCO

Video / Devetnaestogodišnjak iz Sarajeva sate provodi u radionici: Mladi Dženan ručno izrađuje minijaturne svjetove od drveta

Ahmed Gušo, mladi inovator: Svjetski uspjeh

Opasnosti vještačke inteligencije po djecu: Nevidljive zamke digitalnog doba

Radončić i Džindić predali prijavu za učešće na izborima: Očekujemo povratak SBB-a na velika vrata!

Video / Heroji iz sjene: Evo kako izgleda jedan dan s ekipom tehničara Hitne pomoći

"Testament" osvaja London: Mirza Begović o filmu koji je progovorio jezikom koji svijet razumije

Anastasija Kobekina izašla na scenu Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo sve spremno za koncert Anastasije Kobekine

Video / Silvana Jakupović Bečei o dolasku svjetski priznate violončelistice u Sarajevo: Važan trenutak za kulturnu scenu Bosne i Hercegovine

Video / Indonežanin napustio sve da bi radio u BiH: Bosanci su mi druga porodica, u Sarajevu sam prvi put sam vidio snijeg

Sabiha Husić, direktorica "Medice": Ruka spasa

Bijeli balet se vraća u Sarajevo: Proba "Giselle" u Narodnom pozorištu

Oficir Boris Lovrić: Lekcija iz hrvatstva

Meadin Mrndžić: Profesor za primjer

Pao EES sistem na graničnom prijelazu Izačić: Vozači i putnici ogorčeni, stoje tri sata u koloni na visokim temperaturama

Između ruševina i svjetskog priznanja: Partizansko spomen-groblje čeka UNESCO

Video / Devetnaestogodišnjak iz Sarajeva sate provodi u radionici: Mladi Dženan ručno izrađuje minijaturne svjetove od drveta

Ahmed Gušo, mladi inovator: Svjetski uspjeh

Opasnosti vještačke inteligencije po djecu: Nevidljive zamke digitalnog doba

Radončić i Džindić predali prijavu za učešće na izborima: Očekujemo povratak SBB-a na velika vrata!

Video / Heroji iz sjene: Evo kako izgleda jedan dan s ekipom tehničara Hitne pomoći

"Testament" osvaja London: Mirza Begović o filmu koji je progovorio jezikom koji svijet razumije

Anastasija Kobekina izašla na scenu Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo sve spremno za koncert Anastasije Kobekine

Video / Silvana Jakupović Bečei o dolasku svjetski priznate violončelistice u Sarajevo: Važan trenutak za kulturnu scenu Bosne i Hercegovine

Video / Indonežanin napustio sve da bi radio u BiH: Bosanci su mi druga porodica, u Sarajevu sam prvi put sam vidio snijeg

Sabiha Husić, direktorica "Medice": Ruka spasa

Bijeli balet se vraća u Sarajevo: Proba "Giselle" u Narodnom pozorištu

Oficir Boris Lovrić: Lekcija iz hrvatstva