<p>Dok svijet slavi revolucionarna dostignuća vještačke inteligencije (AI), jedno ključno pitanje često ostaje u sjenci – kako ova tehnologija utiče na naše najmlađe?</p><p>AI više nije naučna fantastika. Ona je dio igračaka s kojima se djeca igraju, aplikacija koje koriste za zadaću i algoritama koji im serviraju sadržaj na YouTube i TikTok. Susrećemo je svakodnevno, i mi i djeca, kroz društvene mreže koje imaju algoritme koji uče o nama, preporučuju nam sadržaj na osnovu onoga što smo lajkali, komentarisali, dijelili ili pretraživali. Iza toga, djeca se susreću sa AI u igricama, internet pretraživačima, filterima na kamerama, chatbotovima...</p><h2>Ozbiljne opasnosti</h2><p>Iako donosi mnoge prednosti, AI sa sobom nosi i ozbiljne opasnosti po dječiju sigurnost, privatnost i psihološki razvoj. IT stručnjak, odnosno sajber sigurnosni inženjer (cyber security engineer) Damir Avdić, koji redovno edukuje škole i roditelje o ovoj temi, napominje da generacijski jaz nikada nije bio veći.</p><p>- Naši roditelji su živjeli u analognom dobu, mi smo bili prelaz iz analognog u digitalno, a današnja djeca žive u potpuno digitalnom dobu. Mi smo imali jednu loptu i bili presretni s njom, a današnja djeca imaju dosta toga na dlanu i opet im fali "nešto".</p><h2>Pametne igračke i krađa privatnosti</h2><p>Moderne igračke opremljene AI tehnologijom, lutke i roboti koji "razgovaraju" s djecom, konstantno snimaju dječije glasove, navike i odgovore. Ovi podaci se često šalju na servere kompanija bez adekvatne zaštite. Ako hakeri pristupe tim podacima, mogu saznati ime djeteta, gdje živi, šta voli, pa čak i kako mu zvuči glas, što otvara vrata za krađu identiteta ili uhođenje.</p><h2>Algoritamska zavisnost</h2><p>Algoritmi preporuka na društvenim mrežama i video platformama, vođeni vještačkom inteligencijom, imaju jedan jedini cilj, zadržati dijete ispred ekrana što duže. AI analizira dječije slabosti i servira im sadržaj koji izaziva zavisnost. Još opasnije je što dijete koje jednom pogleda, recimo, video o dijetama, AI može preplaviti ekstremnim sadržajem o anoreksiji, samopovređivanju ili nasilju, jer algoritam ne razlikuje "zdravo" od "štetnog", već samo "zanimljivo" od "dosadnog".</p><h2>Deepfake tehnologija i vršnjačko nasilje</h2><p>Sa pojavom besplatnih AI alata za generisanje slika i videa, kreiranje lažnog sadržaja postalo je dostupno svima, pa i djeci. Sve je češći trend u školama gdje učenici koriste AI kako bi montirali lica svojih vršnjaka na eksplicitan ili ponižavajući sadržaj. Ovakav vid vršnjačkog nasilja ostavlja teške psihičke posljedice na žrtve, a širi se internetom u sekundi.</p><p>Avdić, koji je nedavno o ovoj temi govorio u Osnovnoj školi "Osman Nakaš", upozorava na ovaj problem.</p><p>- Deepfake je napredovao toliko da je i nama iz IT ponekad teško razlikovati, na prvo gledanje ili slušanje, da li je nešto realno ili ne. Djecu treba edukovati šta je deepfake i da mogu snositi ozbiljne pravne posljedice za kreiranje takvog sadržaja koji će našteti nekome.</p><h2>Gubitak kritičkog mišljenja i "AI halucinacije"</h2><p>Djeca sve više koriste AI botove poput ChatGPT za pisanje domaćih zadaća i učenje. Problem je što AI često "halucinira", generiše netačne informacije koje zvuče potpuno uvjerljivo. Ako se djeca slijepo oslone na AI, gube sposobnost kritičkog razmišljanja, istraživanja i provjere činjenica.</p>

<p>- Ovo nije problem samo vještačke inteligencije, ovo je problem obrazovanja otkada sam ja školu završavao ističe Avdić.</p><p>- Reforma obrazovanja je prijeko potrebna da djeca počnu kritički pristupati onome što uče. AI je to samo "pogoršala" jer je i ono malo kritičke misli što smo imali sada dostupno u vidu jednog upita na chatbot. I nije da samo djeca ne provjeravaju informacije, ni odrasli nisu na nekom zavidnom nivou."</p><h2>Emocionalna zamjena za stvarne prijatelje</h2><p>AI chatboti su dizajnirani da budu ultra-ljubazni, uvijek dostupni i da se prilagođavaju željama korisnika. Djeca koja su usamljena ili socijalno anksiozna mogu razviti duboke emocionalne veze sa AI botovima. Međutim, AI nema stvarnu empatiju. To može dovesti do izolacije od stvarnog svijeta, jer je komunikacija sa "savršenim" botom lakša nego rješavanje konflikata sa stvarnim vršnjacima u školi.</p><p>Šta možemo učiniti?</p><h2>Vještačku inteligenciju ne možemo, niti trebamo potpuno zabraniti. </h2><p>Avdić je jasan: </p><p>- Ja nikada nisam bio za bilo kakve striktne zabrane. U digitalnom dobu nije dobro zabraniti alate koji olakšavaju nešto, ali treba edukacija kako te alate iskoristiti u prave svrhe. Treba naučiti djecu da je AI alat koji može biti super koristan ako mu pristupimo kako treba.</p><p>Ključ zaštite leži u nekoliko stubova:</p><p>1. Edukacija roditelja i nastavnika. Odrasli moraju razumjeti kako AI funkcioniše da bi mogli usmjeriti djecu. </p><p>- Često kada pričam sa roditeljima, čujem rečenicu: "Ma on/a to bolje zna od mene". To može postati ogroman problem jer djecu prepuštamo samim sebi, a nerijetko i digitalnim predatorima - upozorava Avdić.</p><p>2. Nadzor i regulacija. Kompanije moraju zakonski odgovarati za kreiranje algoritama koji ciljaju i eksploatišu djecu. Nadzor treba da postoji da zaštiti djecu od malicioznog utjecaja, ne tehnologije kao tehnologije, već čovjeka koji zloupotrebljava tehnologiju.</p><p>3. Digitalna higijena. Razvijanje kritičkog mišljenja kod djece, učenje da sve što vide na ekranu može biti laž, čak i ako izgleda savršeno stvarno.</p><p>- Edukacija, komunikacija i primjena naučenog je ključ zdrave i realne sajber sredine. Moramo krenuti od toga, moramo početi edukovati roditelje da bi imali još jedan obruč zaštite za našu najvrjedniju imovinu, našu djecu - zaključuje Avdić.</p><p>AI mijenja svijet nevjerovatnom brzinom. Ali dječije potrebe za stvarnom igrom, ljudskom toplinom i sigurnim odrastanjem ostaju nepromijenjene. Naša je dužnost da im to obezbijedimo i u digitalnom dobu.</p>

Mi smo imali jednu loptu i bili presretni s njom, a današnja djeca imaju dosta toga na dlanu i opet im fali "nešto", kaže Avdić

Opasnosti vještačke inteligencije po djecu: Nevidljive zamke digitalnog doba

<p>Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić i šef Centralnog izbornog štaba SBB-a Nermin Džindić predali su Centralnoj izbornoj komisiji BiH prijavu za učešće na oktobarskim Općim izborima.</p><p>Radončić je pojasnio da su predali 11.000 potpisa.</p><p>- Mislim da je to impresivna cifra povjeranja građana, idemo na sve nivoe, idemo za člana Predsjedništva BiH, za državni nivo, Federalni, kantonalne. Očekujemo veliki povratak SBB-a i da budemo u svim parlamentima, kao i veliku borbu za člana Predsjedništva BiH. Gospodin Izetbegović i ja smo dva puta imali velike fightove, nije bilo elektronske evidencije glasača, a u Brčkom gdje je to bilo SBB je napravio sjajan rezultat i sada očekujemo povratak na velika vrata - rekao je Radončić.</p>

Najavio učešće na svim nivoima vlasti i utrku za člana Predsjedništva BiH

Radončić i Džindić predali prijavu za učešće na izborima: Očekujemo povratak SBB-a na velika vrata!

<p>Postoji trenutak koji mnogi od nas nikada neće zaboraviti, zvuk sirene u daljini koji se sve više približava. U tom trenutku, negdje između straha i nade, čovjek zna da oni idu prema nekome. Oni žure zbog nekoga.</p>

<p>Prije nego što doktor postavi dijagnozu, prije nego što medicinska sestra stavi infuziju, prije svega, postoji čovjek za volanom.</p><h2>Nema mjesta za strah</h2><p>Čovjek koji poznaje svaki ćošak grada. Koji zna gdje su sve rupe na cesti. Koji računa sekunde dok prolazi kroz crveno svjetlo i istovremeno pazi da ne ugrozi nekoga drugog.</p><p>Koji u ogledalu vidi pacijenta i zna da svaki minut koji uštedi može biti minut koji mijenja ishod.</p><p>Ali vozač hitne nije samo vozač. On je prva prisutnost, prva ljudska toplina koja dotiče čovjeka u krizi. Dok stiže, dok otvara vrata, dok kaže "tu smo", u tom glasu je i smirenje i snaga.</p><p>Pacijent koji nije svjestan ničega oko sebe, često čuje upravo taj glas. Djeca koja se boje, stariji koji su zbunjeni, porodice koje ne znaju šta da rade, svi oni prvo sretnu njega.</p><p>A iza te uniforme je čovjek koji je te jutro sjeo za volan ne znajući šta ga čeka. Možda će danas prevesti nekoga ko će preživjeti. Možda nekoga ko neće. Nosi oba ishoda sa sobom.</p><p>Kolona spašavanja života počinje na cesti, u kabini vozila sa uključenim rotacionim svjetlima. Počinje s čovjekom koji vozi brzo, ali smireno. Koji je obučen, ali i human. Koji je profesionalac, ali i saosjećajan.</p><p>Vozači hitne pomoći su prva tačka u lancu koji spašava živote.</p><p>Nisu pozadina, oni su početak sve nade koja dolazi nakon intervencije.</p><h2>Djelići sekunde spašavaju živote</h2><p>U Bosni i Hercegovini vozači hitne nisu vozači, oni su HMT tehničari, obučeni za spašavanje života. Jedan od njih je Dino Mahmutović, čovjek koji druge živote stavlja ispred svog, čovjek za kojeg saobraćajna pravila ne vrijedi kad se crveno-plava svjetla upale, neko ko razmišlja u djelićima sekunde dok ide 100km/h a sve za jedan cilj. Spasiti život.</p><p>Kroz cijeli život, slušali smo sirene, buku, rotacije, ali nikad ili bar povremeno ne stanemo da razmislimo "šta ako je neko moj".</p><p>Za Dinu, radni dan počinje oblačenjem uniforme instruktora HMT-a. Sve nakon toga je računica, gas i hitnost da se stigne na vrijeme.</p><p>Dino je za "Avaz" rekao da voli ovaj posao, voli spašavati živote i ne razmišlja o strahu dok je na intervenciji, jer za strah - govori on, mjesta nema.</p><p>- Ovaj posao je visokorizičan. Većina ljudi kroz samu vožnju imaju empatiju, ali ima i onih drugih. To je nešto što će se promijeniti, nadam se iskreno, govori nam Mahmutović.</p><p>- Ovaj posao ili volite ili ne. Ovdje ste na poslu 24/7, maksimalno, ističe Dino.</p><p>Saobraćaj u Sarajevu još jedna je prepreka od Dine do pacijenta. Nesavjesni vozači, nemogućnost sklanjanja sa strane zbog gužve, uske saobraćajne trake. Sve su to razlozi koji mogu, na neki način, ugroziti "stizanje na vrijeme".</p><h2>Sveprisutni adrenalin</h2><p>Ekipa "Dnevnog avaza" bila je na jednoj intervenciji sa Dinom, Bahrudinom Brezcem i dr. Kenanom Ljuharom.</p><p>Brzina, preciznost, savjesnost, smirenost i još mnogo atributa mogu se "zakačiti" na ovu ekipu, ali na čelu stoji požrtvovanost.</p><p>Njih trojica već dugo vremena rade skupa, znaju se u napetim situacijama a razumiju se pogledom. Nema priče, nema stajanja, kroz cijelu smjenu stižu, liječe i intervenišu.</p><p>Kako za "Avaz" kaže HMT tehničar Bahrudin, od samog poziva do dolaska nikad ne znaju šta ih očekuje, a adrenalin je sveprisutan.</p><p>- Najbitnije nam je da je pacijent dobro, da ga transportujemo na tercijarni nivo zdravstvene zaštite.</p><p>- Svaki naš tehničar ima identičan osjećaj, dodaje on.</p><p>Nakon saznanja da je pacijent kojeg smo zbrinuli dobro i da su informacije pozitivne, taj je osjećaj neprikosnoven, zaključuje Bahrudin.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

Ovdje ste na poslu 24/7, maksimalno, ističe Dino

Video / Heroji iz sjene: Evo kako izgleda jedan dan s ekipom tehničara Hitne pomoći

<p>Bosanskohercegovački igrani film Testament osvojio je nagradu za najbolji dugometražni film na uglednom londonskom festivalu FIFFLONDON 2025.&nbsp;</p><p>Ovo ostvarenje, koje potpisuje reditelj i scenarista Mirza Begović, nastalo je u koprodukciji Hudhud produkcije, Amfiteatra i BH Telecoma.&nbsp;</p><h2>Stvaralački proces</h2><p>Povodom ovog velikog uspjeha u međunarodnoj konkurenciji, Begović je za "Avaz" podijelio detalje o stvaralačkom procesu.&nbsp;</p><p>Žiri festivala, koji je prepoznatljiv po podršci nezavisnom filmu i globalnoj raznolikosti, opisao je Testament kao dirljivu i uvjerljivu priču koja kroz odličnu glumu preispituje ljudsku otpornost i humanost, teme za koje autor ističe da su plod dugotrajnog i predanog rada.</p><p>- Ima pomalo svega - kaže Begović o inspiraciji za film.</p><p>- Generalno, sve što pišem je na neki način doživljeno, bilo kroz mene ili kroz ljude koji me okružuju. Te priče su nekako rasle u meni godinama i samo su čekale pravi trenutak da izađu - rekao je Begović za "Avaz".</p><p>Proces stvaranja opisuje kao nešto što se velikim dijelom odvija ispod površine svijesti, mnogo toga postaje jasno tek kada misli padnu na papir.</p><p>- Ima autobiografskog, ima nečeg historijskog i utemeljenog, a to je samo period, i ima, naravno, tvorevine autorske mašte. U svakom liku kojeg pišem na neki način ima mene, ali nikada ne smijemo zaboraviti da je film u prvom redu fikcija - naglasio je Begović.</p>

Njujorška premijera uz velike vijesti: Mirza Begović i "Testament" otvaraju festival u Njujorku

<h2>Naslijeđeni likovi, nova lica</h2><p>Testament je nastavak Begovićevog filma Amanet, što je proces formiranja glumačke postave dijelom olakšalo. </p><p>- Budući da je to nastavak Amaneta, neki likovi su naslijeđeni, i kada sam imao sreće podijeliti to, na nekih 60–70% već je bilo završeno - objašnjava reditelj. Nusmir Muharemović, Zlatan Školjić, Irfan Kasumović, Faketa Salihbegović, Mugdim Avdagić, Iva Filipović i mnogi drugi preuzeli su uloge iz prvog dijela i, kako Begović kaže, predivno obavili posao.</p><p>Posebna radost bila je u novim imenima koja su se projektu pridružila. </p><p>- Imao sam privilegiju raditi s Izudinom Bajrovićem, Emirom Hadžihafizbegovićem i pokojnim Josipom Pejakovićem. Nastojao sam uživati u svakom trenutku i učiti što više od svih tih ljudi, jer neko ko na kraju ispriča priču koju sam ja negdje napisao, ostavlja neizbrisiv trag koji će publika sigurno pamtiti - naglasio je.</p>

Mirza Begović za "Avaz" o nastanku filma "Testament": Bili smo na ivici da odustanemo, ali publika nas je motivirala da idemo dalje

<h2>"Radimo na mišiće"</h2><p>Londonska nagrada otvara i šire, bolnije pitanje, o tome gdje zapravo stoji domaća kinematografija. Begović tu ne bira riječi:</p><p>- Definitivno ne, domaća kinematografija nema dovoljno podrške.</p><p>- Posljednjih nekoliko godina produkcija je praktično blokirana. Ugašeni fondovi, sve manji interes ulagača, odsustvo sistemske podrške, posljedice su vidljive i samoj publici, koja iz sezone u sezonu bilježi sve manje novih bh. filmova, govori Mirza.</p><p>- Ono što se radi, radi se na mišiće, kroz neke evropske fondove. Za razliku od regionalnih kinematografija koje ulažu pet, deset puta više, mi smo filmski ugroženi.</p><p>Ipak, Begović ne gubi vjeru ni u publiku ni u buduće promjene.</p><p>- Ocjena Testamenta, ali i nekih recentnih filmova, dokaz je da publika želi gledati i uživati u domaćem filmu u kinu. Moja lična želja je da u nekom trenutku prestanemo brinuti o politici i jednostavno se posvetimo umjetnosti i kulturi.</p>

Reditelj filma "Testament" Mirza Begović: Najbolji poklon mi je poljubac za laku noć od kćerke Dunje

<h2>Kino prije festivala i velika iznenađenja</h2><p>Zanimljivo je da Testament od samog početka nije bio zamišljen kao festivalski projekt. Odmah po završetku post-produkcije krenulo se s kino distribucijom, iz Bosne i Hercegovine prema Evropi i ostatku svijeta, čime su svjesno zaobiđeni uobičajeni festivalski tokovi koji podrazumijevaju svjetsku premijeru.</p><p>- Između festivalske premijere i premijere pred publikom u kinu, izabrali smo publiku u kinu - kaže Begović jednostavno.</p><p>Festivalski život svejedno se odvijao, a londonska nagrada samo je jedna u nizu, film je do sada odnio četiri-pet priznanja na različitim festivalima u Evropi i svijetu.</p><p>- To je još jedan pokazatelj da smo na pravom putu i da priča koju pričamo ima svoju publiku, naglašava Begović.</p><h2>Budući projekti</h2><p>Što se budućnosti tiče, Begović najavljuje uzbudljive korake. Film uskoro dobija televizijsku premijeru, no krupnija vijest stiže 1. jula, kada će i Amanet i Testament postati dostupni na jednoj od dvije najveće svjetske streaming platforme.</p><p>- To će biti ogromna privilegija, prvo za mene kao autora, zatim za cijeli tim i naravno za sam film.</p><p>Istovremeno, već je pokrenuta pred-produkcija novog dugometražnog projekta pod radnim naslovom Pekmez. Detalje još čuva za sebe, ali najava zvuči ambiciozno:</p><p>- To je priča na kojoj publika sigurno neće ostati ravnodušna.</p><p>Plan je ozbiljno ući u produkciju iduće godine, a možda i ranije.</p>

Ocjena Testamenta, ali i nekih recentnih filmova, dokaz je da publika želi gledati i uživati u domaćem filmu u kinu

"Testament" osvaja London: Mirza Begović o filmu koji je progovorio jezikom koji svijet razumije

<p>Svjetski priznata violončelistica Anastasija Kobekina upravo je izašla pred sarajevsku publiku u Narodnom pozorištu Sarajevo, čime je i zvanično počeo najiščekivaniji dio večerašnjeg koncerta.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DYfdtFdtswc/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DYfdtFdtswc/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DYfdtFdtswc/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Njen izlazak na scenu publika je dočekala s velikom pažnjom i aplauzom, u atmosferi ispunjenoj uzbuđenjem i poštovanjem prema umjetnici čiji nastupi osvajaju koncertne dvorane širom svijeta.</p><p>Sarajevska publika sada ima priliku uživo svjedočiti nastupu jedne od najistaknutijih violončelistica svoje generacije.</p>

Sarajevska publika sada ima priliku uživo svjedočiti nastupu jedne od najistaknutijih violončelistica svoje generacije

Anastasija Kobekina izašla na scenu Narodnog pozorišta

<p>Koncert svjetski priznate violončelistice Anastasije Kobekine uskoro počinje u Narodnom pozorištu Sarajevo, gdje se publika već polako okuplja i zauzima svoja mjesta.</p><p>Atmosfera u pozorištu postepeno se gradi, a sala se lagano puni posjetiocima koji su došli da uživaju u nastupu umjetnice čije ime zauzima posebno mjesto na međunarodnoj muzičkoj sceni. U svečanom ambijentu Narodnog pozorišta vlada tiho uzbuđenje pred početak koncerta koji se najavljuje kao jedan od značajnijih kulturnih događaja sezone.</p>

<p>Dolazak Anastasije Kobekine u Sarajevo privukao je veliku pažnju ljubitelja klasične muzike, ali i šire kulturne javnosti. Njeno gostovanje predstavlja priliku da sarajevska publika uživo čuje interpretaciju umjetnice poznate po tehničkoj preciznosti, izražajnosti i snažnoj scenskoj energiji.</p><p>Publika ulazi u salu, razgovori se stišavaju, a Narodno pozorište Sarajevo spremno je za večer posvećenu vrhunskoj muzici i umjetnosti.</p>

Dolazak Anastasije Kobekine u Sarajevo privukao je veliku pažnju ljubitelja klasične muzike, ali i šire kulturne javnosti

U Narodnom pozorištu Sarajevo sve spremno za koncert Anastasije Kobekine

<p>Dolazak svjetski priznate violončelistice Anastasije Kobekine u Sarajevo predstavlja jedan od najznačajnijih kulturnih događaja sezone i priliku da domaća publika uživo čuje umjetnicu čije ime danas zauzima posebno mjesto na međunarodnoj muzičkoj sceni.</p>

<p>Poznata po izuzetnoj tehničkoj preciznosti, snažnoj interpretaciji i scenskoj harizmi, Kobekina pripada generaciji mladih umjetnika koji klasičnu muziku približavaju publici novom energijom, ali uz duboko poštovanje prema tradiciji. Njeni nastupi širom svijeta privlače pažnju kritike i publike, a sarajevski koncert donosi susret vrhunske umjetnosti, jedinstvene atmosfere Narodnog pozorišta Sarajevo i publike koja s posebnom pažnjom prati velike muzičke događaje.</p><p>Koncert Anastasije Kobekine nije samo prilika za estetski užitak, već i važan trenutak za kulturnu scenu Bosne i Hercegovine. Gostovanja umjetnika ovakvog ranga potvrđuju potencijal Sarajeva da bude prepoznato kao grad otvoren za velike evropske i svjetske umjetničke projekte. Istovremeno, dolazak mlade, ali već planetarno afirmisane umjetnice može biti snažna inspiracija domaćim muzičarima, studentima i svima koji u umjetnosti vide prostor predanosti, discipline i stvaralačke slobode.</p><p>O značaju ovog koncerta, pripremama iza scene, izazovima organizacije, reakcijama publike i važnosti ovakvih događaja za Sarajevo i Narodno pozorište, razgovaramo s Silvanom Jakupović Bečei koja je bila dio procesa dolaska Anastasije Kobekine pred sarajevsku publiku.</p><p>Razgovor možete pogledati u prilogu u tekstu.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a></p>

O značaju koncerta razgovaramo sa Silvanom Jakupović Bečei, koja je bila dio procesa dovođenja Anastasije Kobekine

Video / Silvana Jakupović Bečei o dolasku svjetski priznate violončelistice u Sarajevo: Važan trenutak za kulturnu scenu Bosne i Hercegovine

<p>Dok je u Bosni i Hercegovini trend odlaska u inostranstvo, "trbuhom za kruhom", postoje i lijepe ljudske priče.</p>

<p>Ovo je jedna od njih. Između dva kontinenta, oceana i 12 hiljada kilometara, Indonežanin je našao svoj drugi dom baš u Sarajevu, sa svojom drugom porodicom.</p><h2>Drugi dom</h2><p>U razgovoru za "Avaz" pričali smo o tome kako i zašto se odlučio na ovaj potez, o cijenama i životnom standardu u Bosni i Hercegovini ali i njegovom subjektivnom osjećaju koji gaji prema ovoj zemlji.</p><p>Didi Faridi se navikava na pijenje jutarnje kafe sa svojim novim komšijama, dok je u isto vrijeme navikao na ljudsku toplinu i komšijski "bujrum".</p><h2>Bosanci su moja porodica</h2><p>- Svi su skromni. Baš skromni. Kao moja porodica. Bosanci su mi kao porodica, govori Faridi uz osmijeh.</p><p>Tu riječ, porodica, Didi ponavlja više puta tokom razgovora. Za kolege i ljude koje sreće svaki dan.</p><p>Indonezija i BiH su miljama daleko ali toplina, kaže, ista je, ako ne i veća.</p><p>Pitali smo ga kako se snašao u novoj sredini. Smiješi se. Kaže da nema rasizma, da su svi ljubazni i da se osjeća sigurno.</p><p>- Nije kao u nekim drugim zemljama - kaže tiho, i u toj rečenici stane cijela jedna zahvalnost.</p><h2>Šetnja Titovom i zalasci sunca</h2><p>- Svako jutro prošetam Titovom ulicom. Vidim izlazak sunca, pa zalazak. Ujutro, podne, uvečer. Osjećam se... opušteno. Slobodno, kaže Didi.</p><p>U Indoneziji postoje samo dva godišnja doba, kišna i sunčana.</p><p>Snijeg je bio pojam iz filmova, nešto što drugi doživljavaju. A onda je stigla prošla zima u Sarajevu, i Didi je prvi put u životu uzeo snijeg u ruke.</p><p>- Lijepo je - rekao je.</p><p>- Kao led, ali... drugačije. Nije hladno na onaj loš način. Lijepo.</p><p>Posjetio je i Mostar za koji kaže da je najljepši poslije Sarajeva. Zaljubio se i u arhitekturu, u zgrade, kuće i ono što ljudi prave svojim rukama, a isto tako i planine koje okružuju Sarajevo sa svih strana. Jutarnja kafa mu je prišla s osmijehom, u Indoneziji, kaže, tolika kafa bi bila opasna za stomak. Ovdje je to ritual. Tradicija. I on je prihvatio tu tradiciju kao svoju.</p>

Ovdje nema rasizma, kao u drugim zemljama, ovdje se osjećam lijepo, govori Faridi uz osmijeh

Video / Indonežanin napustio sve da bi radio u BiH: Bosanci su mi druga porodica, u Sarajevu sam prvi put sam vidio snijeg

<p>Direktorica "Medice" Zenica Sabiha Husić nesebično radi na stvaranju snažnog lanca podrške ženama, osobito majkama koje u borbi za vlastitu sigurnost istovremeno štite i živote svoje djece. U vrijeme u kojem svjedočimo brojnim slučajevima femicida značaj sigurnih kuća i podrška žene ženama posebno je važna. Žene koje su preživjele nasilje uz podršku Udruženja i sigurne kuće „Medica“ Zenica, grade novi, sigurniji i dostojanstveniji život.</p><p>- Žena treba podržati ženu, bez obzira o kojem obliku nasilja se radi. Majke koje izlaze iz nasilja ne spašavaju samo sebe, nego i svoju djecu. Zato podrška mora biti jasna, dostupna i konkretna – kategorična je direktorica "Medice" Zenica Sabiha Husić.</p><p>Dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste, stvarni opseg problema mnogo je veći od onoga što pokazuju službene statistike. Prema riječima direktorice Husić, u Sigurnoj kući "Medice" Zenica samo u prva tri mjeseca ove godine zbrinuto je 30 osoba - žena, majki i djece. Ova snažna žena svjedoči svojim primjerom kako solidarnost, institucionalna podrška i zajedničko djelovanje mogu biti ključ u borbi protiv nasilja nad ženama te da svaka žena i dijete zaslužuju sigurnost, podršku i dostojanstven život.</p>

Sigurna kuća koju vodi Husić za neke je žene jedina nada

Sabiha Husić, direktorica "Medice": Ruka spasa

<p>U Narodnom pozorištu Sarajevo održana je proba za obnovljenu baletnu predstavu "Giselle", kompozitora Adolfa Adama (Adolphea Adama).&nbsp;</p><p>Predstava, koju režira Edina Papo, premijerno će biti izvedena u subotu, 16. maja.</p><h2>Situacija u NPS i proba za Giselle</h2><p>Ovim povodom, ekipa predstave razgovarala je s medijima, a direktor NPS, Vedran Tuce istakao je da se ansambl svakodnevno suočava s novim izazovima u pripremi ovog klasičnog djela.</p><p>- Zna javnost u kakvom se stanju trenutno nalazi Narodno pozorište u Sarajevu i tim prije, sama činjenica da ćemo ponovo gledati 'Giselle', obnovljenu 'Giselle' u Narodnom pozorištu, za sve nas znači jako mnogo - između ostalog je naveo.</p><p>Ekaterina Verešangina (Vereshchagina), solistica Baleta, NPS, kaže da u "Giselle" igra kraljicu Mirtu.&nbsp;</p><p>Kazala je da je ovo lično njoj posebna uloga, ali i izazov zato što kroz pokret mora izražavati nesretnu ljubav koja ju je pogodila.</p><h2>Klasika će uvijek ostati</h2><p>Asistent koreografa i balet-majstor, Anton Bogov, rekao je da veoma dobro poznaje baletni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo jer su i ranije sarađivali.</p><p>- Klasika će uvijek ostati klasika i publika će uvijek voljeti klasiku. Lako je izgubimo, ali je teško vraćamo. Zato bismo je trebali sve vrijeme čuvati - između ostalog je poručio.</p><p>Koreografiju i režiju potpisuje Edina Papo, oslanjajući se na klasične verzije Petipa, Koralija i Perota (Corallija i Perrota), uz asistenciju Antona Bogova i Mie Prašo.&nbsp;</p>

<p>Za vizuelni identitet zaslužni su scenograf Slobodan Perišić i kostimografkinja Amna Kunovac-Zekić.</p><h2>Izvođači i muzika</h2><p>Giselle igra Tamara Ljubičić (NPS), dok grofa Albrechta tumači Lev Semenov (NP Beograd), uz učešće ansambla i solista sarajevskog Baleta.</p><p>Predstave prati Sarajevska filharmonija. Premijerom diriguje maestro Dario Vučić, dok je prva repriza (20. maja) pod vodstvom maestre Aide Jažić.</p><h2>Ulaznice</h2><p>Karte su dostupne na blagajni pozorišta, kao i online putem službene stranice NPS-a ili platforme karter.ba.</p>

Predstavu prati Sarajevska filharmonija pod palicom maestralnog Darija Vučića

Bijeli balet se vraća u Sarajevo: Proba "Giselle" u Narodnom pozorištu

<p>Oficir Oružanih snaga BiH Boris Lovrić očitao je lekciju iz pristojnosti, kulture, srčanosti i domoljublja navijačima Zrinjskog, koji su na nedavnoj utakmici njihovog kluba i Veleža psovali državu BiH tokom izvođenja himne. On je urlikanjem nazvao psovanje Bosne, koje su pratili uzvici „Hrvatska je moja domovina“, naglasivši da to ne rade istinski Hrvati. Kako je kazao, „jedno je Hrvat, drugo je navijač, treće je huligan“.</p><p>- Ljiljani, štit sa ljiljanima, kruna, velo, Katarina Kosača Kotromanić, Stjepan Kotromanić, Jelena Gruba - sve katolici. A Jelena i Katarina su bile i Hrvatice. Svaki tvoj djed, pradjed, čukundjed - u Bosni odrastao. Tvoja loza. Ništa iz Hrvatske nemaš. Ali tvoj narod je naselio. Ne razumiješ povijest? Okej. Thompsona volite i slušate, koji je rekao „Bosna kolijevka Hrvata“. Dakle, narod sa sjevera je naselio priobalna područja. Došli Hrvati i naselili to dolje. I Hrvatska se zove po Hrvatima, a ne Hrvati po Hrvatskoj. Naš narod je velik i on je jednostavno migrirao. I šta ste onda vi kad lajete, psujete korijene hrvatstva, korijen vaše vjere, simbole vaše vjere, korijene vaših očeva i djedova čije puteve trebate da nastavite, a ne da zgazite. Korijene koje trebate da nastavite i da se stablo povećava, a ne da ih čupate iz zemlje. Ako sam ja izdajnik, šta ste vi? - upitao je ovaj oficir.</p><p>Poručio je kako se "ne može psovati svoje", te svojim javnim istupom pokazao da se može biti i Hrvat i Bosanac, te da istinski Hrvati ne brukaju i ne gaze vlastite korijene.</p>

Pljujete svoje korijene, poručio Ultrasima

Oficir Boris Lovrić: Lekcija iz hrvatstva

<p>U svijetu gdje svi negdje žure i rijetko ko ima vremena da te zaista sasluša, jedna stolica je postala modernija verzija ispovjedaonice. Dok se makaze kreću, a fen zuji, barijere polako padaju. </p><p>Svako ko je ikada sjeo kod frizera zna da taj termin nije samo popravljanje frizure, nego često i popravljanje raspoloženja. Frizeri su postali ljudi kojima povjeravamo stvari koje nekad ne kažemo ni najbližima, a sve to uz kafu i miris laka za kosu.</p><h2>Između dvije profesije</h2><p>Zanimljivo je kako se čovjek lako otvori u tom salonu. Možda je do onog opuštanja dok ti peru kosu, a možda i do toga što se ne gledate direktno u oči, nego kroz ogledalo, što nekako olakšava da kažeš ono što ti je na duši. </p><p>Frizer tu prestaje biti samo majstor svog zanata i postaje neko ko te poznaje godinama, ko zna kad si mijenjao posao, kad si se zaljubio, a kad si bio toliko loše da si htio sve ošišati "na keca" samo da nešto promijeniš.</p><p>Dobar frizer ima tu neku urođenu sposobnost da osjeti kakav ti je dan čim kročiš unutra. On zna kad treba da šuti i pusti te da odmoriš, a kad treba da te nasmije ili ti da onaj narodni, zdravorazumski savjet koji ti je u tom trenutku falio. </p><p>Oni su čuvari tajni koji svakodnevno slušaju o porodičnim dramama, ljubomornim scenama i velikim životnim planovima, a opet, sve to ostaje u ona četiri zida. Na kraju dana, iz salona ne izlazimo samo sa boljom bojom ili kraćim vrhovima, izlazimo lakši za onih par rečenica koje smo izbacili iz sebe.</p><p>Amela Muzurović je jedan od tih čuvara tajni. U frizerski salon ušla je 1984. godine, a već dvije godine kasnije počela je samostalno raditi, u ona lijepa postolimpijska vremena. </p><p>Prve mušterije se i danas sjeća, premda joj je ime izmaknulo sjećanju. </p><p>- Moj majstor je doveo gospođu jako duge kose i rekao da je ošišam na kratko da vidi šta sam naučila, a ako je pokvarim on će ispravljati. Čitav život mi je ta slika pred očima - prisjeća se.</p><p>Put do zanata nije bio slučajan. Amelinu mamu je kod svog frizera Šefketa, jednog od najboljih u tadašnjem Sarajevu, odvela upravo majka. </p><p>- Krenula sam da radim kod njega, prije i poslije škole, svaki dan praksa - svaki dan škola. </p><p>Shvatila sam da se samo tako mogu izgraditi kao frizer, jer u to vrijeme četverogodišnje obrazovanje frizera dalo je puno teorijskog ali malo praktičnog obrazovanja.</p><p>Njen prvi samostalni salon otvoren je u posebnim okolnostima, 1992. godine, na početku rata. </p><p>Dok su svi bježali, Amela je ostala i, sa svega 23 godine, uzela u kiriju radnju svog šefa. Lokacija je bila na Baščaršiji.</p><p>- Tu se sve vrtilo. Morao si se izboriti, dokazati se i pokazati nešto drugačije - da li je to rad, ljepši osmijeh ili jednostavno pratnja tadašnjeg trenda, morao si se dokazati., govori Amela.</p><p>Kada se prisjeti osamdesetih, Amela se smiješi. Najtraženiji su bili minival i jako bijeli pramenovi, a radili su ih po deset do petnaest dnevno. </p><p>- Danas ćete rijetko negdje to naći. Tad je bilo i manje frizera, malo su drugačija bila vremena. Bila su ljepša vremena i za struku i općenito. Opuštenija. Ljudi su imali više vremena da ulažu u izgled, nisi nam se morao mjesec dana ranije najaviti.</p><h2>Na vratima ću napisati PSIHOLOG umjesto FRIZER</h2><p>Više od četiri decenije slušanja tuđih priča ostavilo je traga. </p><p>- Vrlo često znam reći da ću na vratima napisati PSIHOLOG umjesto FRIZER - kaže Amela kroz blagi osmijeh, odmah dodajući da sve što se priča u njenoj radnji tu i ostaje. </p><p>- To je čisto profesionalno, saslušati nekoga da mi se povjeri. Neko izađe iz kuće, dođe kod mene i izbaci to iz sebe. Puno je tu lijepih priča, ali mnogo i tužnih. Plakala sam, mnogo puta, s mušterijama, ali sam se više smijala kada smo dijelili neke sretne priče.</p><p>Što se tiče toga ko se više otvori,  muškarci ili žene, Amela kaže da zavisi od teme. Ako je porodična situacija u pitanju, djeca, muž ili svekrva, žene su tu bez premca. </p><p>A mladi momci dolaze s ljubavnim dilemama i traže savjet šta da kupe djevojci.</p><p>- Ali, puno lakše su muške mušterije, lakši za raditi, lakši za komunikaciju. Nekako su došli, rekli šta su htjeli i završili. Nema nikakve kalkulacije. Pogotovo ovi današnji mladi, super su!</p><p>Ipak, nije uvijek lako biti na kraju tuđih emocija. </p><p>- Ima stvari, zaista, kad Vas mušterija optereti. Kad ne možete to amortizovati u sebi. Mušterija se osjeća rahatnije, opuštenije, ona je ostvarila cilj, ispraznila se, izbacila negativnu energiju. Do nas frizera je kako to kanališemo, rekla je Amela</p><p>Posebno joj je ostala u sjećanju jedna gospođa koja joj je ispričala vrlo tešku priču. Kada ju je Amela upitala zašto joj je to rekla, odgovor je bio jednostavan: </p><p>- Znate, Vi ne znate aktere, ne možete nikome prepričati, a meni je lakše - ja sam iz sebe izbacila. </p><p>Od tada je naučila da tuđu negativnu energiju kanališe, ali ne dopusti da dopre do srca.</p><p>- Ni slučajno nositi kući priče drugih ljudi - ponavlja ona</p><p>Najteže je kada priče dotaknu djecu. </p><p>- Kad mi mušterija dođe i kaže da mu dijete mora na operaciju srca, ne možete tu ostati ravnodušni. Nemoguće je. </p><p>Da bi se sama "resetovala", Amela se okreće porodici i traži ono lijepo oko sebe. </p><p>- Hvatate se za neke slamke da se izvučete od razmišljanja ružnih tema. Shvatim da je to ostalo u radnji i ne smijem to kući nositi.</p><h2>Trema pred novim licem</h2><p>Nakon više od trideset godina, kaže, to je "kao da popijete čašu vode". </p><p>Jedino što ostaje bitno jeste uspostaviti dobar kontakt od prvog trenutka. </p><p>- Nema posla bez dogovora. Moram znati šta klijent želi. Mušterija je tu da joj ispunimo želju - njeno viđenje svoje frizure.</p><p>Ta veza između frizera i klijenta posebna je vrsta prijateljstva. </p><p>Plaćaš šišanje, a gratis dobijaš nekoga ko te razumije, ko te ne osuđuje i ko će učiniti da se osjećaš bolje - kako spolja, tako i iznutra.</p>

Znate, Vi ne znate aktere, ne možete nikome prepričati, a meni je lakše - ja sam iz sebe izbacila, rekla je jedna 

Frizer u ulozi psihologa: "Bilo je suza, bilo je i smijeha, ali na kraju dana, najbitniji je odnos koji napravim s klijentom"

<p>U veličanstvenom ambijentu sarajevske Vijećnice večeras je počeo koncert Damira Imamovića, čime su zvanično otvorene 19. Majske muzičke svečanosti.</p><p>Imamović, jedan od najznačajnijih savremenih interpretatora i istraživača sevdalinke, otvorio je festival nastupom koji predstavlja spoj tradicije i savremenog muzičkog izraza.</p><p>Koncert u Vijećnici Sarajevo odvija se u prostoru gdje se historija i umjetnost prirodno prepliću, stvarajući poseban ugođaj za publiku.</p>

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/DYFlVlGtxxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/reel/DYFlVlGtxxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/reel/DYFlVlGtxxX/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">Objavu dijeli Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></p></div></blockquote>
<script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

<p>Ovaj događaj označava početak jubilarnog muzičkog mjeseca koji okuplja domaće i strane umjetnike i promoviše najviše umjetničke standarde.</p><p>Atmosfera u Vijećnici je dostojanstvena i emotivna, u duhu savremenog pristupa sevdahu koji se često opisuje kao “novi sevdah”.</p><p>Majske muzičke svečanosti već skoro dvije decenije zauzimaju važno mjesto u kulturnom životu Sarajeva, spajajući akademski pristup i umjetničku slobodu.</p>

U veličanstvenom ambijentu sarajevske Vijećnice večeras je počeo koncert Damira Imamovića, čime su zvanično otvorene 19. Majske muzičke svečanosti

Video / Damir Imamović otvorio Majske muzičke svečanosti

<p>Večeras u 19:30, veličanstveni ambijent sarajevske Vijećnice postat će centar muzičke umjetnosti. Nastupom Damira Imamovića, jednog od najznačajnijih savremenih interpretatora i istraživača sevdalinke, zvanično će biti otvoren 19. festival Majske muzičke svečanosti.</p><h2>Šta očekivati?</h2><p>Ovaj koncert nije samo muzički nastup, već putovanje kroz bogatu kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine. Damir Imamović je poznat po tome što sevdahu pristupa sa dubokim poštovanjem prema prošlosti, ali mu istovremeno udahnjuje novi život kroz inovativne aranžmane.</p>

<p>U Gradskoj vijećnici Sarajevo, mjestu gdje se historija i umjetnost savršeno prepliću.</p><p>Povod je otvaranje jubilarnog mjeseca muzike koji slavi vrhunska dostignuća domaćih i stranih umjetnika.</p><p>Atmosfera če biti, dostojanstvena i protkana emocijom koja je karakteristična za "novi sevdah".</p><h2>O festivalu</h2><p>Majske muzičke svečanosti već skoro dvije decenije predstavljaju jedan od najvažnijih stubova muzičkog života u Sarajevu. Kroz spoj akademske discipline i umjetničke slobode, festival nastavlja tradiciju promovisanja visokih estetskih vrijednosti.</p><p>Sevdah je način života, a Damir Imamović njegov najglasniji savremeni eho.</p>

Ovaj koncert nije samo muzički nastup, već putovanje kroz bogatu kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine

Damir Imamović otvara 19. Majske muzičke svečanosti u sarajevskoj Vijećnici

<p>U Galeriji Preporod u Sarajevu večeras je otvorena samostalna izložba "Ognjište" bosanskohercegovačkog umjetnika Smaila Bostandžića, koja je privukla veliku pažnju likovne publike i ljubitelja umjetnosti.</p>

<p>Izložba pod nazivom "Ognjište" nosi snažnu simboliku koja nadilazi doslovno značenje, predstavljajući metaforu identiteta, tradicije i duhovnog utočišta. Kroz izložene radove Bostandžić istražuje motive duboko ukorijenjene u bosanskohercegovački pejzaž i arhitekturu, prenoseći atmosferu prošlih vremena u savremeni likovni izraz.</p><p>Postavka donosi prepoznatljiv umjetnički rukopis autora, u kojem se pažljivo uspostavlja balans između svjetla i sjene. Svako djelo nosi emotivnu priču o pripadanju, sjećanju i opstanku, dok tehnička izvedba potvrđuje visok nivo majstorstva i kontinuitet kvaliteta u njegovom stvaralaštvu.</p><p>Smail Bostandžić je umjetnik čiji je opus decenijama prepoznat po dosljednosti, iskrenosti i posvećenosti detalju. Njegova djela nalaze se u brojnim privatnim i institucionalnim kolekcijama širom regiona i Evrope, a ova izložba se već na samom otvaranju izdvojila kao značajan trenutak njegove umjetničke karijere.</p>

<p>- Nekada, davno, baš davno, bili su neki važni ljudi. I onda su oni rekli, mi se nećemo smiriti dok se svako ne vrati na svoja ognjišta. I onda je prošlo puno godina. Ja sam počeo da zamišljam te ljude. Njih troje hodaju ulicama Čapljine, nose nekakav spisak. Gledaju iz kojeg dimnjaka izlazi dim i štrihiraju. E, pošto sam živio u stanu, nisam imao dimnjaka, pa nisam imao šta naložiti, i onda su oni mene prekrižili. Uglavnom tamo mene više nema. Ali ima logike. Ne možemo biti tamo kad smo ovdje. Tako sam počeo slikati slike ognjišta - rekao je Bostandžić za "Avaz".</p><p>- Ja nemam nikakvu ideju kad počnem slikati. Nekad jednostavno pričam s praznim platnom, pustim i gledam gdje će da me odvede. Pokušavam pratiti ideju. ali ono što mi je najdraže to iznova opet preslikam - dodao je.</p>

Izložba pod nazivom "Ognjište" nosi snažnu simboliku koja nadilazi doslovno značenje, predstavljajući metaforu identiteta i tradicije

U Sarajevu otvorena izložba "Ognjište" Smaila Bostandžića

<p>Kamerni teatar 55 u Sarajevu danas je bio domaćin press konferencije povodom festivala Ruta, regionalnog pozorišnog festivala koji okuplja umjetnike i institucije iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.&nbsp;</p><p>Medijima su se obratili ministar kulture i sporta Kenan Magoda, direktor Kamernog teatra 55 Vedran Fajković i Jasmin Zulčić.</p><h2>Strateški značaj festivala</h2><p>Ministar Magoda naglasio je kulturni i strateški značaj festivala Ruta za čitav region.</p><p>- Veliki broj medija govori o važnosti Ruta Film festivala. Ovaj događaj nije samo spoj kultura između Srbije, Crne Gore, Makedonije i BiH, ovo je most zajedničke saradnje. Sigurno će svi ljudi kulturne scene, pozorišne, imati priliku da razmjenjuju iskustva, svoje izazove koji se dešavaju na globalnoj sceni, kako privući gledaoca na scenu. Kako dolazi i vještačka inteligencija, to će biti jedan od glavnih izazova. Kako sačuvati teatar, moramo pričati o njemu stalno - rekao je Magoda.</p><p>Osvrnuo se i na podršku javnih institucija te privatnog sektora: </p><p>- Ponosan sam da je ministarstvo kulture i sporta već sada tradicionalno prepoznalo festival kroz budžet Kantona Sarajevo i to je jedna stavka iz koje više nema izlaza. Ponosan sam što naš Kamerni teatar predstavlja BiH na tako važnom događaju. Raduje me činjenica da pored institucionalne podrške imamo i podršku iz privatnog sektora, koja pokazuje da kultura može biti zanimljiva i kao komercijalni promotor, ali i kao očuvanje našeg kulturno-historijskog naslijeđa. Drago mi je da su Vedran i ekipa Kamernog teatra ponovno pozicionirali Sarajevo tamo gdje pripada.</p><h2>Institucionalno prepoznavanje</h2><p>Vedran Fajković govorio je o sve širem institucionalnom prepoznavanju Rute u regionu.</p><p>- Ruta kao festival koji djeluje na području regiona doživljava sve veće institucionalno prepoznavanje. Grad Beograd je Rutu uvrstio u gradski budžet i time zacementirao festival u tom gradu. U Ljubljani je također prepoznat kao festival od značaja, a pozorište koje je predstavnik Slovenije dobilo je institucionalnu podršku, što samo govori koliki odjek i značaj ovaj festival ima u regionu. </p><p>U Tivtu, našem crnogorskom partneru, ista stvar se počinje dešavati gdje institucije i država uviđaju značaj regionalne kulturne povezanosti - istakao je Fajković.</p><p>Naglasio je i posebnost Rute kao festivala: </p><p>- Ruta već sedmu godinu postoji i opstaje. Radi se o zaista skupom festivalu koji se odvija tokom cijele godine,  šest puta godišnje ima gostovanja u gradovima članicama. Jedinstven je u regionu po tome što je uvijek prisutan negdje. Hvala ministarstvu što je Ruta ove godine napokon ušla u budžet Kantona, tako da smo mirni da će festival naići na plodno tlo i razumijevanje institucija. Na taj način otvaramo sigurnija i šira vrata. Veliko hvala i Jasminu, koji dolazi iz privatnog sektora i koji je prepoznao da kultura, kao neprofitabilna grana društva donosi i može doprinijeti zajednici. Privatni sektor ima i itekako može imati koristi od ovakvih promocija i festivala."</p><h2>Partner Ruta festivala</h2><p>Jasmin Zulčić, biznis servis lider udruženja ABSL, objasnio je na koji način je ova organizacija postala partner festivala Ruta.</p><p>- Naša asocijacija je dio globalne mreže ABSL koja djeluje u tridesetak zemalja. Postoje ogranci u kojima djeluje festival Ruta, iz kojih je potekao i gdje se dešava. U BiH smo, zajedno s prijateljima i partnerima iz regije, osnovali asocijaciju ABSL Zapadni Balkan  i odatle dolazi naša veza s Ruta festivalom. A veza kulture i umjetnosti dolazi iz kreativnosti, bitna je i umjetnost. Zahvaljujem se Kamernom teatru 55 na ovom partnerstvu koje je nama značajno. Zadovoljstvo je raditi sa i za Kamerni 55 - zaključio je Zulčić.</p>

Opasnosti vještačke inteligencije po djecu: Nevidljive zamke digitalnog doba

Radončić i Džindić predali prijavu za učešće na izborima: Očekujemo povratak SBB-a na velika vrata!

Video / Heroji iz sjene: Evo kako izgleda jedan dan s ekipom tehničara Hitne pomoći

"Testament" osvaja London: Mirza Begović o filmu koji je progovorio jezikom koji svijet razumije

Anastasija Kobekina izašla na scenu Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo sve spremno za koncert Anastasije Kobekine

Video / Silvana Jakupović Bečei o dolasku svjetski priznate violončelistice u Sarajevo: Važan trenutak za kulturnu scenu Bosne i Hercegovine

Video / Indonežanin napustio sve da bi radio u BiH: Bosanci su mi druga porodica, u Sarajevu sam prvi put sam vidio snijeg

Sabiha Husić, direktorica "Medice": Ruka spasa

Bijeli balet se vraća u Sarajevo: Proba "Giselle" u Narodnom pozorištu

Oficir Boris Lovrić: Lekcija iz hrvatstva

Frizer u ulozi psihologa: "Bilo je suza, bilo je i smijeha, ali na kraju dana, najbitniji je odnos koji napravim s klijentom"

Video / Damir Imamović otvorio Majske muzičke svečanosti

Damir Imamović otvara 19. Majske muzičke svečanosti u sarajevskoj Vijećnici

U Sarajevu otvorena izložba "Ognjište" Smaila Bostandžića

Kultura i privatni sektor zajedno za festival koji je ujedinio region

Opasnosti vještačke inteligencije po djecu: Nevidljive zamke digitalnog doba

Radončić i Džindić predali prijavu za učešće na izborima: Očekujemo povratak SBB-a na velika vrata!

Video / Heroji iz sjene: Evo kako izgleda jedan dan s ekipom tehničara Hitne pomoći

"Testament" osvaja London: Mirza Begović o filmu koji je progovorio jezikom koji svijet razumije

Anastasija Kobekina izašla na scenu Narodnog pozorišta

U Narodnom pozorištu Sarajevo sve spremno za koncert Anastasije Kobekine

Video / Silvana Jakupović Bečei o dolasku svjetski priznate violončelistice u Sarajevo: Važan trenutak za kulturnu scenu Bosne i Hercegovine

Video / Indonežanin napustio sve da bi radio u BiH: Bosanci su mi druga porodica, u Sarajevu sam prvi put sam vidio snijeg

Sabiha Husić, direktorica "Medice": Ruka spasa

Bijeli balet se vraća u Sarajevo: Proba "Giselle" u Narodnom pozorištu

Oficir Boris Lovrić: Lekcija iz hrvatstva

Frizer u ulozi psihologa: "Bilo je suza, bilo je i smijeha, ali na kraju dana, najbitniji je odnos koji napravim s klijentom"

Video / Damir Imamović otvorio Majske muzičke svečanosti

Damir Imamović otvara 19. Majske muzičke svečanosti u sarajevskoj Vijećnici

U Sarajevu otvorena izložba "Ognjište" Smaila Bostandžića

Kultura i privatni sektor zajedno za festival koji je ujedinio region