U samom tkivu bosanskohercegovačkog društva odvija se tihi, ali neumoljivi proces koji prijeti samom opstanku zemlje. Riječ je o demografskoj katastrofi.Pad nataliteta, galopirajući fertilitet na historijskom minimumu, masovni odlazak mladih i radno sposobnih ljudi, te dramatičan porast stope smrtnosti pretvorili su BiH u školski primjer društva pogođenog "bijelom kugom".<h2>Pronatalitetna politika</h2>O ovim jezivim trendovima i kontekstu demografskog sloma, te potpunom odsustvu sistemske pronatalitetne politike, za portal „Avaza“ otvoreno i bez rukavica govori ugledni sociolog i profesor emeritus, dr. Jusuf Žiga.Ako matematički projektujemo trenutni tempo prirodnog priraštaja, u kakvoj Bosni i Hercegovini se budimo 2036. godine?-	 Više od petnaest godina kontinuirano i neumorno upozoravam na alarmantne negativne demografske trendove u bosanskohercegovačkom društvu. Suočavamo se sa drastičnim smanjenjem priraštaja stanovništva, odnosno dramatičnim padom nataliteta i fertiliteta, uz istovremeno povećanje smrtnosti i starenje populacije. Najkraće kazano, gurnuti smo u takozvanu "bijelu kugu", a to je fenomen koji je dugoročno najpogubniji za svako društvo – počinje dr. Žiga.- Kada na ove trenutne trendove dodamo historijski dug, odnosno ogroman broj ubijenih i protjeranih ljudi iz ove zemlje tokom agresije na nju, onda postaje kristalno jasno u kakvoj se nezavidnoj i opasnoj situaciji nalazimo – dodaje dr. Žiga.<h2>Promjena etničke strukture</h2>Ukoliko ostane ovakva situacija, čeka li Bosnu i Hercegovinu radikalna promjena etničke i kulturne strukture stanovništva?-	Do drastične promjene etničke strukture stanovništva u Bosni i Hercegovini je, nažalost, već došlo. I to ne samo u teritorijalnom smislu, gdje smo prije agresije na ovu zemlju na preko 90 procenata teritorije imali autentičan, izmiješan multietnički sastav stanovništva, nego i u dubokom unutar-demografskom smislu - rekao je dr. Žiga.- Naravno, sa tako radikalnim demografskim promjenama neizbježno dolazi i do kulturno-tradicijskih transformacija, a to je, moramo to otvoreno reći, i bio jedan od glavnih ciljeva pomenute agresije na BiH. Krajnji cilj tog projekta bio je da se umjesto multilateralnog karaktera cjeline društva, odnosno države, nasilno stvore tri monoetnička geta, s jasnom geopolitičkom namjerom da se jedan dio zemlje pripoji Srbiji, a drugi Hrvatskoj - istakao je on.Jesmo li kao društvo već dohvatili fatalnu “tačku bez povratka” ili ipak “ima nade”?- U ljudskom životu i u historiji društava, nada uvijek postoji. Ali, ona ne dolazi sama od sebe i nije apstraktna kategorija. Nada postoji isključivo ukoliko ljudi unutar jednog društva istinski i iskreno požele da promijene postojeće katastrofalno stanje i ukoliko su spremni poduzeti konkretne akcije. Bez te kolektivne volje i buđenja, sama nada je prazno slovo na papiru - nastavlja dr. Žiga.<h2>Masovni "starački dom"</h2>Prijeti li Bosni i Hercegovini u bliskoj budućnosti scenario masovnog “staračkog doma”?-	Bosna i Hercegovina se alarmantno i ubrzano približava jednom takvom stanju. Na to nas već godinama vrlo egzaktno upozoravaju relevantne i duboke analize Ujedinjenih nacija (UN), uključujući i sve kompetentne lokalne analitičare društvenih prilika - kazao je dr. Žiga.Prema svim prirodnim zakonitostima razvoja, mi smo morali proći kroz takozvanu demografsku tranziciju i stabilizirati priraštaj stanovništva barem na nivou koji je nešto malo viši od proste reprodukcije, kako bi se društvo obnavljalo. Umjesto toga, mi danas imamo kontinuiran, dramatičan manji broj novorođenih od broja umrlih - jasan je dr. Žiga.Šta ovi demografski podaci i trendovi u konačnici govore i znače “običnom”, svakodnevnom čovjeku?-	Ovi podaci "običnom" čovjeku govore sasvim dovoljno i šalju jasnu poruku, pod uslovom da ljudi uopšte žele da čuju i vide stvarnost oko sebe. Oni poručuju da građani moraju, prije svega, sami sebe mijenjati i mijenjati svoj odnos prema društvenoj stvarnosti, a onda iz te pozicije rezolutno, glasno i beskompromisno tražiti od svojih političkih rukovodilaca da se napokon počnu odgovorno ponašati prema ovoj zemlji i njenom narodu. Vrijeme za opravdanja je davno isteklo - zaključio je dr. Jusuf Žiga.

Uopće nisam optimista da će situacija biti bolja ni u narednih deset godina, naglašava dr. Žiga

Jusuf Žiga za "Avaz": "Vlast zanemaruje građane, a zemlja nam postaje masovni starački dom"

U eri digitalnih ekrana i brzih promjena, priča 93-godišnjeg Ismeta Mahmutovića, rodom iz Zvornika s adresom u Kalesiji, fascinantan je primjer istinske ljubavi prema štampanoj riječi.Ovaj vitalni penzioner „Dnevni avaz“ čita od prvog broja pa sve do danas, bez ijednog dana prekida.Za Ismeta svako jutro decenijama počinje isto, uz kafu i pažljivo listanje novina, od politike do crne hronike i sporta.„Avaz“ je za njega postao više od informisanja, to je ritual, društvo i neizostavan dio identiteta. Koliko mu ove novine znače, najbolje je pokazao njegov 90. rođendan, kada mu je porodica priredila emotivno iznenađenje. A to je slavljeničku torta s figuricom koja prikazuje upravo njega kako drži svoj omiljeni list.O kakvoj se posvećenosti radi, svjedoči i činjenica da, kada u Kalesiji ponekad nestane štampanih primjeraka, porodica bez razmišljanja sjeda u automobil i odlazi u Tuzlu samo kako Ismet ne bi ostao bez svog dnevnog rituala. A ova priča je potvrda da prave vrijednosti i navike nemaju rok trajanja.

„Avaz“ je za njega postao više od informisanja

Ismet Mahmutović: Velika odanost

Dok roditelji s ponosom dijele fotografije svoje djece na društvenim mrežama, prvi dan škole, rođendan, ljetovanje, malo ko razmišlja o tome da svaki taj "bezazleni" klik može otvoriti vrata zloupotrebi o kakvoj se donedavno nije ni razmišljalo. O ovoj gorućoj temi za „Dnevni avaz“ govorili su stručnjaci iz polja istrage i sajber zaštite Saša Petrović, istražitelj Federalne uprave policije, i Irman Muratović, konsultant za informacijske tehnologije. Stručnjaci upozoravaju da umjetna inteligencija i socijalni inženjering danas omogućavaju predatorima da dođu do djece na načine koje roditelji ni ne slute.

- Predatori skidaju odjeću s fotografija djece i dijele takav sadržaj u svojim krugovima, odnosno na forumima na kojima razmjenjuju seksualno eksplicitne fotografije djece – počinje Petrović.<h2>Česta zabluda</h2>Istražitelj FUP-a Saša Petrović kaže da je jedna od najčešćih zabluda roditelja upravo uvjerenje da je zaključan profil dovoljna zaštita. Prema njegovim riječima, do fotografija se može doći i bez hakerskih upada, putem socijalnog inženjeringa, odnosno pridobijanjem povjerenja kako bi se postalo "prijatelj" profila i tako dobio pristup navodno zaštićenom sadržaju.Petrović objašnjava i da predatori koriste obrnutu pretragu fotografija kako bi pronašli originalni izvor slike, druge fotografije istog djeteta, pa i profile njegovih prijatelja.- Ostavljanjem podataka na internetu, moguće je doći do stvarne osobe kada je riječ o djetetu – kazao je Petrović.Iako većina društvenih mreža briše metapodatke poput GPS koordinata prilikom objave, na pojedinim web-stranicama ti podaci ipak ostaju vidljivi.Najviše zabrinjava sve češća zloupotreba umjetne inteligencije. Petrović navodi primjere gdje su sasvim obične, javno dostupne fotografije djece poslužile kao osnova za kreiranje sadržaja seksualne prirode putem AI programa. Dok ozbiljni i poznati AI servisi takav sadržaj automatski uklanjaju i prijavljuju nadležnima, postoje i platforme koje to dozvoljavaju bez ikakvih ograničenja.- Ova rečenica može mnogo reći roditeljima, da postanu svjesni šta se sve može desiti – poručuje Petrović, ne braneći tehnologiju, ali upozoravajući na njenu tamniju stranu.<h2>Svakodnevni primjeri</h2>Konsultant za informacijske tehnologije Irman Muratović objašnjava fenomen poznat kao digitalno kidnapovanje, situaciju u kojoj neko preuzme fotografije tuđeg djeteta i predstavlja ih kao svoje. U blažim oblicima riječ je o takozvanom "baby role-playingu" na lažnim profilima, dok u težim slučajevima te fotografije završavaju u prometu i manipulaciji uz pomoć AI alata.Muratović upozorava i na sasvim svakodnevne primjere koji djeluju bezopasno, a to su rođendanske čestitke s punim imenom i godinama djeteta, slike u školskoj uniformi ispred zgrade koje otkrivaju lokaciju i rutinu, te fotografije s plaže koje se, kaže, često zloupotrebljavaju na neprimjerenim mjestima.

- Fotografije sa bazena, plaže ili iz kupatila predstavljaju sasvim obične porodične trenutke. Ipak, upravo takve slike se preuzimaju i završavaju na neprimjerenim mjestima, potpuno izvučene iz svog originalnog konteksta – naglašava Muratović.Možda najbolniji dio priče jeste onaj koji dolazi kasnije. Muratović upozorava da djeca, odrastajući, često postaju žrtve vršnjačkog nasilja upravo zbog sadržaja koji su roditelji objavili u dobroj namjeri. Ono što je roditelju bilo slatko i simpatično, djetetu u pubertetu može postati izvor stida i ismijavanja, a dijete, naglašava on, nikada nije dalo pristanak za tu objavu.- Djeca odrastaju, a sadržaj koji je roditelju bio umiljat dok je dijete imalo tri godine, tom istom djetetu sa trinaest može biti izvor stida – tvrdi Muratović.<h2>Apel roditeljima</h2>U razgovoru o ovoj gorućoj temi Saša Petrović, istražitelj FUP-a, javno apeluje na građane, prvenstveno roditelje da ne kače slike djece po društvenim mrežama.Ni Petrović ni Muratović ne pozivaju roditelje na potpuno odustajanje od dijeljenja fotografija, svjesni su da to nije realno.Ali ako odgovor nije jasno "da", poruka stručnjaka je jednostavna. Neka ta fotografija ostane tamo gdje je i najsigurnija. U porodičnom albumu.

Fotografije s bazena, plaže ili iz kupatila predstavljaju sasvim obične porodične trenutke, ali često završe na neprimjerenim mjestima

Zaključan profil ne znači ništa: Zaštitite djecu od predatora na internetu

Fahrudin Spahić, mladi student iz Gračanice, je ponos cijele Bosne i Hercegovine zbog rezultata koje je napravio u skorije vrijeme. Naime, Fahrudin Spahić je nakon završetka srednje škole u Gračanici otišao u Rim, te završio kao najbolji student svoje generacije na prvoj godini, ostvarivši najbolje ocjene iz svih ispita. Upravo taj uspjeh mu je otvorio vrata na pet prestižnih američkih koledža.Osim nevjerovatnog uspjeha u nauci, Spahić je prepoznatljiv i po angažmanu na međunarodnim projektima društvenog značaja.Sarađivao je s UNICEF-om i UNHCR-om kroz seminare, edukacije i predavanja koja su namijenjena za mlade. A program u kojem je bio angažovan okupljao je mlade iz različitih zemalja svijeta koji su se pratili i prenosili na međunarodnom nivou.Njegov izuzetno uspješan put nije prošao nezapaženo. Jedna od njegovih profesorica uputila mu je lijepu poruku s naglaskom na to da je ponosna na svog bivšeg učenika.Fahrudin Spahić svoj put je počeo od učenika generacije u srednjoj školi koju je pohađao, a sada treba da ide u Njujork da opravda svoja zalaganja i trud.Vrijedno je spomena da je ovaj mladi genijalac prošle godine proglašen za učenika generacije što tačno pokazuje da njegov uspjeh nije slučajnost već rezultat kontinuiranog rada i truda.

Vrijedno je spomena da je ovaj mladi genijalac prošle godine proglašen za učenika generacije

Spahić: Podrška porodice i prijatelja je veliki faktor na ovom putu

Fahrudin Spahić: Bosanski Ajnštajn

Skoro mjesec i po dana, bez ijednog trenutka predaha, jedna žena i njen čamac dužine nešto preko šest metara borili su se protiv najvećeg okeana na planeti.&nbsp;Kada je konačno ugledala obalu Honolulua, na doku ju je dočekala prava eksplozija oduševljenja. Stotine ljudi vikale su njeno ime kao da dočekuju heroja koji se vraća s ratišta.&nbsp;A u suštini, upravo to se i dogodilo.Kelsi Fendler (Kelsey Pfendler), po zanimanju vodič kroz nemilosrdne brzake Velikog kanjona (Grand Canyon), odlučila je da izazove nešto još opasnije i neizvjesnije od bilo koje rijeke.&nbsp;Otvoreni Pacifik.&nbsp;Sama, bez pratnje, bez mogućnosti odustajanja na pola puta, krenula je iz Kalifornije s jednim ciljem. Da preveze samu sebe do Havaja i time postane prva Amerikanka koja je to ikada uradila.Ono što je uslijedilo nadmašilo je i najsmjelija očekivanja.

<h2>Prethodni rekordi</h2>Dok su se prethodni rekordi mjerili u mjesecima, 86 dana za žene, 52 dana za muškarce, Fendler je čitavu rutu od preko 3.800 kilometara prevalila za manje od 44 dana.To nije samo novi ženski rekord. To je novi apsolutni rekord, brži od bilo kojeg muškarca koji je ikada pokušao isto.Brojke govore same za sebe, ali iza njih stoji nešto što se ciframa ne može opisati, a to su noći bez sna dok vjetar razbija talase o čamac, ruke izgrebane i žuljevite od veslanja, tijelo iscrpljeno do granice, a um koji mora ostati priseban usred beskrajnog plavetnila bez ijednog kopnenog obrisa na vidiku.

Da li je ovo hrabrost ili ludost: Amerikanka se upustila u avanturu Pacifičkim okeanom, vesla do Havaja

<h2>Neviđena borba</h2>Kroz video-dnevnike koje je snimala nasred okeana, svijet je mogao da nasluti samo djelić onoga kroz šta je prolazila.Trenuci kada joj je glas drhtao od emocija smjenjivali su se sa šalama o tragovima sunca na čelu i ritualnim gutanjem tableta kofeina kako bi izdržala još jednu noć veslanja protiv struje koja je odbija nazad.Kuhala je nasred talasa, pravila pitku vodu od morske, čuvala kožu od sunca koje nije imalo milosti, a sve to dok je čamac ljuljala voda koja ne zna za predah.<h2>Poruka iznad rekorda</h2>Ono što možda najviše dirne u cijeloj priči nije brzina, nije ni titula, već rečenica koju je izgovorila dok se približavala kopnu, gledajući Oahu na horizontu.Poručila je da nada da će njeno putovanje makar jednoj osobi dati osjećaj snage, i pozvala svakoga da pronađe svoju "veliku, tešku, strašnu stvar", jer snaga da se nešto završi dolazi tek kada se hrabro krene, čak i bez sigurnosti da se ima dovoljno snage za kraj.Kelsi Fendler nije samo oborila rekord. Pokazala je da je ljudska izdržljivost, kada je vođena voljom, sposobna da nadmaši i okean.

Pokazala je da je ljudska izdržljivost, kada je vođena voljom, sposobna da nadmaši i okean

Video / Uradila što do sada niko nije: Sjela u čamac i preveslala okean, na Havajima dočekana spektakularno

Fahrudin Spahić, mladi student iz Gračanice, danas je ime za koje se otimaju najprestižniji univerziteti svijeta, od Njujorka, preko Kalifornije i Čikaga, do Vašingtona i Nju Džerzija. Priča koja je počela u učionicama Mješovite srednje škole u Gračanici, gdje je stekao diplomu medicinske sestre-tehničara, danas se piše na sasvim drugačijoj, mnogo većoj sceni.<h2>Medicinski poziv </h2>Nakon srednje škole, Spahić svoj put nastavlja u Rimu, na jednogodišnjem studiju tokom kojeg ne samo da usavršava italijanski jezik, već dobija i niz elitnih ponuda najuglednijih američkih univerziteta. Za „Avaz“ je ekskluzivno progovorio o svom putu, odricanjima koja su ga dovela do ove tačke, podršci roditelja i izazovima koje nosi izbor medicinskog poziva.- Same studije da se nastave sada u Americi, to je došlo, ne mogu da kažem slučajno, ali nekako neplanirano – prisjeća se Spahić. Tokom prve godine studija bio je otvoren konkurs čiji su uslovi bili jasni, ali zahtjevni. Visoke ocjene iz svih predmeta i dokazana vannastavna aktivnost, bilo kroz sport ili volonterski rad.- Upravo to i dugogodišnja saradnja sa Ministarstvom, u okviru Unije u kojoj sam aktivan i danas, bila je presudna karika koja mi je pomogla da ispunim sve tražene kriterije – nastavlja Spahić.<h2>Velika motivacija </h2>Ono što ga je, kako kaže, na kraju privuklo da se prijavi jesu upravo mogućnosti koje pruža američko obrazovanje, od najsavremenije tehnologije, preko naprednih naučnih istraživanja, do prilika za rad na ozbiljnim istraživačkim projektima.- Čekao sam sigurno dva do tri mjeseca na odgovor, a to iščekivanje je bilo najteže. Da li se isplatilo, da li će uspjeti ili neće. Ali evo, hvala Bogu, sada je sve razjašnjeno – kaže Spahić.

Za nastavak školovanja odabrao je baš Njujork.- Predstavljat ću svoju zemlju na globalnom nivou. Prvenstveno mi znači da je moj trud i zalaganje na kraju vrijedilo, da se sve to isplatilo. A znači mi i to da ću sada moći na jednom globalnom nivou da predstavim svoju zemlju, svoju državu, svoj grad, svoj narod – iskreno govori Spahić, dodajući da mu je posebno drago što će ponovo dokazati da Bosna i Hercegovina ima jake i sposobne studente.<h2>Savjet mladima</h2>Na pitanje šta bi poručio mladima koji sanjaju o studiranju u inostranstvu, Spahić ističe da je najvažnije imati jasno definisan cilj.- Ako nemamo cilj koji želimo postići, mislim da onda ne postoji ni razlog zbog kojeg ćemo se boriti za nešto – kaže on, dodajući da je uz cilj neophodna i upornost, kao i sposobnost organizacije vremena, da se zna kada je vrijeme za učenje, a kada za odmor i druženje.Kao ključan preduslov za sve koji planiraju studirati u inostranstvu, izdvaja poznavanje jezika. Sam je studije u Rimu pohađao na engleskom, dok je italijanski savladao usput, živeći u novoj sredini.Podsjeća i na izazove koje donosi selidba u potpuno novu kulturu, daleko od porodice i prijatelja.- Kada sam došao u Rim, bio sam potpuno sam, bez rodbine i bez prijatelja. Na početku je bilo izazovno da se sve posloži na svoje mjesto, ali s vremenom, ako znate zbog čega ste krenuli na taj put, ti izazovi prestaju da budu veliki problem – objašnjava on.Iako akademski dio priče teče glatko, Fahrudin priznaje da je emotivna strana odlaska znatno teža. Posebno za njegove roditelje.- Ja sam jedino dijete u porodici, pa je njima ovo veliki izazov jer nemaju nikoga pored sebe – kaže na kraju razgovora za naš list ovaj mladi čovjek.<h2>Rastanak s porodicom</h2>Kako bi ublažio udaljenost, Fahrudin Spahić ističe da studenti imaju pravo da posjete porodicu do dva puta tokom jedne akademske godine.- Svake godine ću ići kući po dva puta – zaključuje mladi student, čiji put od Gračanice, preko Rima, do Njujorka predstavlja inspiraciju svim mladima iz Bosne i Hercegovine koji sanjaju velike snove.

Predstavljat ću svoju zemlju na globalnom nivou, ponosno ističe Spahić

Bosanski student Fahrudin Spahić govorio za "Avaz": Pokazao sam da je BiH puna pametnih ljudi

Nakon što je „Dnevni avaz“ otvorio temu o hroničnom problemu taksi štanda kod Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, gdje nesavjesni vozači svakodnevno blokiraju legalna stajališta, razgovarali smo s čovjekom koji ovu bitku bije svakog dana na svom radnom mjestu.Nuradin Dacić, dugogodišnji sarajevski taksista, ogorčen je situacijom na terenu i priznaje da je prostor koji je zakonom predviđen za njih, označen žutom linijom i pratećom signalizacijom, potpuno obesmišljen. Umjesto uređenog sistema, na snazi je zakon jačeg.<h2>'Hoćeš li se pobiti?'</h2>Kada taksisti pokušaju sami upozoriti vozače da se sklone s njihovog radnog mjesta, umjesto izvinjenja nerijetko dobiju uvrede i prijetnje fizičkim obračunom.- Neko se buni, neki se svađaju, kažu: 'Šta je, šta hoćeš, hoćeš se pobiti?' Eto, tako reaguju na naše sasvim normalno upozorenje. Onda u takvim situacijama dođe policija i umjesto da zaštiti nas i oslobodi štand, oni napišu prekršajnu prijavu i meni i njemu! A taj nesavjesni vozač se i dalje ne buni i neće da se skloni sa stajališta – vidno razočaran priča Dacić za „Dnevni avaz“.Dacić ističe da su pokušali problem riješiti i na višim instancama unutar policijskih struktura, ali su naišli na zatvorena vrata.- Htjeli smo mi ići direktno do šefa smjene ili komandira u policijskoj stanici, ali nam jednostavno nisu dali da dođemo do njih – nastavlja Dacić.<h2>Vojnička kapa </h2>Posebno su frustrirajuća iskustva s radom nadležnih organa na samom terenu. Prema riječima našeg sagovornika, reakcije policije su u najmanju ruku selektivne, a nekad i potpuno izostaju zbog nevjerovatnih detalja.- Zovemo policiju i skoro nikad ne dolaze. A i kad konačno dođu, napišu kaznu za samo jedan automobil, a sve ostale koji su u istom prekršaju jednostavno preskoče. Bilo je čak i situacija da pojedini vozači stave vojničku kapu ispred, na instrument tablu. Kada to vide, policajci samo prođu pored automobila i ne pišu ništa – otkriva Dacić šokantne detalje sa štanda ispred bolnice.

Kazao je i da je to njihovo radno mjesto, koje pošteno plaćaju.- Za period 15. 6–30. 6. 2026. godine nije bilo poziva za intervenciju zbog nepropisnog zauzimanja štanda. U istom periodu, prilikom obilazaka staničnog područja, policijski službenici izdali 9 prekršajnih naloga vozačima koji su svoja vozila nepropisno parkirali na mjesta označena za taksi vozila na obilježenom taksi stajalištu. Jedno je vozilo premješteno paukom, jer je bilo nepropisno parkirano na ovom štandu – poručili su iz Uprave policije MUP-a KS.Dacić naglašava da ovo nije obični komad asfalta oko kojeg se otimaju, već njihovo legalno radno mjesto od kojeg hrane porodice i za koje državi uredno izmiruju sve obaveze.- To je naše radno mjesto, ima žuta linija, ima sve jasno obilježeno. Mi to plaćamo najpoštenije, i poreze i sve druge dažbine. Na kraju, šta da poručim građanima? Samo ih mogu ljudski zamoliti da ne ostavljaju svoja auta na našem štandu. Molim vas, nemojte se tu parkirati, to je mjesto na kojem mi zarađujemo svoj hljeb – zaključuje Nuradin Dacić.<h2>Gorući problem</h2>Nedostatak parking prostora u glavnom gradu BiH već je godinama jedan od najvećih komunalnih problema, u kojem se miješaju bahatost nesavjesnih vozača i stvarne potrebe ljudi u hitnim situacijama. Međutim, u sistemu koji je potpuno neuređen, nemoguće je napraviti razliku niti procijeniti kome je prostor u datom trenutku potrebniji. To je dilema s kojom se savjesni vozači svakodnevno suočavaju. Zato je ključno pokazati društvenu odgovornost. Prvenstveno prema onima koji na tom istom asfaltu, bez obzira na vremenske prilike, pošteno zarađuju svoj hljeb

Pojedinci stave vojničku kapu na tablu, pa ih policajci samo zaobiđu i ne pišu kaznu, naglašava Dacić

Prostor označen žutom linijom potpuno je obesmišljen: Sarajevskim taksistima svakodnevno ugrožena zarada

Umjesto da međunarodni grant iskoristi negdje drugdje u svijetu, mladi Bosanac koji studira u SAD-u odlučio je vratiti ga tamo odakle sve počinje. U Prozor-Ramu.Alem Hadžić, pripadnik bh. dijaspore, osvojio je prestižni međunarodni grant Projects for Peace, namijenjen projektima koji grade zajednicu i mir širom svijeta. Umjesto da ga realizuje na nekoj drugoj destinaciji, odlučio je projekt donijeti u mjesto porijekla svoje porodice.Kako je kazao za "Dnevni avaz", oduvijek je osjećao da veza s domovinom ne smije ostati samo emotivna, nego da se mora pretvoriti u konkretan doprinos zajednici, jer Prozor-Rama, kako kaže, ima mnogo potencijala, posebno među mladima.Put do granta nije bio lak. Proces prijave uključivao je detaljnu aplikaciju, razgovore s mentorima i partnerima, te predstavljanje projekta pred komisijom. Za Hadžića je grant značio više od finansijske podrške. Hadžić ističe da ga posebno raduje što na okupljanja dolaze djeca i mladi iz različitih dijelova, a najveće zadovoljstvo mu je kada učesnici nakon svake radionice pitaju kada je sljedeće druženje.Poseban dio projekta je Prozorska utrka 5K, zakazana za 10. juli, koja će biti prva zvanična ulična utrka u historiji Prozor-Rame. Do sada je prijavljeno više od stotinu učesnika iz Bosne i Hercegovine i inostranstva, a organizatori očekuju da će se taj broj do dana utrke još povećati.Njegova želja je da ono što je pokrenuto ne stane s odlaskom nakon ljeta, nego da nastavi živjeti kroz nove sportske sadržaje i okupljanja mladih.Mladima u Bosni i Hercegovini, ali i ljudima iz dijaspore, Hadžić poručuje da se ne boje početi i da traže mentore koji im mogu pomoći na tom putu, jer se, kako kaže, trud koji okuplja ljude i pomaže zajednici uvijek isplati.Projekt "Povezivanje mladih kroz sport u Prozor-Rami" pokazao je kako jedna ideja, uz znanje, upornost i međunarodnu podršku, može prerasti u inicijativu koja okuplja cijelu zajednicu.

Konkretan doprinos zajednici

Hadžić: Veza s domovinom ne smije ostati samo emotivna

Alem Hadžić: Međunarodna podrška

Uoči večerašnjeg izuzetno važnog susreta fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, podrška našim momcima stiže iz svih krajeva zemlje, ali jedna od najljepših i najemotivnijih priča dolazi s Pedagoškog fakulteta.&nbsp;<h2>Posebna podrška</h2>Studentice ovog fakulteta, buduće odgajateljice i profesorice, okupile su se kako bi poslale snažnu poruku zajedništva i snage našim Zmajevima.Ono što ovu podršku čini posebnom jeste činjenica da je riječ o mladim djevojkama koje svakodnevno pokazuju nevjerovatnu empatiju, strpljenje i plemenitost.&nbsp;

Kao buduće stručnjakinje, ove studentice su kroz svoj praktičan rad i svakodnevne aktivnosti duboko posvećene onima kojima je pomoć najpotrebnija. Djeci s poteškoćama u razvoju.Dok s puno pažnje i posvećenosti grade bolje društvo za najranjivije kategorije, ove mlade djevojke večeras će biti jedan od najglasnijih vjetrova u leđa našim fudbalerima.<h2>Plemenita armija navijača</h2>Time dokazujući da se najveće pobjede, kako u životu tako i u sportu, ostvaruju srcem.Dok s nestrpljenjem iščekuju prvi sudijski zvižduk, ove djevojke šalju jasnu poruku, a to je da se najveće bitke dobijaju onda kada se igra za tim i kada se, bez obzira na težinu zadatka, ne odustaje do samog kraja. Zmajevi večeras iza sebe imaju najplemenitiju armiju navijača koja će kucati u istom ritmu za novu pobjedu Bosne i Hercegovine.

Kao buduće stručnjakinje, ove studentice su kroz svoj praktičan rad i svakodnevne aktivnosti duboko posvećene onima kojima je pomoć najpotrebnija

Studentice Pedagoškog fakulteta srcem uz Zmajeve: One koje brinu o najranjivijima šalju najljepšu poruku

Iz lične borbe stvorio je priču koja danas mijenja živote pacijenata i otvara vrata onima kojima društvo prerijetko pruža priliku.Kada je odlučio napustiti siguran posao i krenuti u potpunu neizvjesnost, malo ko je vjerovao da će uspjeti. Danas, doktor fizioterapije Nadir Ibrahimović, koji je i sam slijep, vodi uspješan tim i dokazuje da invaliditet nije prepreka za uspjeh, već motiv za pomjeranje granica.Njegov put od hrabre ideje do uspješne firme bio je popločan preprekama. Na samom početku, s ciljem da osigura posao za sebe i još nekoliko kolega, suočio se s finansijskim izazovima, a za isplatu prve plate morao je podići pozajmicu. Ipak, rizik se isplatio. Danas Ibrahimović vodi firmu koja zapošljava 12 radnika, od kojih su deset osobe s invaliditetom, posluje pozitivno i redovno izmiruje sve obaveze.Pacijenti koji dolaze na tretmane brzo gube početne predrasude. Umjesto njih, rađa se duboko povjerenje, jer terapeuti u ovoj ordinaciji nedostatak vida nadoknađuju nevjerovatnim čulom sluha i dodira, koji postaje njihov glavni i najmoćniji alat za iscjeljenje.Ibrahimović skromno poručuje da mu cilj nikada nije bio dokazivanje drugima, već stvaranje kvalitetnih uslova za rad ljudima koji žele da žive od svog znanja i truda. Zbog toga njegov najveći uspjeh nisu diplome, već desetine sretnih pacijenata koji odlaze bez bolova i kolege koje su dobile priliku da pokažu koliko vrijede.Doktor Nadir Ibrahimović istinski je heroj našeg društva i dokaz da se vizija, pokretana čistom snagom volje, uvijek isplati.

Zapošljava 12 ljudi

Nadir Ibrahimović: Slijepi doktor ruši predrasude

Dok zvanična retorika godinama obećava boljitak, podaci Uprave za indirektno oporezivanje pričaju drugu priču. Kafa i cigarete nisu navika, nego simptom. Kućni budžeti iscijeđeni do dna ne ostavljaju prostor za mnogo toga, a ono malo što ostane, građani troše na jedinu vrstu utjehe koju još mogu priuštiti. Ekonomski ekspert Svetlana Cenić, koja je govorila za „Avaz“, ne obećava preokret. Ekonomija BiH neće napredovati, kaže Cenić, sve dok vlast mjeri uspjeh punjenjem budžeta, a ne razvojem privrede.Kafa, cigarete i gorivo. Tri kategorije koje, prema riječima ekonomistkinje Svetlane Cenić, otkrivaju više o ekonomskom zdravlju Bosne i Hercegovine nego bilo koji zvanični izvještaj. I upravo oko njih se, u razgovoru koji odiše frustracijom podjednako koliko i stručnošću, gradi slika jedne zemlje zarobljene u sopstvenoj neefikasnosti.<h2>Umjesto luksuza</h2>Kada su građani upitani šta svjesno žrtvuju u budžetu kako bi priuštili sebi kafu i cigarete, Cenić ne traži odgovor u statistici. Traži ga u psihologiji. - To je jedino zadovoljstvo koje im ostane. Kafa, cigarete, kao utjeha, kao jedini luksuz i ventil koji imaju, pojašnjava Cenić, dodajući da je u pitanju i kulturološki obrazac. - Inače smo pušačka nacija koja se u najgorim momentima hvata za cigaretu - dodaje Cenić.Paradoks je savršen za državu. Što je pritisak na građanina veći, to pouzdanije troši na jedinu vrstu utjehe koja mu ostaje dostupna. A svaka kafa i svaka kutija cigareta nosi u sebi PDV i akcizu, odnosno direktnu infuziju u budžet koji ta ista država koristi da finansira vlastitu neefikasnost.Govoriti o indirektnim porezima kao tehničkom detalju bila bi greška. Cenić ih opisuje kao stub čitavog fiskalnog sistema, ali i stub koji niko ne smije dirati. - Sistem indirektnih poreza ih održava. Vidite da ga niko ne napušta, i pored svih pritisaka, kaže ona, i odmah dodaje ono što vlast prešutno zna, a javno ne govori. Veće cijene automatski donose veći porez. - Veća osnova daje veću sumu. Tako je i s kafom, tako i s cigaretama, gdje se akcize svake godine usklađuju. Isto kao uslovljavanje s Evropskom unijom, koju ionako nećemo vidjeti, ali tu se usklađuje - ističe Cenić.Matematika koja sama sebe reproducira, sve dok se ima kome prodati.Posebno oštar osvrt Cenić daje na potrošnju naftnih derivata, koja godišnje doseže gotovo četiri milijarde maraka. Ali iza te cifre ne stoji samo potreba za mobilnošću. Stoji i nešto što ona naziva "osobinom zemalja u tranziciji". - Manje će se jesti samo da se pokaže auto - kaže Cenić bez zadrške, povlačeći paralelu s Brazilom, gdje se, kako navodi, djeci za 14. rođendan poklanjaju plastične operacije. Različite forme iste potrebe za potvrdom u društvima koja su izgubila kompas vrijednosti.Na to se, napominje, vlast oslanja sasvim svjesno. Cenić naglašava da se ekonomska politika ovih vlasi svodi na jedno. Bitno je da se puni budžet.<h2>Vrsta prihoda</h2>- Bitno je da se puni budžet. Koja vrsta prihoda, kako, šta ćemo dalje, to niko ne govori - kaže Svetlana.Ono što Cenić identificira kao srž problema nije ni korupcija ni nesposobnost sama po sebi. To je, kako ona to vidi, svjesna odluka da se sistem ne mijenja. Jer sistem funkcioniše. Kafe se piju, cigarete se puše, auta se voze. Prihodi teku. - Zašto bi iko reformisao nešto što puni kase, pitanje je koje Cenić ne izgovara eksplicitno, ali koje lebdi između svake njene rečenice. Odgovor koji nudi umjesto njega jednako je tegoban. - Kad kažu stabilnost, ja povratim odmah. Stabilnost je maska za neprovođenje reformi. Za nemijenjanje ljudi - rekla je Cenić.Tržište kapitala, kaže, mrtvo je. Privreda "skapava". Nauka i istraživanje mogu se kategorizirati kao nepostojeće u budžetskim raspravama. A umjesto strateških odluka, koalicijski pregovori koji, prema njenim riječima, liče na diobeni bilans što tebi pripada ovo, tebi ono. - Pa dok se zbrinu amidžići, daidžići, bratići i ujaci, prođe još jedna godina – oštra je u odgovoru Cenić.Za razliku od zvaničnih dokumenata koji govore o "izazovima" i "prilikama", Cenić za kraj ne nudi utjehu. - S ovakvom pameću i ovakvim ljudima, ne može biti bolje nikada - zaključuje ona.<h2>Prognoza bez filtera</h2>Postoje dvije vrste loših prognoza. Ona iz straha i ona iz znanja. Prognoza Svetlane Cenić pripada drugoj kategoriji. Sistem koji živi od indirektnih poreza, koji nagrađuje lojalnost umjesto kompetencije i koji svaki reformski impuls utopi u koalicijske pregovore, takav sistem ne propada slučajno. On opstaje namjerno. I dok god opstaje, kaže Cenić, nema razloga očekivati da će bilo ko s vlasti posegnuti za onim što bi ga moglo ugroziti. Promjenom.

Jedino zadovoljstvo koje ostaje građanima BiH su kafa i cigarete, kazala je Cenić

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić za "Avaz": Umjesto da živimo mi preživljavamo


Kada većina pomisli na odmor na Havajima, zamišljaju se kokteli, plaže i udoban let avionom. Ali ne i 31-godišnja Kelsi Fendler (Kelsey Pfendler).&nbsp;Ona je odlučila da spakuje kofere, sjedne u čamac dug jedva nekoliko metara i krene sama preko Pacifika. Bez ičije pomoći.Informacije o Kelsi i njenom poduhvatu možete pročitati <a href="https://yourowkelsey.com/">OVDJE</a>.<h2>Pokušaj rušenja rekorda</h2>Postoji tanka linija koja dijeli hrabrost od čistog, nepatvorenog ludila, a Kelsi trenutno vesla tačno po njoj, pokušavajući da postane prva Amerikanka u historiji koja je sama preveslala ovaj okeanski pakao od Kalifornije do Oahua.- Spremi se za prevrtanje i prilagodi da plivaš, kazala je Kelsi jednom prilikom.Kelsi nije neka nepromišljena djevojka koja je jučer dobila ideju.&nbsp;

Ona je osam godina radila kao vodič na brzim rijekama u Grand Kanjonu (Grand Canyon), gdje je naučila svoj zlatni životni moto, rekla je Fendler za <a href="https://www.wyso.org/2026-06-16/from-the-middle-of-the-ocean-kelsey-pfendler-on-rowing-solo-across-the-pacific">Wyso</a>.<h2>Moto kojim se vodi</h2>"Rig to flip and adjust to swim" (Spremi čamac kao da će se prevrnuti, a sebe prilagodi da plivaš).To je njena filozofija za ovaj okeanski poduhvat, prihvati činjenicu da će stvari krenuti po zlu, budi spreman na to mentalno, i samo nastavi da plivaš kada te talasi poklope.Okean ne prašta greške, a Kelsi se na ovoj ruti bori s njim.Fizički i mentalni pakao, konstantna morska bolest (koju otvoreno priznaje da ima tokom prve sedmice), žuljevi i spavanje na smjenu, beskonačna samoća, dok razgovara sa delfinima koji joj s vremena na vrijeme priđu, njen najveći izazov je sopstveni mozak u gluho doba noći na otvorenom moru.

- Moraš imati strah da bi bio hrabar, rekla je Kelsi.Kelsi je zapravo već preveslala Pacifik 2024. godine, ali u četvoročlanom ženskom timu. Kada su je na cilju, onako neispavanu i željnu tuša, pitali da li bi to uradila ponovo, potvrdila je.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@cnn/video/7655991943939362061" data-video-id="7655991943939362061" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@cnn" href="https://www.tiktok.com/@cnn?refer=embed">@cnn</a> Kelsey Pfendler is on a mission to become the youngest woman, and first woman from the US to row solo from California to Hawaii. <a title="cnn" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/cnn?refer=embed">#CNN</a> <a title="news" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/news?refer=embed">#News</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - CNN" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7655992327479053069?refer=embed">♬ original sound - CNN</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

<h2>Solo izazov</h2>- U treptaju oka - jasna je Kelsi. Ali zašto sada ide potpuno sama? Pred sam polazak na ovaj solo izazov, u jednom intervjuu je izjavila da biti hrabar ne znači nemati strah.- Biti hrabar ne znači nemati strah. Strah ti je potreban da bi uopće mogao da budeš hrabar. Moramo da se pojavimo iako smo preplašeni, i da to uradimo uprkos svemu, rekla je Fendler.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@jennijens7/video/7647101350211341581" data-video-id="7647101350211341581" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@jennijens7" href="https://www.tiktok.com/@jennijens7?refer=embed">@jennijens7</a> Lrts Get to Hawaii..... this amazing young woman is breaking records as we sleep, keep following for her amazing journey <a title="kelseypfender" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/kelseypfender?refer=embed">#KELSEYPFENDER</a> <a title="women" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/women?refer=embed">#WOMEN</a> <a title="row" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/row?refer=embed">#ROW</a> <a title="ocean" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/ocean?refer=embed">#Ocean</a> <a title="boat" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/boat?refer=embed">#boat</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - JenniJens" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7647101682924456717?refer=embed">♬ original sound - JenniJens</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

Za nju, ovi ekstremni napori nisu samo jurenje adrenalina, već neka vrsta meditacije kroz kretanje. Kako sama kaže, to je način da pusti svoje tijelo da procesuira stvari prije nego što njen um uopće stigne da ih shvati.Kelsi Fendler podsjeća na stare istraživače koji su gledali u horizont i kretali u nepoznato. U svijetu gdje je sve proračunato i sigurno, njeno "ludilo" je zapravo najzdravija stvar koja se ne viđa svaki dan.&nbsp;

Spremi se za prevrtanje i prilagodi da plivaš, kazala je Kelsi jednom prilikom

Svijet je dobio novu fudbalsku zvijezdu, a Bosna i Hercegovina istinskog sportskog heroja. Mladi, osamnaestogodišnji veznjak Kerim Alajbegović zasluženo je ponio titulu ličnosti dana nakon što je svojom vanserijskom partijom i spektakularnim pogotkom protiv Katara (3:1) trasirao put reprezentaciji BiH u nokaut fazu Svjetskog prvenstva.Pogodak koji je postigao sa oko 25 metara, poslavši loptu direktno u rašlje gola, nije bio samo običan gol za vodstvo, bio je to historijski trenutak.Sa svega 18 godina i 276 dana, Alajbegović je postao najmlađi fudbaler u historiji svjetskih prvenstava koji je postigao gol van kaznenog prostora, srušivši tako dosadašnji rekord slavnog Francuza Kilijana Mbapea (Kylian Mbappe). Zvanično proglašenje za igrača utakmice i tri uzastopne objave uglednog transfer-insajdera Fabricija Romana (Fabrizio) dovoljno govore o tome kakvu je pometnju na globalnoj sceni izazvao ovaj bh. dragulj.Rođen 2007. godine u Kelnu, gdje je i počeo fudbalski put, Alajbegović je preko akademije Bajera iz Leverkuzena i sjajnih nastupa za RB Salcburg privukao pažnju najvećih evropskih klubova, a italijanska Atalanta već uveliko pregovara o njegovom transferu vrijednom 30 miliona eura.Ipak, ono što najviše fascinira jeste zrelost s kojom nosi dres s državnim grbom. Kako je nakon utakmice slikovito opisao legendarni Zlatan Ibrahimović, Kerim pod ogromnim pritiskom na najvećoj sceni igra s takvom hrabrošću kao da je "vlasnik stadiona".Pred izabranicima Sergeja Barbareza sada je historijski izazov i susret s domaćinom SAD-om u šesnaestini finala, a s Alajbegovićem u ovakvoj formi, bosanskohercegovački san s pravom i dalje živi.

Bosna i Hercegovina ima novog heroja

Kerim Alajbegović: Nova zvijezda na sportskom nebu

Međunarodna zajednica brzo je reagovala na katastrofalne vijesti iz Južne Amerike, a poruke podrške i ponude za pomoć pristižu iz cijelog svijeta.&nbsp;Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) izrazio je duboko saučešće narodu Venecuele, naglasivši da Sjedinjene Američke Države prate situaciju i da su spremne pružiti podršku u ovim teškim trenucima.

- Sjedinjene Američke Države upućuju najdublje saučešće narodu Venecuele nakon razornih zemljotresa. Naša srca su uz sve one koji su izgubili svoje voljene, uz povrijeđene, kao i uz hrabre spasioce koji neumorno rade nakon ove katastrofe, napisao je državni sekretar SAD.

Rodrigez: Nisu još poznate sve informacije

Prve informacije o žrtvama: Poginule najmanje 32 osobe, 700 povrijeđenih nakon zemljotresa

- Amerika stoji uz narod Venecuele u ovom teškim trenucima i, po nalogu predsjednika Trumpa, State Department odmah šalje timove za potragu i spasavanje, medicinske resurse i humanitarnu pomoć u Venecuelu, napisao je Rubio na platformi X.Također, povodom ove nezapamćene tragedije oglasio se i premijer Pakistana, Šehbaz Šarif (Shehbaz Sharif).

- Duboko sam ražalošćen razaranjem i gubitkom ljudskih života koje su izazvali zemljotresi u Venecueli. U ime naroda Pakistana, upućujem naše iskreno saučešće Vladi i narodu Venecuele, a posebno porodicama žrtava. Molimo se za povrijeđene i solidarišemo se sa svima koji su pogođeni u ovom teškom i izazovnom vremenu, napisao je Šarif.

Video / Potresne scene iz Karakasa: Pozivi u pomoć iz ruševina i hiljade građana na ulicama nakon razornog zemljotresa

On je u svojoj poruci uputio iskreno saučešće vršiteljici dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez (Delcy Rodríguez) i porodicama žrtava, ističući da narod Pakistana stoji uz Venecuelu u trenucima ove velike prirodne katastrofe.

Tramp aktivirao savezne agencije nakon katastrofe u Venecueli

Rubio i Šarif su se tako pridružili dugoj listi stranih lidera, zvaničnika i međunarodnih organizacija koji su izrazili suosjećanje, dok se u isto vrijeme iza zatvorenih vrata već koordiniraju prvi paketi humanitarne pomoći i spasilački timovi koji bi trebali krenuti prema porušenom Karakasu.

Iza zatvorenih vrata već koordiniraju prvi paketi humanitarne pomoći i spasilački timovi koji bi trebali krenuti prema porušenom Karakasu

Svijet se solidariše s Venecuelom: Pomoć i saučešća stižu sa svih strana

Samo jedna palestinska zastava na kamionu s hranom u Španiji bila je dovoljna da izazove bijes grupe pijanih izraelskih turista, koji su divljački napali radnike i samo vozilo. Iako je osoblje objekta prvobitno pokušalo smiriti tenzije, deeskalirati situaciju i udaljiti pijanu grupu, turisti su burno reagovali, eskalirajući u otvoreno nasilje i fizički napad na radnike i inventar.

Ovaj incident, međutim, nije izolovan slučaj, već dio šireg i dokumentovanog obrasca ponašanja. Od Evrope do Azije, zabilježeni su brojni primjeri u kojima pojedini izraelski turisti cijepaju palestinske zastave, napadaju lokalne biznise i uzvikuju parole poput "smrt Arapima".Geografski raspon ovih izgreda je zabrinjavajući. Nedavno, u maju tekuće godine na Filipinima, izraelski turisti su napali kafić nakon što je vlasnik izložio palestinsku zastavu.

Tokom tog napada, uništili su nadzorne kamere, bacali kamenje i fizički nasrnuli na vlasnike, i to u prisustvu djeteta.&nbsp;Slični incidenti bilježe se i od ranije.Tokom 2025. godine u Sardiniji, grupa turista pokušala je nasilno skinuti palestinsku zastavu s jednog restorana s roštiljem, dok je iste godine u Španiji vlasnik libanskog restorana bio prisiljen izbaciti izraelske turiste koji su šutirali stolove i upućivali provokativne poruke.Svi ovi primjeri pokazuju jasan, neosporan i dokumentovan obrazac agresije koji se u posljednje vrijeme intenzivno širi u različitim turističkim destinacijama širom svijeta.

Ovo nije izolovan slučaj, već dio šireg i dokumentovanog obrasca ponašanja

Video / Niz agresivnih napada izraelskih turista širom svijeta zbog isticanja palestinskih zastava

Kakva doktorska disertacija golmana Kurasaa. Čuvar mreže ove karipske reprezentacije priredio je apsolutni šou o kojem bruji fudbalski svijet. Kada igrate protiv izrazitog favorita, znate da će odbrana biti pod pritiskom, ali ono što je Rum izveo graniči se s naučnom fantastikom.Čovjek je spustio roletnu i sam donio rezultat, upisavši nestvarnih 15 odbrana.Protivnički napadači su pokušavali sve, hvatali su voleje, gađali glavom pod prečku, izlazili "jedan na jedan", ali je tridesetsedmogodišnji klupski veteran imao spreman odgovor na svaki izazov.Neke odbrane su bile toliko refleksne i čudesne da se ovakve partije ne viđaju ni na video-igricama. Dok je njegova zadnja linija pucala pod naletima rivala, Rum je ostao miran, pretvorivši se u neprobojni zid na gol-liniji.Bila je to noć u kojoj je dokazao da vrhunski golman zaista vrijedi više od pola tima. Podvig za historiju i čista fudbalska magija.

Jusuf Žiga za "Avaz": "Vlast zanemaruje građane, a zemlja nam postaje masovni starački dom"

Ismet Mahmutović: Velika odanost

Zaključan profil ne znači ništa: Zaštitite djecu od predatora na internetu

Fahrudin Spahić: Bosanski Ajnštajn

Video / Uradila što do sada niko nije: Sjela u čamac i preveslala okean, na Havajima dočekana spektakularno

Bosanski student Fahrudin Spahić govorio za "Avaz": Pokazao sam da je BiH puna pametnih ljudi

Prostor označen žutom linijom potpuno je obesmišljen: Sarajevskim taksistima svakodnevno ugrožena zarada

Alem Hadžić: Međunarodna podrška

Studentice Pedagoškog fakulteta srcem uz Zmajeve: One koje brinu o najranjivijima šalju najljepšu poruku

Nadir Ibrahimović: Slijepi doktor ruši predrasude

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić za "Avaz": Umjesto da živimo mi preživljavamo

Da li je ovo hrabrost ili ludost: Amerikanka se upustila u avanturu Pacifičkim okeanom, vesla do Havaja

Kerim Alajbegović: Nova zvijezda na sportskom nebu

Svijet se solidariše s Venecuelom: Pomoć i saučešća stižu sa svih strana

Video / Niz agresivnih napada izraelskih turista širom svijeta zbog isticanja palestinskih zastava

Eloj Rum: Hobotnica iz Kurasaa

Jusuf Žiga za "Avaz": "Vlast zanemaruje građane, a zemlja nam postaje masovni starački dom"

Ismet Mahmutović: Velika odanost

Zaključan profil ne znači ništa: Zaštitite djecu od predatora na internetu

Fahrudin Spahić: Bosanski Ajnštajn

Video / Uradila što do sada niko nije: Sjela u čamac i preveslala okean, na Havajima dočekana spektakularno

Bosanski student Fahrudin Spahić govorio za "Avaz": Pokazao sam da je BiH puna pametnih ljudi

Prostor označen žutom linijom potpuno je obesmišljen: Sarajevskim taksistima svakodnevno ugrožena zarada

Alem Hadžić: Međunarodna podrška

Studentice Pedagoškog fakulteta srcem uz Zmajeve: One koje brinu o najranjivijima šalju najljepšu poruku

Nadir Ibrahimović: Slijepi doktor ruši predrasude

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić za "Avaz": Umjesto da živimo mi preživljavamo

Da li je ovo hrabrost ili ludost: Amerikanka se upustila u avanturu Pacifičkim okeanom, vesla do Havaja

Kerim Alajbegović: Nova zvijezda na sportskom nebu

Svijet se solidariše s Venecuelom: Pomoć i saučešća stižu sa svih strana

Video / Niz agresivnih napada izraelskih turista širom svijeta zbog isticanja palestinskih zastava

Eloj Rum: Hobotnica iz Kurasaa