Jučer su pripadnici Uprave policije MUP-a TK, na osnovu naredbe Općinskog suda Gradačac i uz saglasnost Tužilaštva TK, izvršili pretres na više lokacija pokretne i nepokretne imovine u vlasništvu E. K. iz Gradačca.&nbsp;Pretresi su izvršeni u cilju pronalaska predmeta koji potječu iz izvršenja krivičnog djela nedozvoljena trgovina.&nbsp;Nakon izvršenog pretresa, privremeno su oduzeta četiri automobila novije proizvodnje, i to BMW serije 3, dva automobila marke VW Golf VII i automobil marke Smart, ukupne vrijednosti od oko 100.000 KM.&nbsp;Policajci su pronašli i oduzeli i raznu dokumentaciju i druge predmete koji se dovode u vezu s izvršenjem navedenog krivičnog djela.Pripadnici Odjeljenja za borbu protiv privrednog kriminala ispitivali su E. K. u službenim prostorijama MUP-a TK zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.&nbsp;Nakon okončanja istrage protiv E. K. će biti dostavljen izvještaj Tužilaštvu TK o počinjenom krivičnom djelu.&nbsp;

Nakon okončanja istrage protiv E. K. će biti dostavljen izvještaj Tužilaštvu TK

Nakon izvršenog pretresa, privremeno oduzet  BMW 3

Pretresi na više lokacija u Gradačcu

Foto: A. BajrićNove snježne padavine u Tuzli nisu prouzrokovale velike probleme. Većina putnih pravaca je prohodna, a ekipe putne operative čiste ceste u skladu s prioritetima. 
U visinskim zonama i prigradskim mjesnim zajednicama ceste nisu u potpunosti očišćene.
Otežan je saobraćaj na planinskim prijevojima Banj brdo i Karaula.

Otežan saobraćaj na planinskim prijevojima Banj brdo i Karaula

Nove snježne padavine i u gradu soli, zimske službe rade punom parom

Zima stegla, snijeg od minusa promahuje. Prava zimska idila, kao stvorena za klizanje na otvorenoj ledenoj plohi u Gračanici dimenzija 30X15 metara. Vriska dječija, pokoji pad, pjesma. Četvrta je sezona klizanja u Gračanici, u koju te 2014. godine niko nije vjerovao osim tadašnjeg vijećnika u OV Gračanica Mirsada Čamdžića iz Naše stranke, sada federalnog poslanika.&nbsp; Prošla ideja
Čamdžića smo zatekli u masi gračaničke djece. I on je klizao, pomalo nevješto, ali zadovoljan što se ostvarilo nešto za što se borio.

- Jeste, te 2014. godine na internetu sam pronašao čovjeka iz Rijeke koji ima klizalište, stupio s njim u vezu i predložio mu da te iste godine u Gračanici instalira klizalište. Ali, prije toga trebalo je ideju progurati u OV, jer su mnogi od vijećnika u to sumnjali, a jedna tadašnja vijećnica, ne shvatajući me ni o čemu govorim, rekla je “preče da u jednom selu riješimo pitanje klizišta nego da u gradu pravimo klizište“ - sjeća se Čamdžić.

Ipak, pobijedila je ideja da Gračanica dobije klizalište, nešto novo, prvi put u historiji grada. Na otvaranju klizališta te godine je bilo hiljadu ljudi, stigli su i bh. reprezentativci u hokeju. Prošle godine na otvaranje klizališta su stigle klizačice reprezentacije Srbije. Dokazalo se da klizanje više nije privilegija samo velikih centara.



Disko-večeri&nbsp;- Mi smo prezadovoljni. Ovo vrijeme odgovara klizanju na otvorenom, roditelji i djeca kažu da je bolji ugođaj klizati bez krova i uživati u zimskoj idili. Sat klizanja je 2 marke, ko ima klizaljke je 1 marka. Organiziramo i disko-večeri na ledu. Ovdje će na klizanje organizirano doći učenici škola iz mjesnih zajednica i imat će besplatno klizanje - kaže upravnik klizališta Nermin Šaković.
Općina je pokrovitelj projekta klizanja, a suorganizatori su Sportski savez i BKC.



2&nbsp;KM košta sat klizanja&nbsp;&nbsp;

Pobijedila je ideja da Gračanica dobije klizalište, nešto novo, prvi put u historiji grada

Svakodnevna ledena čarolija na klizalištu

Besplatno uživanje za djecu iz udaljenih mjesnih zajednica

Tužilaštvo TK 25. decembra prošle godine podiglo je optužnicu protiv Debasiša Gangulija (Debashis Ganguly), bivšeg direktora ''Global Ispat Koksne Industrije Lukavac'' (GIKIL), zbog sumnji da je počinio krivično djelo onečišćenje okoliša. Optužnica je proslijeđena Općinskom sudu Lukavac na potvrđivanje, a Tužilaštvo TK još nije dobilo bilo kakav odgovor.&nbsp;&nbsp; U međuvremenu je Ganguli podnio ostavku na mjesto generalnog direktora GIKIL-a i s pasošem, koji mu je vraćen nakon isteka mjera zabrane, napustio je BiH te se trenutno, prema nepotvrđenim informacijama, nalazi u Velikoj Britaniji. 
- Debasišu Ganguliju se zbog sličnog krivičnog djela sudilo u Srbiji, ali u odsustvu. No, naše procesno zakonodavstvo ne poznaje mogućnost suđenja u odsustvu. Bez njegovog prisustva u sudnici nije moguće voditi postupak – kaže Vedran Alidžanović, tužilac Tužilaštva TK.
Optužnica je, osim protiv Gangulija, podignuta i protiv GIKIL-a kao pravnog lica. Ukoliko dođe do razdvajanja predmeta, moguće je da se sudi GIKIL-u kao pravnom licu zato što u roku od pet godina po dobivanju okolišne dozvole od resornog federalnog ministarstva nije investirao 111 miliona KM u zaštitu okolice. 
- Oni su propustili da izvrše obavezu koja je navedena u okolišnoj dozvoli i zbog toga su onečistili okoliš štetnim i otrovnim polutantima i do 150.000 više od dozvoljenih vrijednosti – kaže Alidžanović.
Tužilaštvo TK je, podsjećanja radi, tražilo određivanje mjera pritvora za Gangulija. No, Općinski sud je uveo mjere zabrane, odnosno oduzeo mu je putnu ispravu. Kada je istekla ta mjera, Tužilaštvo TK je zatražilo produživanje, ali je Sud, vođen činjenicom da mu je produžen menadžerski ugovor i boravišna dozvola, odlučio vratiti pasoš Ganguliju. Neposredno nakon toga on je napustio BiH i nije dostupan organima gonjenja BiH te će, vjerovatno, za njim biti raspisana međunarodna potjernica.

Optužnica podignuta i protiv ove firme

GIKIL: Firma propustila da izvrši obavezu koja je navedena u okolišnoj dozvoli

Tužilaštvo TK podiglo optužnicu protiv bivšeg direktora GIKIL-a

Srebrenik već dugi niz godina predstavlja jedno od glavnih središta tradicionalne izvorne muzike i pjesme. Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u vrijeme procvata izvorne muzike, u ovom kraju su djelovali poznati izvođači Muhamed Beganović, Muhamed Zahirović, Salih Buljubašić Sale, Nuraga Tursunović i brojni drugi istaknuti svirači i pjevači.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Čuva tradiciju
Od ovih vrsnih majstora na tradicionalnim bosanskim instrumentima jedino je među živima još Nuraga Tursunović, koji, iako je već duboko zagazio u devetu deceniju, brižljivo čuva tradiciju izvorne muzike. Izvornom muzikom počeo se baviti kao dječak, s tek navršenih deset godina, još za vrijeme Drugog svjetskog rata, a tradicionalni instrumenti zurle, šargija i bubnjevi, kako sam kaže, obilježili su cijeli njegov život. 
Prvu gramofonsku ploču s naslovnom pjesmom “Kad Alija iz Jusića pođe” snimio je krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, a kasnije je, zajedno s bratom Zećirom, snimio još desetak ploča u izdavačkim kućama “Beograd-disk”, “Jedinstvo” Kalesija i “Glas komune” Doboj. 
– Moja izvorna grupa pod nazivom “Braća Tursunovići” bila je u ta davna i lijepa vremena izuzetno popularna i izvan područja općine. Tražili su nas tada iz svih krajeva bivše države, tako da su naše turneje trajale i po nekoliko sedmica - prisjeća se Tursunović. 
Kao izuzetno darovit muzičar u svom dugom životnom vijeku napisao je i komponirao više od 450 izvornih pjesama koje su vjerno oslikavale ljubav, život i običaje u seoskim sredinama tog doba. Napisao je dosta pjesama i o Titu, Savi Kovačeviću i drugim istaknutim ličnostima iz tog vremena koje su, kaže, u to vrijeme bile izuzetno popularne i koje su mu donijele dosta novca. 
Lijepa vremena 
Pjevao je i svirao na svadbama i teferičima širom bivše države, ali i na brojnim manifestacijama koje su se uvijek otvarale uz zvuke njegovih zurli i bubnjeva. Za svoje muzičko stvaralaštvo i doprinos afirmaciji i očuvanju izvorne muzike dobio je brojna priznanja koja brižljivo čuva kao podsjetnik na neka davna i lijepa vremena. 
Narušeno zdravlje&nbsp;&nbsp;Tursunović, nažalost, zbog pretrpljenog moždanog udara već tri godine rijetko izlazi iz kuće. I pored narušenog zdravlja, prijateljima koji ga posjete u njegovom domu u Dubokom Potoku rado zasvira na zurlama. 
Šaljive zdravice 
Ovaj vrsni muzičar ostat će upamćen i po šaljivim zdravicama koje je sam napisao i kojima je godinama uveseljavao posjetioce manifestacija. Sve tekstove pjesama i zdravica čuva u posebnoj knjizi, a svoje bogato iskustvo i muzičko umijeće spreman je podijeliti s mlađim generacijama.
Najveća želja mu je da se sačuva od zaborava neprevaziđena izvorna pjesma ovog kraja s kojom se družio skoro osam decenija.

Prvu gramofonsku ploču s naslovnom pjesmom “Kad Alija iz Jusića pođe” snimio je krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća

Nuraga Tursunović je napisao i komponirao više od 450 pjesama

Univerzitet u Tuzli osnovan je 1976. godine i u to vrijeme bio je uglavnom tehnički orijentiran i oslonjen na lokalnu industriju u ekspanziji. Nedavno je obilježena godišnjica, što je bio povod za razgovor s rektoricom prof. dr. Nerminom Hadžigrahić.&nbsp; - Iza nas su 42 godine kako smo počeli s radom. Te 42 godine tradicije nas obavezuju da jače provodimo reforme, pokrećemo nove studijske programe. To nas, također, obavezuje na intenzivniji naučnoistraživački rad, na osnivanje instituta, podmlađivanje nastavnog kadra i uspostavljanje što boljih veza s okruženjem i pružanje što boljih uvjeta za studiranje – kaže rektorica.

Studijski programi&nbsp;&nbsp;Gdje je Univerzitet danas?&nbsp;- Naš Univerzitet danas ima 12 fakulteta i Akademiju dramskih umjetnosti, na kojima studira blizu 10.000 studenata. Nastava se odvija na 40 studijskih programa prvog, 40 programa drugog i 15 programa trećeg ciklusa studija. Do sada je diplomiralo 40.000 studenata. Prošle godine je promovirano 1.320 diplomanata. Do sada je odbranjeno 2.726 magistarskih radova, a prošle godini 200 magistara nauka. Tokom proteklih godina promovirali smo oko 800 doktora nauka iz različitih oblasti. 
Koji su to izazovi s kojima se danas suočavate?
- Premda su se sve dosadašnje reforme od integracije Univerziteta pa do uređenja svakog ciklusa studija pokazale uspješnim, i dalje činimo sve kako bismo ubrzali reforme i postigli najbolje rezultate. Pokrenuli smo nove studijske programe na sva tri ciklusa studija, jer smo svjesni činjenice da moramo pratiti potrebe tržišta i nove trendove. Potpisali smo, i na to smo jako ponosni, jedan trilateralni sporazum s Univerzitetom u Jeni koji će rezultirati zajedničkim master programom. Manjkavost predstavlja i nedovoljan naučnoistraživački rad. 
Koje su prednosti u odnosu na konkurenciju?
- To je integriranost koju imamo, 12 fakulteta i Akademija dramskih umjetnosti čine jednu cjelinu. Ta integriranost nam omogućava multidisciplinarne i interdisciplinarne studije i otvara velike mogućnosti. Tokom ove godine potpisali smo oko 30 bilateralnih i više od 40 sporazuma o saradnji u okviru Erasmus plus i Mevlana programa s univerzitetima u Novom Sadu, Puli, Indoneziji. Ti sporazumi o saradnji nam otvaraju mogućnost za mobilnost studenata i nastavnika, što je naša prednost. Ono što nas posebno raduje je veći broj gostujućih nastavnika i studenata.&nbsp;
Daljnji razvoj&nbsp;&nbsp;Na čemu ćete zasnivati strategiju daljnjeg razvoja?
- I dalje ostajemo posvećeni provedbi Bolonjske deklaracije, harmonizaciji obrazovanja, uključivanje u tokove evropskog prostora visokog obrazovanja. Nastavit ćemo s inoviranjem postojećih studijskih programa s uvođenjem novih, nastavit ćemo i dalje raditi intenzivno na internacionalizaciji Univerziteta. Naša želja je pokretanje studijskih programa na engleskom jeziku.
&nbsp;Imenovanje prorektora
Kada će biti imenovani prorektori?
- Prorektori će biti imenovani tokom januara. Prema Statutu njih su tri, u novom prijedlogu Statuta tražili smo i mogućnost da se imenuje prorektor za osiguranje kvaliteta jer smatramo to značajnim segmentom rada. Imenovanje prorektora bit će jedno od rješenja u cilju efikasnosti rada Univerziteta.

I dalje ostajemo posvećeni provedbi Bolonjske deklaracije, harmonizaciji obrazovanja, kaže dr. Hadžigrahić

Prof. Dr. Hadžigrahić: Integriranost ostavlja velike mogućnosti

42 godine duga tradicija obavezuje nas na jače reforme

U Gračanici smo ovih hladnih januarskih dana zabilježili neuobičajen način relaksacije trojice Gračanlije Džanija, Čamca i Sumana.To su njihovi nadmici, po njima ih Gračanlije poznaju. Oni godinama imaju svoj način rekreacije. U najmanju ruku čudan, ali, prema njihovom mišljenju, najnormalniji.&nbsp;

Bio snijeg do koljena ili temperatura na minus 10 stepeni Celzijevih, trojka, posebno vikendom, na gračaničkim “Termama” odradi svoj ritual. 
- Mi se prvo dobro iskupamo u zatvorenom bazenu na gračaničkim “Termama”, koje su stalne temperature od 36 stepeni Celzijevih. Napolju snijeg pada, ciče zima, a topla voda godi tijelu. Poslije toga, svi u kupaćim gaćicama izlazimo napolje, na snijeg. U toploj vodi krvni sudovi su se proširili, a na hladnoći se skupljaju i to je prava i zdrava gimnastika za krvne sudove. To tijelu godi - kažu Gračanlije.

Oni na snijegu ne ostaju dugo, tek desetak minuta, ali i to kod ljudi izaziva čuđenje, jer nije šala iz tople vode izaći na minus 4 stepena na snijeg i ne pokazivati da je januar, a ne juli.&nbsp;
Čamac, Suman i Džani pozivaju Gračanlije da se odvaže i pokušaju relaksaciju na ovaj način, garantirajući da im ova vježba toplo-hladno neće naškoditi.

Čamac, Suman i Džani pozivaju građane da se odvaže i pokušaju opustiti na ovaj način, smatrajući da im ova vježba toplo-hladno neće naškoditi

Relaksacija trojice Gračanlija: Iz bazena tople termomineralne vode izlaze na hladan snijeg i uživaju

Za 25-godišnjeg Jusufa Ljevšića iz Gračanice 2018. je bila veoma uspješna i pozitivna godina, a za ovu je već skovao brojne planove i za njih itekako ima pokriće. Najviše je ponosan na svoju ulogu u predstavi „Dženo, dženo Romanipe“ (Živjet će romski narod), u kojoj glumi velikog plemenskog vrača.

- Sretan sam čovjek, iako nemam mnogo materijalnog. Ali, imam zdravlje, pamet, prijatelje, brojne planove i sve me to drži i gura naprijed – govori Ljevšić. 

Priča nam kako je ljudima u Doboju pomagao u poplavama 2014., kako je s obespravljenim borcima Armije RBiH bio na barikadama, sjeća se i „belaja“ koje je pravio dok je bio mlađi... 

A onda je 2017. upoznao rediteljku Mirelu Trepanić, koja je napisala i režirala “Dženo, dženo Romanipe”. Pozvala je Juku da bude dio glumačkog tima.

- To je bilo što mi je trebalo. Za nekoliko mjeseci naučio sam romski jezik, običaje, tradiciju, pjesmu. Pet izvođenja predstave u Gračanici i Lukavcu mene je izbacilo u svijet popularnih. Nije da se pravim važan, ali to tako ide. Onda je došla uloga obespravljenog borca Armije RBiH iz romana komandanta Osmana Puškara „Šifra Beograd“. A narod me zaustavlja na ulici pa pita kad će opet ona „ciganska“ predstava - govori Ljevšić.

Iako je postao popularan i namjerava formirati grupu nadrealista “Brigada radiošou, Jusuf nema predrasuda i kaže da bi odmah prihvatio ako ga sutra pozovu iz komunalnog preduzeća „Komus“ da časno i čista obraza održava higijenu svog grada.

Postao dio tima u predstavi „Dženo, dženo Romanipe“

Ljevšić u predstavi rediteljke Trepanić

Veliki plemenski vrač donio mu veliku popularnost

Nekadašnji direktor ''Global Ispat Koksne Industrije'' Lukavac (GIKIL) Debasiš Ganguli (Debasish Ganguly), koji je s krajem prošle godine napustio BiH, nestao je bez traga i glasa. Protiv njega je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona istragu dovelo do samog kraja i uskoro bi se trebala podići optužnica, ali i raspisati međunarodna potjernica za Gangulijem. - Istraga je provođena zbog osnovane sumnje da je Ganguli počinio krivično djelo onečišćenje okoliša. Uskoro će optužnica biti proslijeđena nadležnom sudu na potvrđivanje – kaže Admir Arnautovović, portparol Kantonalnog tužilaštva Tuzla.Tuzlansko tužilaštvo je svojevremeno tražilo određivanje pritvora za direktora GIKIL-a. Takav prijedlog je odbio Općinski sud Lukavac, odredivši Ganguliju mjere zabrane. Tužilaštvo je po isteku te mjere tražilo produženje mjera zabrane, ali je Općinski sud Lukavac odbio takav prijedlog i vratio pasoš Ganguliju. Kao glavni argument za takvu odluku uzeto je rješenje Nadzornog odbora o tome da je Ganguliju u GIKIL-u produžen mandat na četiri godine. No, nakon vraćanja pasoša, Nadzorni odbor GIKIL-a je imenovao novu Upravu, a Ganguli je takve okolnosti iskoristio za odlazak iz BiH koji mnogi tumače i kao bijeg od pravosudnih organa u BiH. - Mi smo uradili sve u skladu sa zakonom. Niko u ovom trenutku ne zna je li Debasiš Ganguli u bijegu i hoće li se odazivati na pozive Suda ako optužnica protiv njega bude potvrđena – izjavio je Enes Halilović, predsjednik Općinskog suda Lukavac.Sud u ovom predmetu nije zaozbiljno shvatio razloge koje je u svojim zahtjevima za produženje mjera zabrane navodilo Kantonalno tužilaštvo. Između ostalih, navedena je i činjenica da su istražni organi susjedne Srbije u Kraljevu podigli optužnicu protiv Gangulija, a da je on vrlo brzo nakon toga pobjegao iz Srbije i nikada nije bio dostupan tamošnjem pravosuđu. Isti scenarij očekuje, najvjerovatnije, i naše pravosuđe.

Sud u ovom predmetu nije zaozbiljno shvatio razloge koje je u svojim zahtjevima za produženje mjera zabrane navodilo Kantonalno tužilaštvo

Tužilaštvo TK raspisuje potjernicu za Debasišem Gangulijem

Novogodišnja noć u Tuzlanskom kantonu uopće nije bila vesela za vozače koji su sudjelovali u čak 19 saobraćajnih nesreća, u kojima su tri osobe zadobile lake tjelesne povrede.Prema informacijama koje smo dobili iz MUP-a TK, evidentirano je i izvršenje šest krivičnih djela, a u isto toliko slučajeva narušen je javni red i mir. Iako je ove godine nešto manje petardi na ulicama, policajci su intervenirali prilikom jedne nedozvoljene prodaje pirotehničkih sredstava.
Službe Hitne medicinske pomoći pružile su 210 zdravstvenih usluga. 
I vatrogasci su protekle noći imali posla, obavili su četiri tehničke intervencije i gasili tri požara.
U Univerzitetsko-kliničkom centru Tuzla rođeno je 5 beba, 4 djevojčice i 1 dječak.

Službe Hitne medicinske pomoći pružile  210 zdravstvenih usluga

Saobraćajne nesreće i krivična djela u „najluđoj“ noći

Uz vatromet i zvuke legendarnog Plavog orkestra Tuzlaci su ispratili staru i dočekali Novu 2019. godinu. 
Na Trgu slobode nekoliko hiljada građana Tuzle i okoline, usprkos kiši, pjevalo je i plesalo uz pjesme Plavog orkestra. Odbrojavanje posljednjih trenutaka stare godine pratio je spektakularan vatromet.
Nastupajuću Novu 2019. godinu okupljenima je čestitao Saša Lošić, frontmen Plavog orkestra, i prisutnima poželio dobro zdravlje i sreću.
- Velika mi je čast svirati pred vama večeras, hvala vam što ste po kišnom novogodišnjem danu došli da budemo zajedno. Tuzla je grad tolerancije koji može biti uzor svim gradovima u regionu, poručio je Loša. I tako su se nastavili nizati popularni hitovi kao što su: „Revolucija“, „Djevojka iz snova“, „Kaja“, „Lovac i košuta“...
Bogata ponuda kuhanih vina i čajeva u "Zimskom gradu"&nbsp; ugrijali su mnogobrojne Tuzlake koji su s kišobranima u ruci uglas pjevali s Lošom, i uživali u bezvremenskim hitovima.

Bogata ponuda kuhanih vina i čajeva u "Zimskom gradu"  ugrijali su mnogobrojne građane koji su s kišobranima u ruci uglas pjevali s Lošom

Plavi orkestar uz vatromet s Tuzlacima ušao u Novu godinu

Na Trgu slobode u Tuzli trenutno se nalazi oko 3.000 ljudi. Publiku zabavljaju tuzlanski bendovi TNT i&nbsp; dio ekipe FM JAM-a, Frenkie, Kontra i Indigo.&nbsp; Očekuje se dolazak još više ljudi, posebno kada budu nastupale zvijezde večeri Saša Lošić i ''Plavi orkestar''. Dobru zabavu na centralnom gradskom trgu nije omela ni kiša koja pada cijeli dan.&nbsp;Osim ovog, javni doček Nove godine organiziran je u tuzlanskim hotelima, restoranima, i kafićima.&nbsp;Malobrojni Tuzlaci već su otputovali na različite destinacije u svijetu i regiji, dok je najveći broj građana u novogodišnjoj noći, tradicionalno, ostao kod kuće.&nbsp;

Publiku zabavlja dio ekipe FM JAM-a, Frenkie, Kontra i Indigo

Spektakularni doček 2019. u Tuzli

Na Trgu slobode u Tuzli, uz pjesme dječijeg hora „Mali slavuj“ i orkestar „Balsika“, danas je obilježena Dječija nova godina. 
Za mališane je pripremljena predstava „Igračka Djed Mraz“, ali posebnu pažnju privukle su maskote. 
Na gradskom trgu okupio se veliki broj djece s roditeljima, a mališani su se najviše obradovali Motomrazevima, koji su se fotografirali s najmlađima i dijelili im slatkiše i paketiće. 
U prazničnom raspoloženju ni smijeha najmlađima nije nedostajalo. Neobično topao i sunčan dan namamio je Tuzlake na ulice koji su sa svojim mališanima proveli prelijep dan u ambijentu “Zimskog grada“. 
I ove godine tradicionalno, šesti put zaredom, Grad Tuzla pobrinuo se da mališani, uz pjesmice i bogat zabavni program, obilježe Novu godinu.

Na Trgu slobode u Tuzli, uz pjesme dječijeg hora „Mali slavuj“ i orkestar „Balsika“, danas je obilježena Dječija nova godina

Mališani u Tuzli uz muziku i ples proslavili Dječiju novu godinu

Klinika za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, nakon obnove i adaptacije prostorija, dobila je potpuno novi izgled. &nbsp;Donatorska večera Povodom završetka prve faze radova, jučer je održana pres-konferencija na kojoj su predstavljeni rezultati rada, ali i planovi za narednu godinu. Projekt „Ljepši osmijeh dječiji“ proveden je u saradnji s Fondacijom „Junuzović“ i Radio Kameleonom. U martu ove godine održana je donatorska večera u organizaciji Fondacije „Junuzović“, Radio Kameleona i Klinike za dječije bolesti, a prikupljena sredstva iskorištena su za adaptaciju Klinike za dječije bolesti.- Na samoj večeri prikupljene su 92.000 maraka. Nakon večere dosta ljudi bilo je zainteresirano da uplati novac, pa je u konačnici skupljeno 107.852 KM. Sljedeća donatorska večer bit će organizirana u martu 2019. godine i nadamo se da će se dosta ljudi odazvati - kazala je Selvedina Junuzović iz Fondacije.

Predstavnici klinike istakli su da je bilo teško osigurati djeci dobre uvjete bez pomoć donatora. No zahvaljujući prikupljenim sredstvima, uspjeli su na klinici urediti ambijent kakav se može vidjeti u najrazvijenijim zemljama svijeta.
Na glavnom ulazu napravljen je pristupni put za invalide, a jednoj etaži Klinike popravljen je krov koji je prokišnjavao.
- Osim toga što smo okrečili bolnicu i renovirali toalete, bolnica je oslikana i time je boravak djeci postao znatno prijatniji. Uvjeti su znatno bolji ne samo za male pacijente već i za majke koje borave s djecom - rekao je dr. med. sc. Edin Husarić, načelnik Klinike za dječije bolesti.
Ovakvi projekti podržani su od Ministarstva zdravstva i Vlade Tuzlanskog kantona, a u budućnosti će rezultirati da Klinika za dječije bolesti dobije novi izgled.
Finansijski plan
- Prilikom izrade finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja za 2019. godinu razmatrali smo da u narednih nekoliko mjeseci napravimo program nabavke opreme koja je već pri kraju ili se koristi dugi niz godina na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla - kazao je Bahrudin Hadžiefendić, ministar zdravstva Tuzlanskog kantona.
Vrijedni aparati
Ministar Hadžiefendić je istakao da postoji mogućnost nabavke novih vrijednih aparata za UKC Tuzla.
- TU se misli prije svega na novi MR uređaj, CT aparat, pa čak i linearni akcelerator ukoliko bude potrebno – kazao je Hadžiefendić.

Sredstva za obnovu prikupljena tokom akcije „Ljepši osmijeh dječiji“ proveden u saradnji s Fondacijom „Junuzović“ i Radio Kameleonom

Klinika za dječije bolesti: Obnovljene i lijepo uređene prostorije

Mali pacijenti imat će uvjete kao u najrazvijenijim zemljama svijeta

Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona i sjeveroistočne Bosne nizom manifestacija obilježio je 35 godina uspješnog rada.Veliki doprinosPovodom toga, razgovarali smo sa stručnim saradnikom Zavoda, mr. Rusmirom Djedovićem, koji je za 11 godina rada, dao veliki doprinos u istraživanju, evidenciji, zaštiti, korištenju i prezentaciji kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK,&nbsp; sjeveroistočne Bosne i dijela Podrinja, odnosno Srebrenice.- Istraživati naša dobra, naše kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe je, kako je istaknuto na naučnom savjetovanju, putokaz za očuvanje identiteta države i pojedinca. Istraživanje i zaštita kulturne baštine trebaju biti zadaća svih ljudi.Dodaje da putem tematskih istraživanja uposlenici u Zavodu vrše evidentiranje dobara.Za sada smo registrirali više od 800 lokaliteta u 13 općina TK. Sva ova dobra su obrađena i imaju svoj registar i nalaze se pod određenom zaštitom. Radi se o starim džamijama, crkvama, kapelama, starim grobljima, gradinama, arheološkim nalazištima, od kojih su njih 49 nacionalni spomenici BiH. Neke smo mi sami obnovili kao što su Stara džamija u Sokolu kod Gračanice i u Špionici kod Srebrenika, katolička kapela u Lipnici kod Tuzle, a ovih danas se završava obnova stare džamije u Čojluku kod Srebrenika – kaže Djedović.Dodaje da upravo započinju radovi na zaštiti nekropole stećaka u Breškama kod Tuzle.Nacionalni spomeniciS druge strane, zbog nedostatka sredstava neki od nacionalnih spomenika BiH su ugroženi. To su gradina Soko, koja nema ni riješen prilaz, Arheološko nalazište Korića Han i Donja Inat džamija na području općine Gračanica, rezervoar Slanica u Tuzli, gradina u Teočaku…. navodi Djedović.Izdati stručni časopisi, knjige, monografija- Uz 35. godišnjicu prezentirali smo devet objavljenih brojeva stručnog časopisa “Baština sjeveroistočne Bosne” na tri hiljade stranica u kojima je objavljeno više od 200 radova o našoj baštini, predstavljena je edicija “Monumenta Srebrenice” u sedam knjiga. O naslijeđu je objavljeno devet posebnih knjiga i monografija, organizirano je nekoliko izložbi, od kojih bih izdvojio izložbu nacionalnih spomenika BiH, izložbu “Bosanska kuća”, izložbu o nekropolama stećaka u TK – kaže Djedović.

Sva ova dobra su obrađena i imaju svoj registar i nalaze se pod određenom zaštitom, kaže on

Djedović: Istraživanje i zaštita kulturne baštine trebaju biti zadaća svih ljudi

Za 11 godina registrirali više od 800 lokaliteta u 13 općina

U prepunoj sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli večeras je održan Novogodišnji koncert Gradskog kulturno umjetničkog društva „Lege Artis“ pod dirigentskom palicom Jasmina Hasića.

FOTO: (Ahmet Bajrić Blicko) Izuzetno birane horske kompozije dale su poseban pečat večerašnjom koncertu. Ovogodišnji koncert drugačiji je po kvalitetu budući da je ove godine nastupilo najviše učesnika, čak njih 120 od kojih je dosta kvalitetnih solista. 
Pored članova hora "Lege Artis", večeras su nastupili još i hor i orkestar Srednje muzičke škole "Čestmir Mirko Dušek", vokalni ansambli "Iskre" i "Tuzlanke", ali i solisti Ena Ovčina, Slađana Dedić, Dženana Huseinagić i Maja Hadžimahović.
- Svake godine repertoar pokušavamo obogatiti novim kompozicijama, a u ovom izdanju smo priredili i omaž regionalnom velikanu, nedavno preminulom Oliveru Dragojeviću - rekao je predsjednik Gradskog umjetničkog društva "Lege Artis" Jasmin Hasić.
Veliku pažnju publike privukli su članovi dječijeg hora "Lege Artis" i polaznici male škole violine, koja je nedavno formirana u Tuzli.

Pretresi na više lokacija u Gradačcu

Nove snježne padavine i u gradu soli, zimske službe rade punom parom

Besplatno uživanje za djecu iz udaljenih mjesnih zajednica

Tužilaštvo TK podiglo optužnicu protiv bivšeg direktora GIKIL-a

Nuraga Tursunović je napisao i komponirao više od 450 pjesama

42 godine duga tradicija obavezuje nas na jače reforme

Relaksacija trojice Gračanlija: Iz bazena tople termomineralne vode izlaze na hladan snijeg i uživaju

Veliki plemenski vrač donio mu veliku popularnost

Tužilaštvo TK raspisuje potjernicu za Debasišem Gangulijem

Saobraćajne nesreće i krivična djela u „najluđoj“ noći

Plavi orkestar uz vatromet s Tuzlacima ušao u Novu godinu

Spektakularni doček 2019. u Tuzli

Mališani u Tuzli uz muziku i ples proslavili Dječiju novu godinu

Mali pacijenti imat će uvjete kao u najrazvijenijim zemljama svijeta

Za 11 godina registrirali više od 800 lokaliteta u 13 općina

Publika uživala u odličnom koncertu Gradskog umjetničkog društva "Lege Artis"

Tuzlanski kanton

Pretresi na više lokacija u Gradačcu

Nove snježne padavine i u gradu soli, zimske službe rade punom parom

Besplatno uživanje za djecu iz udaljenih mjesnih zajednica

Tužilaštvo TK podiglo optužnicu protiv bivšeg direktora GIKIL-a

Nuraga Tursunović je napisao i komponirao više od 450 pjesama

42 godine duga tradicija obavezuje nas na jače reforme

Relaksacija trojice Gračanlija: Iz bazena tople termomineralne vode izlaze na hladan snijeg i uživaju

Veliki plemenski vrač donio mu veliku popularnost

Tužilaštvo TK raspisuje potjernicu za Debasišem Gangulijem

Saobraćajne nesreće i krivična djela u „najluđoj“ noći

Plavi orkestar uz vatromet s Tuzlacima ušao u Novu godinu

Spektakularni doček 2019. u Tuzli

Mališani u Tuzli uz muziku i ples proslavili Dječiju novu godinu

Mali pacijenti imat će uvjete kao u najrazvijenijim zemljama svijeta

Za 11 godina registrirali više od 800 lokaliteta u 13 općina

Publika uživala u odličnom koncertu Gradskog umjetničkog društva "Lege Artis"