Građani Zenice tople radijatore mogli bi očekivati 15. oktobra, kada je predviđen početak grijne sezone. Ovu informaciju potvrdili su iz JP “Grijanje” Zenica za naš list, dodajući da je u toku hladna proba sistema.&nbsp;&nbsp;
Tehničke mogućnosti

- Početak sezone je planiran za 15. oktobar, a mi smo u stalnom kontaktu s proizvođačem toplotne energije "ArcelorMittalom". U zavisnosti od tehničkih mogućnosti, "ArcelorMittal“ Zenica, u slučaju dužeg perioda niskih vanjskih temperatura, razmotrit će mogućnost nešto ranijeg početka grijne sezone – kažu iz “Grijanja”.

Nakon završetka protekle grijne sezone, u “Grijanju” su izvršili remonte svih toplotnih podstanica i šahtova, a u skladu s finansijskim mogućnostima rekonstruirane su instalacije na više lokacija radi kvalitetnije isporuke toplotne energije.

U odnosu na prethodnu sezonu, koja je, kako je to tradicija u gradu čelika, bila turbulenta i protekla u znaku prekida isporuke toplotne energije i redukcije grijanja, broj aktivnih potrošača je smanjen za oko 400.

- Trenutno je na sistemu daljinskog grijanja aktivno oko 13.000 potrošača, a zagrijava se oko 650.000 kvadratnih metara površine u stambenim i oko 200.000 kvadrata poslovnih prostora – ističu iz “Grijanja”.

Iako građani strahuju kako će se i ove zime većinom grijati pomoću grijalica i ostalih alternativnih sredstava za zagrijavanje, iz “Grijanja” nisu mogli obećati stabilnu isporuku toplotne energije. 

Kontinuirana isporuka

- U nadležnosti "Grijanja" je isključivo distribucija, a proizvođač toplotne energije "ArcelorMittal" ulaže napore da isporuka toplotne energije bude kontinuirana – zaključili su iz „Grijanja“, dodajući da će sezona grijanja trajati do 15. aprila 2019. godine.
 
&nbsp;Zadovoljni naplatom&nbsp;&nbsp;
U zeničkom “Grijanju” zadovoljni su naplatom potraživanja i građanima koji redovno izmiruju obaveze.

- Naplata potraživanja je na zadovoljavajućem nivou, što omogućava redovno izmirenje obaveza kako prema proizvođaču toplotne energije tako i svih ostalih – kažu iz „Grijanja“.

&nbsp;Grijanje u brojkama 

- 850.000 kvadratnih metara prostora se zagrijava&nbsp;-&nbsp; 13.000 potrošača grijanja
- 400 korisnika manje

JP „Grijanje“ Zenica: Izvršen remont toplotnih podstanica

Građanima ne mogu obećati stabilnu grijnu sezonu

Ismet Sarajlić, kandidat Saveza za bolju budućnost BiH za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), u otvorenom razgovoru za Avaz.ba govorio je o aktuelnim problemima u kantonu, mnoštvu inicijativa koje je pokrenuo u proteklom mandatu, borbi za privrednike, radnike, građane… 
 
Koji su to aktuelni problemi u ZDK?
 
- Ovo je najrazvijeniji kanton i najviše izvozno orijentiran, a koji u prosjeku ima najmanje plaće od svih, i to prosječno gotovo 740 KM. Shodno tome, očigledno je da u tom sistemu ne treba biti dovoljno pametan i shvatiti da ništa nije uredu. Upravo u ZDK ljudi najviše rade, a najmanje su plaćeni. To se mora podhitno promijeniti! Od ZDK je napravljen kanton siromašnih ljudi.
 
Naime, problem je što su Zenica i ZDK bili prolazna stanica za političare na svim nivoima, koji su onda kada su dobili funkcije u Sarajevu zaboravili i kanton i svoj grad, a što je najgore i ljude koji tu žive.
 
Kako komentirate da su nosioci lista za ZDK svega dva kandidata iz Zenice, među kojima ste vi jedan od njih?
- Mnogi se busaju da treba glasati za zeničke kadrove, a nosioci lista svih većih partija nisu iz Zenice: SDA iz Tešnja, Nezavisni blok iz Zavidovića, SDP iz Novog Šehera…, što, naravno, ne umanjuje vrijednost tih ljudi, ali je upitno da se zanemaruje Zenica kao središte kantona i kao četvrti grad po veličini u BiH. 
 
Kao zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH učinili ste mnogo toga za prava radnika, plaće, “doveli ste” Novalića u Zenicu… 
 
- Kao zastupnik sam poduzeo niz aktivnosti koje su se, uglavnom, odnosile na pozicioniranje ZDK, ali i ostvarivanja prava radnika "Željezare" Zenica. Tako sam, zajedno s grupom ljudi, zaustavio usklađivanje Zakona o porezu na plaće FBiH, kojim je ZDK trebao biti oštećen za pet miliona maraka. Također sam, s grupom delegata, zaustavio da se oproste dugovi nekih velikih kliničkih centara dok Kantonalna bolnica Zenica ne dobije ravnopravan status s tim centrima, jer opslužuje vise pacijenata nego Klinički centar Mostar. 
 
Na moju i inicijativu Draženke Subašić (SDP), Fadil Novalić je doslovno natjeran da napusti sjednicu Doma naroda i dođe u Zenicu pred radnike "Željezare", koji su blokirali put, te promptno riješi njihove probleme, što je i učinio.
 
Bio sam jedan od ključnih ljudi, budući da je na moju inicijativu Kolegij i usvojio tu tačku dnevnog reda, da se uskladi Zakon o plaćama ZDK sa federalnim.
 
Borba za privrednike
 
Osim navedenog, pokazali ste iskrenu borbu i za privrednike…
 
- Problem ne samo ZDK nego kompletne FBiH je što su privrednici pod veoma teškim nametima, kako poreza na plaće tako i fiskalnih i parafiskalnih nameta. U tom smislu sam pokušao i bio posrednik u inicijativi da privrednici mogu proizvoditi struju za vlastite potrebe, a što je uobičajeno na Zapadu.
Inicirali ste i osnivanje ministarstva za dijasporu?
 
- U mnoštvu situacija kada mladi odlaze i kada je nastupio opći defetizam, prepuštanje sudbini i nevjerici u budućnost, pokušao sam i inicirao inicijativu u Skupštini ZDK da oformimo kantonalno ministarstvo za dijasporu, i to u okviru postojećeg kadra, bez zapošljavanja novih ljudi. Na taj način bismo evidentirali potencijalne investitore i redovno ih izvještavali o pogodnostima i atraktivnim lokacijama za investiranje na području Zenice i ZDK, no, nikada nisam dobio odgovor.
 
Gdje je izvor problema i stagnacije ZDK?
 
&nbsp;- Gotovo 25 godina stagnacije kantona je produkt vladavine ljudi koji nisu bili stručni i osposobljeni da obavljaju poslove za koje su bili visoko plaćeni. U tom smislu sam zaista ponosan da sam dio SBB-a koji ne da je zaustavio u praksi nego uveo sasvim novu politiku rada i djelovanja. 
 
Najbolji primjer tome je da su od tri ministra SBB-a u Kantonalnoj vladi, dva najuspješnija ministarstva upravo Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo unutrašnjih poslova, na čijem čelu su ljudi iz SBB-a. Ovdje je bitno istaći, da ministri nisu bili na početku mandata u SBB-u, čime se pokazalo da su stručnost i kvalitet dobili prednost nad stranačkom podobnošću.
 
U stanju kolapsa kantonalnog zdravstva doveli smo, kroz naše kadrove, ministra i direktoricu Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, stanje koje je puno bolje. 
 
Doživljavamo istu sudbinu
 
Dok je SBB radio, kako su se drugi ponašali prema problemima s kojima ste se susretali?
 
&nbsp;- Kompletna situacija ne bi bila ovakva kakva je trenutno da su se drugi iole ponašali kao SBB. Nažalost, njima je bilo samo do vlastitog interesa i da sve ostaje u uskim krugovima. Osim toga, nastojali su da se što prije i što bolje uhljebe u Sarajevu, državnim institucijama i javnim ustanovama. Problem ovog kantona i Zenice je, nažalost, u ljudima koji su ga zastupali i koji ga zastupaju decenijama, što je i dan-danas praksa. Niko od rukovodećih ljudi Grada i Kantona nije iz Zenice. 
 
Kao Zeničanin i dijete koje potječe iz ovog grada, ali i porodice koja ima tradiciju više stotina godina iz mahale Odmut, za starije sa Drvene ćuprije, poručujem građanima da svakih 40-ak godina doživljavamo istu sudbinu i isti proces koji se zove ruralizacija grada. Umjesto da smo urbanizirali sela, mi smo ruralizirali grad, kako fizički tako i mentalno. 
 
SBB je bio najodgovornija stranka u proteklom periodu, kako u Kantonu tako i u Gradskom vijeću. U Kantonu, od svih inicijativa zastupnika, jedna trećina je od SBB-ovih zastupnika. U Vijeću, hvala Bogu, nismo učestvovali u režiranim cirkusima i nijednim postupkom nismo narušili dignitet Vijeća i Grada.
 
Osim itekako zapaženih inicijativa u Skupštini ZDK, SBB bilježi odlične inicijative i na sjednicama Gradskog vijeća
 
&nbsp;- Upravo tako. Uprkos kolapsu koji često vlada, mi, ipak, imamo itekako uspješne i korisne inicijative koje se odnose na sufinasiranje vantjelesne oplodnje, ukidanje paušala za grijanje (zajedno sa Snagom centra, op.a.), izdvajanje većih sredstava za obdanište i poboljšanje putne komunikacije prema Dobriljevu i Donjoj Vraci, koji su sastavni dio urbanog dijela Zenice, a povezani su putevima kao da su u Nikaragvi.
 
Kako komentirate stanje u kojem se nalazi sport, simbol Zenice?
 
&nbsp;- Od sporta su nam napravili najružniju priču. Kada se sjetimo vremena da su ovdje drhtali Beograd, Zagreb, Split… u svim sportovima, a sada, ako ostanemo u Ligi, smatra se velikim uspjehom, i to ne od Zagreba, Splita i Beograda, nego od gradića i varoši koji nemaju ni stadione. Da nije tragično, bilo bi komično.
 
Uradio mnogo za sport
 
&nbsp;- Za godinu i po angažmana u NK Čeliku dokazao sam kako se mnogo toga može uraditi za tako mali period, ali i ostvariti najveći poslijeratni uspjeh Čelika u zajedničkoj Ligi BiH. 
 
Zahvaljujući Vama, na posljednjoj sjednici Skupštine ZDK spriječeno je zaustavljanje razvoja Zenice…
 
- Koliko pojedinci imaju sluha za razvoj grada vidi se iz posljednjeg pokušaja na sjednici Skupštine ZDK da se osujeti usklađivanje Prostornog plana Zenice s kantonalnim planom (domen poljoprivrednog zemljišta, op.a.), gdje, iz nerazumljivih razloga, određeni zastupnici nisu bili prisutni ili to nisu podržali. Ali, mojim zalaganjem smo uspjeli to spriječiti i upravo će ovo pitanje biti prva tačka na narednoj sjednici Skupštine ZDK. Vjerujte da smo na ovaj način uštedjeli još najmanje tri godine stagnacije grada u kojem, praktično, osim velikih priča koje završavaju u magli, populizmu i obmanama, nije ništa urađeno, a mnogi nas pokušavaju uvjeriti u suprotno pa se sve svodi na onu narodnu “Narode, vjerujete li vi meni ili svojim očima?”
 
Na kraju, šta biste poručili građanima ZDK i Zenice?
 
- Poručujem svima da izađu na izbore u ključnom trenutku za budućnost ovog naroda, koji je prvi put u svojoj historiji od srednjeg vijeka fizički ugrožen na način da ga je loša vlast u posljednjih 25 godina dovela na ivicu istrebljenja! Krenimo s ljudima koji stvaraju nove vrijednosti, a SBB je pun takvih koji nisu paraziti i koji razmišljaju drugačije. Tu posebno potenciram da je na kormilu tog broda predsjednik Fahrudin Radončić, koji je po apsolutno svemu drukčiji od ostalih. To je, prije svega, hrabar čovjek koji je ostvario sve svojim radom, a ne sjedeći u udobnim foteljama radeći državne poslove i kradući državni novac. 
 
Iz biografije
 
Rođen je 4. marta 1966. godine i po struci je diplomirani inžinjer arhitekture. Radio je u struci od "Tehnoprojekta" do niza međunarodnih organizacija. Bio je direktor Regionalne Razvojne Agencije (REZ) za regiju Centralna Bosna, potpredsjednik NK Čelik, Ragbi saveza BiH, radio biznis planove za holandske organizacije… Bio borac Armije BiH – dobrovoljac, od prvog dana do potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

U otvorenom razgovoru za Avaz.ba govorio je o aktuelnim problemima u kantonu, mnoštvu inicijativa koje je pokrenuo u proteklom mandatu, borbi za privrednike, radnike, građane…

Ismet Sarajlić: Problem ZDK i Zenice je u ljudima koji ih zastupaju decenijama!

Fudbalski klub Rudar Breza pokrenuo je akciju doniranja sredstava za kupovinu stolica za tribine stadiona. Ideja je to nove uprave tima, koji je oformljen prije godinu.
Jama bez dna 
Eldin Dedić, trener prvog tima, zajedno s prijateljem Aldinom Bajrićem, spasio je klub Rudar od potpune propasti i gašenja. Prošla uprava je na izmaku snage kluba napustila i ostavila Rudar u jami bez dna. 
- Inicijativa je nastala kada smo se prihvatili nove uloge da pokušamo spasiti klub. Odziv za dva dana je bio nevjerovatan, već smo uspjeli skupiti sredstva za 130 stolica – kaže Dedić.
On ističe da rade volonterski posao, kao i igrači prvog tima, a sve zbog ljubavi prema Rudaru i fudbalu.

Osim skupljenih novaca za 130 stolica za samo dva dana, Rudaru će biti potrebno ukupno 1.000 stolica.

Molimo sve građane Breze i okolice i one koji osjećaju klub Rudar kao svoj da nam pomognu da učinimo Rudar još uspješnijim, jer smo na posljednjem takmičenju bili kantonalni prvaci – rekao je Dedić. 


Dodaje da, nažalost, izostaje podrška privrednika iz Breze, ali uprava Rudara će nakon ove uspješne akcije nastaviti širiti apel i pokušati osigurati sve ono što Rudaru nedostaje. 

Uplata sredstava 

Svako ko želi da donira sredstva za jednu ili više stolica može doći u prostorije kluba svaki dan od 16 do 19 sati i na licu mjesta uplatiti željena sredstva. Cijena jedne stolice je 20 KM. 

Podrška načelnika i direktora Rudnika&nbsp;&nbsp; 

- Moram istaknuti veliku pomoć koju imamo od načelnika općine Breza Muniba Zaimovića i direktora brezanskog Rudnika Ćamila Zaimovića. Direktor je osigurao kosilicu za travnjak vrijednu 5.000 KM, a načelnik nam pomaže pri svakoj utakmici, pomoć za plaćanje sudija i mnogih drugih sitnica, bez kojih ne bismo mogli uspjeti – kaže Dedić.

Zbog ljubavi prema Rudaru treneri i igrači rade volonterski

Potražnja za ogrjevom u Zenici je ogromna, a građani najviše kupuju ugalj, kojeg se proda onoliko koliko se iskopa.&nbsp;
Cijene iste

Ovu informaciju potvrdio je za naš list Mustafa Kaknjo, šef prodaje Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica, koji ističe da su cijene uglja ostale na nivou prošlogodišnjih.

- Sitni ugalj, takozvani grah, košta 169,65, a kocka i orah 175,50 maraka po toni, bez uključene cijene prijevoza. Vlada ogromna potražnja za ugljem i postoje liste čekanja - kaže Kaknjo.

Firme, dodaje, uglavnom uzimaju grah, dok penzioneri kupuju kocku i prioritet su u snabdijevanju.

- S penzionerima imamo ugovor o kupovini uglja na kredit i to šest mjeseci, a najviše kupuju kocku, kao i ostali građani. Trudimo se isporučiti ugalj čim ljudi uplate novac, međutim, ponekad to i ne uspijevamo zbog ogromne potražnje - ističe Kaknjo.

Veće količine uglja ne mogu odmah isporučiti, nego to čine sukcesivno, a trenutno isporučuju ugalj ljudima koji su izvršili uplate u avgustu. Do sada su isporučili više od 600 tona uglja, a najveća potražnja vlada za kockom.

- Imamo veći pritisak za kocku jer je ima manje u preradi. Dnevno se iskopa sedam tona, dok oraha i graha bude do 20 tona i lakše je – kaže Kaknjo, dodajući kako ugljem podmiruju i škole.

&nbsp;Devastirane šume 

Osim za ugljem, potražnja za ogrjevnim drvetom također je ogromna na području Zenice. Zalihe Poslovne jedinice “Šumarija Zenica” su ograničene i to zbog devastiranosti šuma, ali i zbog zakona koji propisuje koliko se godišnje smije posjeći drvne mase.

Prioritet škole&nbsp; 
U Poslovnoj jedinici “Šumarije Zenica” na lageru imaju ogrjevnog drveta, dok su im u isporuci prioritet škole.

Za potrebe škole trebaju osigurati 350 kubika, a zatim se isporuka vrši pekarama i fizičkim licima, koja od momenta uplate do isporuke čekaju oko mjesec. Ipak, problem predstavlja transport, koji organiziraju kupci.

169,65

KM košta tona sitnog uglja, tzv. graha

175,50

KM košta tona krupnijeg uglja, tzv. oraha ili kocke

Do sada isporučili više od 600 tona uglja (Foto: Ilustracija)

Zbog ogromne potražnje uglja prave se i liste čekanja

U Olovu se ovih dana snima film „Šuma“, koji je inspiriran tragičnom sudbinom djevojke Arnele Đogić. Na pitanje o ideji da ubistvo djevojke koje su počinila dvojica monstruma, što je potreslo ne samo njenu porodicu nego i građane Olova, BiH, pa i cijeli region, prenese na filmsko platno, reditelj Faruk Lončarević kazao da je i sam bio duboko potresen ovim tragičnim događajem.
- Pokušat ćemo kroz film dati odgovore kako je uopšte takvo nešto moguće, možemo li iz ovoga izvući lekciju svi kao pojedinci i kao društvo - kazao je Lončarević.
Film se snima u koprodukciji Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo i uz finansijsku pomoć i podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo. Na snimanju smo zatekli i Mirvada Kurića, ministra kulture i sporta KS, koje je i podržalo snimanje filma.
- Drago mi je da naše ministarstvo finansira filmske projekte i da oni izlaze iz okvira Kantona i da je otvorena ta međukantonalna saradnja. Brisanje tih granica je ono što film treba. Evo, danas smo u Olovu, na jednoj od autentičnih lokacija, gdje je nesretna djevojka Arnela Đogić bila zaposlena. Prošle godine finansirali smo pet dugometražnih filmova, ove godine četiri. Toliko ih nije bilo u proteklih deset godina. Opredijelili smo se za mlade reditelje koji su stvarno zaslužili da rade – rekao je ministar Kurić. 
Također je zahvalio svima koji su bh. kinematografiju digli na evropski i svjetski nivo te istakao da su budućnost naši mladi reditelji. Problem finansiranja s viših nivoa vlasti, kaže, premošten je i sada je budžet za ove namjene podignut na oko pola miliona maraka, a u budućnosti se nada i više, jer najbolji ambasadori BiH su sportisti i kulturni radnici.
Premijera filma „Šuma“ očekuje se do kraja ove godine i trebala bi biti održana u Olovu. 
&nbsp;Porodica odobrila snimanje&nbsp;Ekipa je, kako je kazao Lončarević, prije snimanja filma upoznala i porodicu. Oni nisu imali ništa protiv snimanja, iako će biti ovjekovječeno bolno podsjećanje na njihovu vječnu tugu zbog gubitka kćerke Arnele, ali bi trebalo biti i opomena da se to više nikad i nikome ne ponovi.

Premijera „Šuma“ očekuje se do kraja godine i trebala bi biti održana u Olovu

Snima se film o svirepo ubijenoj Arneli Đogić

U Maglaju je otvorena tradicionalna manifestacija “Septembarski dani otpora Maglaj 92-95”, kojom se čuvaju sjećanja na sve teške dane tokom agresije na ovaj grad, ali i Bosnu i Hercegovinu. 
Dobro pamte 
Tih sudbonosnih dana za borce maglajske brigade, prvo 201., a kasnije 327. viteške brdske brigade, nije bilo dileme: braniti i odbraniti ove prostore na kojima sada živimo i uživamo slobodu. 
Maglajlije dobro pamte vrijeme troipogodišnjeg ubijanja i rušenja, da je općina iz rata izašla kao treća po razrušenosti u Bosni i Hercegovini, da su rušene kuće, crkve i džamije, škole i fabrike i da je na maglajskom području palo najviše granata po glavi stanovnika, a upravo je 21. septembra počela do tada najžešća agresorska ofanziva. Tada je gorjelo i nebo i zemlja, prisjećaju se stanovnici ovog herojskog grada. 
Na otvorenju su se okupili osnovci i srednjoškolci, njih skoro 300, učesnici biciklističkog defilea, djeca maglajskih vrtića, građani, nekadašnji borci. U ime Jedinstvene organizacije boraca “Unija veterana”, prisutnima se obratio Edin Salatović.
- Dani otpora bili su teški, mukotrpni, ali mi tada nismo imali vremena razmišljati o rizicima, opasnosti i o težini koja je bila nad svima nama. Imali smo jedan cilj, sačuvati Maglaj, sačuvati BiH - rekao je Salatović. 
Niz sadržaja 
U okviru “Septembarskih dana otpora Maglaj 92-95” bit će organiziran niz sadržaja, a Mirsad Mahmutagić, općinski načelnik, pozvao je građane da im prisustvuju u što većem broju. U programu otvorenja učestvovali su mališani iz vrtića “Maglaj”, “Maglajska mala raja” i “Dječiji osmijeh” te srednjoškolci Aladin Bašić i Mirza Karabegović. 
Položeno cvijeće&nbsp; Brojne delegacije položile su cvijeće na centralno spomen-obilježje šehidima - poginulim braniocima i civilnim žrtvama rata u Parku ljiljana te na spomen-obilježje stradalim civilima. Cvijeće je položeno i Fatiha je proučena i na mezaru prvog šehida Rifata Abidovića te na šehidsko mezarje Podborik.

Na otvorenju se okupili osnovci i srednjoškolci, njih skoro 300, te učesnici biciklističkog defilea, djeca iz maglajskih vrtića, građani, nekadašnji borci...

Na otvorenju manifestacije nastupile i najmlađe Maglajlije

Stanovnici herojskog grada prisjetili se svojih žrtava

Adela Kostić iz Breze teško je oboljela i treba pomoć svih dobrih ljudi.&nbsp;Adela je dvadesetogodišnjakinja koja se već nekoliko godina bori protiv teške bolesti osteosarkoma, raka kostiju, koji je zahvatio cijelo koljeno. Prema riječima njene majke Smiljke Zuko, Adela bi, ako se adekvatno ne liječi, mogla ostati bez koljena.-	Osim toga što se borimo za kćerkin život, mi nemamo dovoljno ni hrane, a najveći problem nam je zima, koje se bojimo da dočekamo jer nemamo ni drva ni uglja – kaže Zuko. 
Adela sa svojom porodicom živi pet kilometara udaljena od centra Breze, na mjestu Vijesolići i najveći je problem otići do Breze u Dom zdravlja ili u Sarajevo da bi dobila terapiju. 
Sve uplate je moguće izvršiti na žiroračun: 1011046071464629, na ime Ramiz&nbsp;Zuko, Privredna banka Sarajevo.

Prema riječima njene majke  Smiljke Zuko, Adela bi, ako se adekvatno ne liječi, mogla ostati bez koljena

Brezanki Adeli Kostić hitno potrebna pomoć za liječenje

Predizborna kampanja uveliko traje, kandidati promoviraju svoje aktivnosti i rad građanima. Na listi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz SBB-a BiH našao se uspješan poduzetnik, privrednik s bogatom biografijom, direktor Rudnika mrkog uglja Breza Ćamil Zaimović.&nbsp;Kako kaže za Avaz.ba, ukazana mu je velika čast što su stranački partneri prepoznali njegov rad i ukazali mu povjerenje da bude prvi među ostalima, nosilac liste. Breza prvi put ima priliku birati svog građanina za najviši nivo vlasti. Bogata biografija
Osim generalnog direktora rudnika, izabran je od građana i za načelnika općine Breza, a u svojoj bogatoj biografiji može se pohvaliti da je u najvećoj krizi uspio spasiti rudnik od zatvaranja i tada, 2010. godine, izabran je za menadžera godine. 
-	Cilj mi je da ovu pozitivnu klimu prenesem i na više nivoe vlasti, da iskoristimo sve potencijale i snažno pokrenemo razvoj svoje države – kazao je Zaimović.
Kampanju, kako kaže, vodi skromno i nada se da će građani Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona prepoznati njegovo dugogodišnje zalaganje za građane, za njegove rudare... 
Na izborima 2014. godine osigurao je enormnu podršku građana i time zastupao njihove interese u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona. I u ovoj kampanji cilj mu je da iskoristi svoje znanje i iskustvo da pomogne razvoj države. 
Interese rudara i svih radnika želi unaprijediti te će se truditi da se industrijski iskoristi svaki potencijal kako Breze tako i BiH.&nbsp;&nbsp; -	Bez realnog sektora nema vrijednosti, a nema ni opstanka države. Možemo se potruditi da otvaramo nove firme, da povećamo izvoz bogatih sirovina ove zemlje. Imamo najbolju vodu na svijetu, a uvozimo istu. To se mora promijeniti - rekao je Zaimović.
Jednim od problema smatra to što državi BiH nisu potrebni kantoni te, kako kaže, treba ih razvlastiti.
-	Taj proces će možda dugo trajati, ali bismo lakše funkcionirali. Birači moraju izabrati ljude koji stvaraju, a ne samo da sjede u parlamentarnim klupama i ništa ne poduzimaju – istakao je Zaimović.
Njegovim izborom u Predstavnički dom BiH, kako kaže, prenijet će pozitivnu klimu i zainteresirati više nivoe vlasti da se razvija industrija, donose novi, povoljniji zakoni koji su neophodni državi.
Odlazak mladih
-	Mladi odlaze zbog nezaposlenosti, loše ekonomske situacije, ali najviše zbog nepravde. Ako uspijemo objediniti privredu, energetiku i rudarstvo, razviti ih, tada najbrže možemo mladim ljudima osigurati nova radna mjesta - istakao je on.

Navodi da je u proteklom periodu usvojen energetski bilans, koji će omogućiti razvoj privrede i time će se početi megaprojekti u koje se mogu svi uključiti.

Bolja budućnost s liderom Radončićem na čelu

-	U ovaj projekt sam se ohrabrio ući jer na čelu ove stranke stoji lider koji je najveći graditelj na Balkanu, koji nudi konkretne prijedloge, koji može učiniti BiH prosperitetnom državom. Ne samo da zapošljava radnike nego je učinio glavni grad Sarajevo ljepšim i boljim, svojim sposobnostima i operativnošću. On će, zajedno s kadrovima SBB-a, osigurati bolju i svjetliju budućnost svim građanima. Trebao nam je jedan takav čovjek na čelu države da bude lokomotiva koja će pokrenuti put BiH ka NATO-u i Evropskoj uniji – rekao je Zaimović.

Kukavice koje onemogućavaju promjene nabolje

Opstrukcija, poput one koja se dogodila potpredsjednici Arapović, kaže, ne boji se. To su, kako ističe, kukavice koje onemogućavaju promjene nabolje.

-	Boje se glasa mladih ljudi koji će izaći na izbore. Boje se da će se desiti promjene koje će ih izbaciti iz državnih klupa. Mladi svijet se neće više moći zavarati, jer u državnim klupama sjede od devedesetih godina isti ljudi koji dovode ovu državu u propast - kazao je Zaimović.

Uvjeren je da će Savez za bolju budućnost BiH pobijediti na izborima, jer ima kandidate koji mogu i hoće da poboljšaju političku klimu, zajedno s liderom Fahrudinom Radončićem, koji će biti podrška svim projektima koji BiH u budućnosti čekaju.

Uspješan poduzetnik, privrednik s bogatom biografijom, direktor Rudnika mrkog uglja Breza

Zaimović: Lider poput Fahrudina Radončića potreban je ovoj državi

Ćamil Zaimović: Na listama SBB-a BiH ljudi s dugogodišnjim znanjem i iskustvom

Vrijedne domaćice u Maglaju već su se bacile na pripremu zimnice pa mahale i kuće mirišu na ajvar i pekmeze, kiseli se povrće. Rijetki su oni koji kažu da radije kupe gotov proizvod, jer svi vole domaće. 

Loše vrijeme 

Ponuda povrća na maglajskoj pijaci izuzetno je dobra, ali su cijene nešto više nego prošle godine. Glavni razlog je loše vrijeme tokom ljeta, sa mnogo padavina i vlage, pa je stradala i proizvodnja povrća u plastenicima.

I na posljednjoj pijaci u Maglaju bilo je živo, tezge su bile prepune sezonskog voća i povrća, moglo se kupiti sve što treba za pripremu zimnice. 

- Već sam napravila ajvar, a sada sam kupila paprike za kiseliti. Cijene su ipak prihvatljive, uzgojim nešto i sama, a nešto moram i kupiti. Ne bih mogla bez zimnice – govori nam Mina Muminović. 

Husnija Šahbaz zimnicu pravi od povrća koje sama proizvodi. 

- Ajvar je gotov, pokiselila sam kupus i krstavice, sada slijedi cvekla. Meni se isplati praviti zimnicu kad imam svoje povrće – govori nam Husnija.

Milica Hasanić kaže da je napravila ajvar, ukiselila krastavice i paprike. 

- Cijene su solidne, a paradajz za sos sam uzimala nešto ranije po povoljnijim cijenama. Zimnicu se isplati praviti, jer moja porodica voli domaće - ispričala nam je Milica. 

Prodavači su svjesni da su cijene više nego prošle godine, a glavni razlog je neuobičajeno kišno ljeto. Svoje proizvode na pijacu u Maglaj donijela je Mevlida Saltagić iz Tešnja. 

- Svo povrće koje prodajemo je iz naše vlastite proizvodnje. Najviše se kupuju paprika, paradajz i patlidžan. Cijene su nešto više u septembru, a razlog je kišno ljeto, sve je stradalo i na otvorenom i u plastenicima od prevelike vlage - požalila se Mevlida. 

Svoje proizvode na pijacu je donio i Suljo Hasanbašić iz Moševca kod Maglaja. 

- Imam crvenu i žutu papriku, paradajz, krompir, luk, krastavice. Paradajz je 2,50 KM, a krastavice su po 1 KM, papripke su od 1,50 do 2 KM. Mušterija ima, mora se narod pripremiti za zimu - rekao nam je Suljo. 

&nbsp;Sve iz bašte 

Ima i vrijednih žena, poljoprivrednica, koje su pripremile zimnicu i za prodaju. Među njima je i Senada Buljubašić iz Šija. 

- Pravila sam ajvar, đuveč, pekmez od šljiva, jabukovo sirće. Tegla ajvara je 8 maraka, a đuveč je 6. Mušterija ima, a kupuje onaj koji nije sam pravio. Svo povrće je iz moje bašte – govori nam Senada. 

Pijačni barometar&nbsp; 
Crvene paprike roge na maglajskoj pijaci prodavale su se po cijeni od 2 KM za kilogram ili 1,50 KM na gajbu, patlidžan 2, paprike od 1 do 1,50, paradajz od 1,50 do 2, a paprika na vrećicu 5 KM. Glavica kupusa koštala je 1 KM, kornišoni od 1 do 2 KM, mahune su bile 3, grah od 4,50 do 8, krompir 1 KM, a na vrećicu 8 KM. Crveni luk koštao je 1 KM, a bijeli 5 KM. Šljive mađarice plaćale su se od 1 do 1,50 KM.

Ponuda povrća na maglajskoj pijaci izuzetno je dobra

Voće i povrće skuplje nego lani, ali domaća zimnica nema cijenu

Univerzitet u Zenici (UNZE), ni nakon drugog upisnog roka, nije ispunio plan upisa, ali je s 904 upisanih u prvu godinu prvog ciklusa studija upisao za tri posto više studenata nego prošle godine - izjavio je za Fenu prorektor za nastavu prof. dr. Enes Hašić.

UNZE je, naime, ove godine planirao upisati ukupno 1.485 studenata na svojih osam fakulteta, od čega su i u drugom upisnom roku bili ponudili 262 mjesta za redovne studije, 407 za redovne samofinansirajuće te 174 za vanredni studij.&nbsp;
- Mi smo, praktično, popunili sva mjesta koja plaća osnivač, odnosno Vlada ZDK. Plan upisa nisu ispunili samo Metalurško-tehnološki, koji je na tri odsjeka tražio 150, a upisao 81 studenta, te Mašinski fakultet, koji je na svoja četiri odsjeka upisao 86, a tražili su 180 studenata - kazao je Hašić.

On dodaje kako su ukupno upisali 842 redovna studenta čije školovanje plaća osnivač, 47 samofinansirajućih te samo 15 vanrednih, mada su bili planirali upisati čak 185 vanrednih studenata.&nbsp;
- Ostavili smo mogućnost da do početka nastave, odnosno do 1. oktobra, studenti koji se do sada nisu upisali, upišu na one fakultete na kojima ima praznih mjesta - napominje prorektor Hašić.

Planiran upis ukupno 1.485 studenta na osam fakulteta

Univerzitet u Zenici nije ispunio plan, upisana 904 studenta

Almin Gazić (34) iz Zenice, inače otac dvije djevojčice, prije tri mjeseca obolio je od melanoma - karcinoma kože, koji se proširio na limfne čvorove, jetru i kosti. 
Terapija koja mu je potrebna da bi se borio s ovom bolešću u prvoj fazi košta 60.000 maraka koje Gazić, nažalost, nije u mogućnosti sam sebi osigurati. 
Novac za liječenje mu je hitno potreban, a njegova porodica, koja nije u finansijskoj mogućnosti platiti tako skupu terapiju, vjeruje u pomoć dobrih ljudi širom zemlje, ali i svijeta. 
Uvjereni da će i ovaj put humanost Bosanaca i Hercegovaca izaći na vidjelo, porodica poziva sve ljude da, u skladu sa svojim mogućnostima, uplate sredstva za njegovo liječenje.
Uplate iz BiH na račun broj 134-481-10020614-40, Almin Gazić, ASA VANK. Uplate iz inozemstva: Almin Gazić, Vranduk 22, 72212 Nemila, broj računa 10020203955, IBAN BA391413551320192492, SWIFT CODE BKAUATWW kod BOSNA BANK INTERNACIONAL DD SARAJEVO.
Pomozimo ocu dvije djevojčice da dobije bitku za život!

Terapija košta 60.000 maraka

Pomozimo ocu dvije djevojčice da dobije bitku za život!

Stotinjak radnika ''Željezare'' Zenica, koja je od 18. januara ove godine u stečaju, okupilo se danas ponovo pred zgradom Uprave preduzeća na protestima zbog neuvezanog staža za 430 radnika. 
- S obzirom na to da slabo ide prodaja naše imovine, tražili smo od Federalne vlade, kao našeg vlasnika, da uveže staž za ove radnike. Pogotovo zbog činjenice da ove godine uvjete za penziju stječe 70 radnika, a već iduće godine još njih 80 - kaže Avdija Halilović, predsjednik Sindikata ovog preduzeća u stečaju. 
Dodaje da je za uvezivanje staža za posljednjih 14 godina potrebno oko 14 miliona KM.

Neuvezan staž za 430 radnika

Radnici ''Željezare'' Zenica ponovo pred zgradom Uprave preduzeća

Zastupnici u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) na posljednjoj sjednici većinom glasova usvojili su novi Zakon o unutrašnjim poslovima ZDK, kojim, prema riječima ministra Nikole Arsenića (SBB), Uprava policije ima potpunu finansijsku neovisnost u budžetu ZDK i počet će se primjenjivati od naredne godine.&nbsp; 
&nbsp;Detaljno obrazloženje&nbsp;&nbsp;
Detaljnije su obrazložene nadležnosti Nadzornog odbora i Ureda za pritužbe javnosti. Nakon što ovaj zakon stupi na snagu, ministar treba da u roku od šest mjeseci, uz saglasnost Vlade, donese novi pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta – kazao je ministar Arsenić.&nbsp; 
Zastupnici su usvojili i Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji i načinu obavljanja taksi prijevoza putnika na području Kantona, koji predstavlja značajan korak u unapređenju rada taksista. Prema riječima ministra Fahrudina Brkića (SBB), u narednom period će, također, iznaći sve mogućnosti da se unaprijedi ova oblast.

Najburnije je, ipak, bilo kad su se zastupnici izjašnjavali o usvajanju Prostornog plana grada Zenice. Tada je do izražaja došla neozbiljnost pojedinih zastupnika, koji su napustili sjednicu, jer su imali predizborne skupove. Tako je sjednicu, na kojoj se raspravljalo o veoma važnim tačkama dnevnog reda, satima vodio svega 21 zastupnik.

Posebno razočarenje prisutnih izazvali su zastupnici Stranke demokratske akcije, i to Naidin Ahmetspahić, Ramo Pivić i Almedin Aliefendić, koji su ciljano napustili sjednicu, a čim je glasanje za Prostorni plan završeno, ušli su u salu.

Srčano i svim silama pokušaj zaustavljanja razvoja Zenice spriječio je Ismet Sarajlić (SBB), koji je uputio prijedlog Kolegiju da u roku od sedam dana sazove vanrednu sjednicu Skupštine ZDK sa jednom tačkom – usvajanje Prostornog plana Zenice, što su podržali svi prisutni zastupnici.

&nbsp;Strategija sporta&nbsp;

Usvojeni su i Izvještaj o realizaciji Strategije sporta na području ZDK za period 2013. - 2017. godina, Prostorni plan općine Zavidovići za period 2016. - 2036. te Prostorni plan općine Doboj-Jug za period 2005. - 2020. godina.

 
&nbsp;Usvojen i finansijski plan ZZO ZDK&nbsp;

Zastupnici su usvojili i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju odraslih, Prijedlog odluke o dopuni Odluke o preuzimanju prava i obaveza osnivača i usklađivanju organizacije i poslovanja Kantonalne bolnice, Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Izmjene i dopune Finansijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK za 2018. godinu, s Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Finansijskog plana ZZO ZDK za 2018. godinu, Elaborat o pokretanju studijskog programa Inžinjerska i poslovna informatika na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici, Izvještaj o radu Ureda za pritužbe javnosti za period januar - juni 2018. godine te Izvještaj o realizaciji Strategije razvoja sporta na području ZDK za period 2013. - 2017. godina.

Skupština ZDK: Izašla navidjelo neozbiljnost pojedinih zastupnika

SBB spriječio pokušaj zaustavljanja razvoja Zenice

Veliki predizborni skup SBB-a pred 1000 mještana održan je danas u Brnjicu kod Kaknja. Na skupu su predstavljeni nosioci lista za državni i federalni parlament, te kandidati ove stranke za Skupštinu Ze-do kantona iz Kaknja.&nbsp;Okupljenim građanima, članovima i simpatizerima SBB-a obratili su se Enver Merdić, nosilac liste za Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Ćamil Zaimović, nosilac liste za Parlamentarnu skupštinu BiH i Nasir Beganović također kandidat za državni Parlament.&nbsp;Posebne emocije izazvao je i ovacije doživio Enver Merdić kazavši da je pohađao upravo osnovnu školu ispred koje se danas obratio građanima.- Neću govoriti o rezulatima kolektiva u kojem radim, moji prethodnici već su mnogo toga rekli, ali moram spomenuti blok 8 jer je u pitanju državni projekat koji bi riješio mnoge dileme. Za TE Kakanj je direktno vezano 5.600 radnika, a realizacijom ove investicije bi osigurali rudarenje u ovom centralnom bazenu i proizvodnju električne energije za narednih 50 godina, a o broju novozapolenih da i ne govorim - potcrtao je Merdić.Nasir Beganović dao je potporu kandidatima iz Kaknja, kao i svim ostalim kandidatima SBB-a. Na skupu su još govorili Dženita Rahman-Kurešepi kandidat za federalni parlament, te Naida Bukvić, Abdulah Delibašić, Nedim Frljak, Admir Kovač i Zijad Alajbegović kandidatati za Skupšinu Zeničko-dobojskog kantona. Svi oni su još jednom pozvali sve mještane Brnjica da izađu na izbore i podrže kandidate SBB-a.&nbsp;&nbsp;

Na skupu su govorili Enver Merdić,  Ćamil Zaimović, Nasir Beganović

Veliki predizborni skup SBB-a u malom Brnjicu kod Kaknja

U Visokom je ovih dana počela obnova čuvene Šerefudinove ili Bijele džamije. Krajem prošle godine pokrenuta je velika akcija prikupljanja novčanih sredstava, a zahvaljujući dobrom odzivu donatora započela je rekonstrukcija krova. 
&nbsp;Uklanjanje bakra
U toku su pripreme, tačnije uklanjanje dosadašnjeg bakrenog krova i priprema betonske plohe, za konačni zahvat postavljanja specijalnog bijelog krova kojim će visočka Bijela džamija vratiti svoj prvobitni izgled.

– Nakon što smo u prvih nekoliko mjeseci kampanje ostvarili izuzetne rezultate i uspjeli prikupiti 100.000 KM, što je polovina od sredstava potrebnih za obnovu krova, počeli smo s odabirom izvođača radova te pripremama za ovaj zahtjevni projekt. Uklanja se bakreni pokrov, a posebni materijal, koji će doći iz Splita, vratit će Bijeloj džamiji tačno onakav kakav je imala 1980. godine, kada je izgrađena. Svi radovi se izvode u direktnoj komunikaciji s autorom, akademikom prof. dr. Zlatkom Ugljenom, a nadzire ih visočki arhitekta Jasmin Sirčo – kazao nam je imam džamije, hafiz Edin Bukva. 

Akciji su se odazvali brojni vjernici, kao i Visočani svih vjera, privredni subjekti, ali i prijatelji iz cijele BiH i dijaspore. 

&nbsp;Nastavak akcije 

– Ovo je arhitektonski dragulj, ne samo Visokog, već i cijele BiH, i vjerski objekt poznat širom svijeta. Hvala i svim donatorima koji su do sada učestvovali u akciji, a ovom prilikom pozivam i druge da se uključe i na svoj način pomognu da projekt privedemo kraju – istakao je Bukva. 

 
&nbsp;Prestižne nagrade&nbsp;&nbsp;
Džamija je izgrađena 1477. godine, a sadašnji izgled dobila je nakon potpune rekonstrukcije 1980. godine. Godine 1983. ovo remek- djelo Zlatka Ugljena dobilo je prestižnu „Aga Khanovu nagradu za arhitekturu“. Stručnjaci su nagradili Šerefudinovu džamiju zbog njene originalnosti i novih pristupa u gradnji. U 2007. godini dobila je još jedno bitno priznanje od mađarskih arhitekata, koji su ocijenili da je Bijela džamija u Visokom među tri najbolje dizajnirana sakralna prostora u Evropi.

Visočku bijelu džamiju projektirao je poznati arhitekta Zlatko Ugljen

Počela velika obnova Bijele džamije, visočkog i bh. arhitektonskog dragulja

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), na prijedlog Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline, usvojila je Kantonalni akcioni plan energetske efikasnosti (KEEAP).Uštede energijeShodno odredbama Zakona o energetskoj efikasnosti Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada ZDK bila je u obavezi donijeti plan energetske efikasnosti, a koji je pripremilo resorno ministarstvo na čelu s ministrom Fahrudinom Brkićem (SBB).Prema riječima ministra Brkića, KEEAP predstavlja ciljeve i načine uštede finalne energije na području Kantona i odnosi se na nadležnost Kantona, Grada Zenica i općina na području Kantona. - Plan je obuhvatio stanje u potrošnji finalne energije po sektorima i to stanovanja, javnih i komercijalnih ustanova, industrije i saobraćaja. U Planu su predviđeni operativni planovi za provođenje pojedinih programa energetske efikasnosti sa konkretnim ciljevima i mjerama koje je potrebno provesti za ostvarenje ovih ciljeva – pojašnjava Brkić.Ministar Brkić dodaje da su neki od programa uspostava strateškog, zakonodavnog i regulatornog okvira za energetsku efikasnost u finalnoj potrošnji, informiranje, stručno usavršavanje i obrazovanje o energetskoj efikasnosti, alternativni izvori finansiranja energetske efikasnosti putem distributera energije za grijanje....Po sadržaju, KEEAP ne uključuje primarnu energiju (proizvodnja, distribucija i prijenos, op. a.), jer je u nadležnosti viših nivoa vlasti.Programske mjereDio kantonalnih ciljeva uštede finalne energije planirano je ostvariti kroz programske mjere, a dio kroz djelovanje tržišta i drugih aktera. Preuzete obavezeIzrada Kantonalnog akcionog plana energetske efikasnosti ujedno predstavlja i izvršavanje preuzetih obaveza BiH iz Ugovora o osnivanju Energetske zajednice i njenim odlukama o transpoziciji direktiva 2006/32/EK (ESD), 2010/31/EU (EPBD) i 2012/27/EU (EED).

Plan pripremilo resorno ministarstvo na čelu s ministrom Fahrudinom Brkićem (SBB)

Vlada ZDK: Ispoštovane odredbe Zakona o energetskoj efikasnosti FBiH

Građanima ne mogu obećati stabilnu grijnu sezonu

Ismet Sarajlić: Problem ZDK i Zenice je u ljudima koji ih zastupaju decenijama!

Zbog ljubavi prema Rudaru treneri i igrači rade volonterski

Zbog ogromne potražnje uglja prave se i liste čekanja

Snima se film o svirepo ubijenoj Arneli Đogić

Stanovnici herojskog grada prisjetili se svojih žrtava

Brezanki Adeli Kostić hitno potrebna pomoć za liječenje

Ćamil Zaimović: Na listama SBB-a BiH ljudi s dugogodišnjim znanjem i iskustvom

Voće i povrće skuplje nego lani, ali domaća zimnica nema cijenu

Univerzitet u Zenici nije ispunio plan, upisana 904 studenta

Pomozimo ocu dvije djevojčice da dobije bitku za život!

Radnici ''Željezare'' Zenica ponovo pred zgradom Uprave preduzeća

SBB spriječio pokušaj zaustavljanja razvoja Zenice

Veliki predizborni skup SBB-a u malom Brnjicu kod Kaknja

Počela velika obnova Bijele džamije, visočkog i bh. arhitektonskog dragulja

Usvojen Kantonalni akcioni plan energetske efikasnosti

Zeničko-dobojski kanton

Građanima ne mogu obećati stabilnu grijnu sezonu

Ismet Sarajlić: Problem ZDK i Zenice je u ljudima koji ih zastupaju decenijama!

Zbog ljubavi prema Rudaru treneri i igrači rade volonterski

Zbog ogromne potražnje uglja prave se i liste čekanja

Snima se film o svirepo ubijenoj Arneli Đogić

Stanovnici herojskog grada prisjetili se svojih žrtava

Brezanki Adeli Kostić hitno potrebna pomoć za liječenje

Ćamil Zaimović: Na listama SBB-a BiH ljudi s dugogodišnjim znanjem i iskustvom

Voće i povrće skuplje nego lani, ali domaća zimnica nema cijenu

Univerzitet u Zenici nije ispunio plan, upisana 904 studenta

Pomozimo ocu dvije djevojčice da dobije bitku za život!

Radnici ''Željezare'' Zenica ponovo pred zgradom Uprave preduzeća

SBB spriječio pokušaj zaustavljanja razvoja Zenice

Veliki predizborni skup SBB-a u malom Brnjicu kod Kaknja

Počela velika obnova Bijele džamije, visočkog i bh. arhitektonskog dragulja

Usvojen Kantonalni akcioni plan energetske efikasnosti