Biračka mjesta u općini Maglaj otvorena su na vrijeme. Bilo je samo malih problema s javljanjem s biračkog mjesta u Ravnoj zbog lošeg telefonskog signala.&nbsp;Procent izlaznosti saznat ćemo u 11, 15 i nešto prije 19 sati. Od članova biračkih odbora očekujem da profesionalno obave svoj posao i da neće biti prigovora od akreditiranih posmatrača, posebno nakon zatvaranja biračkih mjesta. Građanima poručujem da izađu na izbore i ostvare svoje biračko pravo - rekao nam je Armin Bašić, predsjednik Općinske izborne komisije Maglaj.&nbsp;&nbsp; Za izbornu jedinicu Maglaj 34 politička subjekta imaju ovjerene liste. Pravo glasa u općini Maglaj ima 20.012 građana koji će moći glasati na 31 biračkom mjestu te putem mobilnog tima. Najviše glasača 970 registrirano je na jednom od dva biračka mjesta u Kosovi, a najmanje 380 u Mladoševici.
Za glasanje putem mobilnog tima prijavilo se 11 birača.

Biračka mjesta u općini Maglaj otvorena su na vrijeme

Otvorena birališta u općini Maglaj

Gradska izborna komisija Zenica (GIKZ), na čijem će se području glasanje za današnje opće izbore 2018. godine moći obaviti na 141 redovnom biračkom mjestu te jednom mjestu za glasanje u odsustvu i za nepotvrđene glasačke listiće, nije u sedam sati otvorila sva svoja birališta.
- Još prikupljamo podatke s terena, ali zasad imamo informacije da desetak mjesta nije na vrijeme otvoreno. Imamo rok do osam sati da otvorimo ta mjesta - kaže predsjednik GIKZ Selver Keleštura.
Uglavnom se radi, kako je kazao, o mjestima na kojima je bilo odustajanja članova biračkih odbora na tim mjestima te se trenutno traži zamjena.
Zenica ima biračko tijelo od 101.472 birača plus 445 birača koji su upisani za glasanje izvan BiH, za čiju će se naklonost boriti 34 politička subjekta, koji su ovjereni za izbornu jedinicu kojoj pripada grad Zenica.
Četiri mobilna tima omogućit će glasanje za 370 birača smještenih na izdržavanju kazne u Kaznenopopravnom zavodu Zenica, zatim 300 u Domu penzionera Zenica i Domu penzionera sa stacionarom ZDK te još 80 građana na različitim destinacijama, a koji su to pravo stekli zbog bolesti.

Četiri mobilna tima omogućit će glasanje za 370 birača smještenih na izdržavanju kazne u Kaznenopopravnom zavodu Zenica

U Zenici desetak biračkih mjesta nije otvoreno na vrijeme

Predizborna kampanja se bliži kraju, 7. oktobar je dan kada će građani BiH odlučiti o budućnosti ove države, a kandidati se nadaju podršci javnosti.&nbsp;&nbsp; Na listi za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona iz SBB-a se našao doktor urgentne medicine iz Breze Fikret Salčinović, pod rednim brojem 17.
Podrška građana
Salčinović je učesnik odbrane BiH u ratu devedesetih godina te je boravio u ratnoj bolnici Breza. Aktuelni je vijećnik Općinskog vijeća Breza. Kampanjom je, kako kaže, prezadovoljan i nada se ogromnoj podršci javnosti 7. oktobra. 
- Siguran sam da SBB pobjeđuje. Građani nam daju veliku podršku - kaže Salčinović.
Kao prioritet navodi reformu zdravstvenog sistema koja je počela i ide tromo te nije privedena kraju. 
- Primarna zdravstvena zaštita se mora jasno izdefinirati. Mora se puno toga uraditi jer mi smo svjedoci da subjekti koji trebaju da izmiruju svoje obaveze, odnosno plaćanje doprinosa, to ne rade i to su milionski dugovi koji utječu na zdravstvenu zaštitu - ističe Salčinović.
BiH prva po egzodusu mladih
Navodi da više od 20 godina političke elite dovode BiH na dno evropske zajednice. 
- Mi smo crna tačka na karti Evrope. Prvi smo u kriminalu, po korupciji i po egzodusu mladih obrazovanih ljudi. To se mora ubrzo promijeniti - kaže Salčinović.
Fahrudin Radončić je najveći graditelj na Balkanu
Za lidera SBB-a Fahrudina Radončića kaže da je to čovjek koji može promijeniti ovakvu situaciju u državi.
- To je najveći graditelj na Balkanu, čovjek koji nije na budžetu, čovjek koji dolazi iz realnog sektora. Samo on može poboljšati stanje kakvo jeste, to je dokazao kroz svoj rad, kroz izgradnju i zapošljavanje mladih ljudi - ističe Salčinović.

Više od 20 godina političke elite dovode BiH na dno evropske zajednice, kaže Salčinović

Fikret Salčinović, kandidat SBB-a za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona

Salčinović: Siguran sam da SBB pobjeđuje, Fahrudin Radončić može promijeniti ovu situaciju u državi

Tokom humanitarne kampanje kada su vrijedne Maglajke za žene oboljele od malignih oboljenja sašile 600 turbana rodila se ideja o organizaciji radionice krojenja i šivenja.Od ideje do realizacije nije prošlo mnogo vremena. Tako sada 27 žena i djevojaka uči krojiti i šiti, a radionicu vode Nadina Smajlović i Merima Mujkić. Podršku projektu dao je Regionalni odbor „Merhameta“ kroz osiguranje prostora.Vid prekvalifikacije- Radionica se održava u prostoru naše trpezarije, a tri šivaće mašine poklonio je naš dugogodišnji donator, Maglajlija Mahir Mušinović, koji živi i radi u Austriji. Vlasnik firme 'Bontex' Senajid Husić je osigurao potrebno platno i konce, a Senad Fejzić, vlasnik Mljekare „Sarajmilk“, poklonio je sokove jer je ovo i jedan vid druženja žena - rekla nam je Sanela Omerović, direktorica RO „Merhamet“ Maglaj.Nadina i Merima su, kada je u pitanju krojenje i šivenje, samouke. Ali, stalno su učile, istraživale i stekle znanje koje sada prenose drugim ženama.- Polaznice kursa koje imaju od 11 do 60 godina iskazale su veliku volju i istrajnost tokom radionice, jer svaka žena počesto se nađe u situaciji kada treba nešto sašiti – rekla je Mujkić.Smajlović je bila sretna što su među polaznicama bile i korisnice „Merhameta“. Firma 'Bontex' ponudila je da zaposli žene koje uspješno završe radionice jer je ovo i određeni vid prekvalifikacije.Polaznice su se tokom radionica i lijepo družile, što nam je potvrdila i Munevera Memišević.Kupovina mašineŽeleći nagraditi njihovu želju za učenjem, na društvenoj mreži Facebook pokrenuta je kampanja tokom koje su prikupljena sredstva za kupovinu jedne portabl šivaće mašine. Mašina je poklonjena Mersihi Kendić, kao i novčana donacija i poklon paket.Prvi stepen kursa je još u toku, ali u planu je i nastavak, odnosno napredniji kurs krojenja i šivenja.Podrška Aktiva ženaAktiv žena Medžlisa IZ Maglaj podržao je ovaj projekt kupnjom jedne šivaće mašine. - Sve što će ojačati žene, na čemu i same radimo, vrijedno je pažnje i treba podržati. Jaka žena je jaka porodica i htjele smo da budemo dio lijepe priče – rekla nam je Amira Talić, koordinatorica Aktiva žena Medžlisa IZ Maglaj.

Polaznice kursa koje imaju od 11 do 60 godina iskazale su veliku volju i istrajnost tokom radionice

Za uspješne polaznice iz „Bontexa“ nude i posao

Borac za ljude i dokazani partiota BiH koji se već osam godina u ime SBB-a u federalnim klupama bori za očuvanje i integritet domovine Nasir Beganović iz Zenice ove godine našao se na listi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, pod rednim brojem 3, u ime Saveza za bolju budućnost BiH.&nbsp; Borac za borce ARBiH
Kao šef Kluba poslanika SBB-a imao je priliku pokrenuti mnoge inicijative, a kao najvažnije navodi donošenje Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju te amandmani koji su vratili policijskim službenicima pravo na beneficirani radni staž i povećanu penziju.
- Jedan, prema mom mišljenju, od najznačajnijih projekata je podrška udruženjima koja pomažu našim demobilisanim borcima i ratnim vojnim invalidima. Osim toga, SBB se uvijek trudio da na prvo mjesto stavi demobilisane borce i ratne vojne invalide te sve druge marginalizirane grupe, kao što su rudari, studenti, porodilje, prosvjetni radnici - ističe Beganović.
Kampanjom je, kako kaže, veoma zadovoljan, jer se članstvo SBB-a svakim danom povećava, a skupovi su veoma posjećeni. 
- Cilj je da pokažemo građanima da je Savez za bolju budućnost BiH jedina progresiva ka Evropskom putu te jedini spas od loše vladavine koja datira na ovim prostorima više od 20 godina. Zajedno s kandidatom za člana Predsjedništva BiH Fahrudinom Radončićem, koji jedini od kandidata ima znanje, moć i iskustvo da realizira sve programske ciljeve - kaže Beganović.
Strah od SBB-a
Opstrukcije koje se dešavaju kandidatima SBB-a ocjenjuje kao strah od Saveza za bolju budućnost i onoga što ova politička partija nudi građanima. 
- I sam sam se susretao s raznim opstrukcijama od drugih političkih subjekata, ali samo mogu reći da se oni nas boje, to je jedini razlog svih ovih dešavanja - rekao je Beganović. 
Ističe da su građani upoznati da je on čovjek koji nikada nije odbio pružiti pomoć te da je adresa za rješavanje kako ličnih, tako i kolektivnih pitanja. 
- Pokušao sam uvijek pomoći ljudima i uvijek sam spreman da ih saslušam. Kroz svoj angažman u Federalnom parlamentu sam to i dokazao - kaže Beganović.
Fahrudin Radončić može pokrenuti put BiH ka boljoj budućnosti
Lider SBB-a Fahrudin Radončić je jedina osoba koja može pokrenuti bolju budućnost BiH, jedino s njim možemo krenuti ka Evropskom putu. On je čovjek koji je dokazao kroz zapošljavanje, izgradnju, stipendiranje učenika i studenata da je mnogo kvalitetniji kandidat od svih drugih. Radončić je jedina osoba koja se može suprotstaviti opstrukcijama i napadima na BiH koji decenijama traju - rekao je Beganović.

SBB se uvijek trudio da na prvo mjesto stavi demobilisane borce i ratne vojne invalide

Dokazani patriota i borac za očuvanje integriteta Bosne i Hercegovine

Amra Mušić kao pedagogica uspjela je pridonijeti mnogo svojoj lokalnoj zajednici. Postala je direktorica Javne ustanove za predškolsko obrazovanje i vaspitanje „Umihana Čuvidina“ u Brezi i pokrenula mnoge inicijative, projekte, kako bi poboljšala rad ustanove i boravak mališanima. Jedan od tih je i obnova igrališta ove ustanove.&nbsp; Rad i trud
Svojim radom i zalaganjem našla se i na SBB-ovoj listi za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona, pod rednim brojem 13. Borit će se za reformu obrazovanja te smatra da devetogodišnji studij nije dao očekivane rezultate. 
- Smatram da treba ići kao napredovanju obrazovnog sistema i uskladiti ga u svim kantonima. Također, u okviru obrazovnog sistema treba poraditi na izmjenama nastavnog plana i programa, jer su torbe koje nose učenici zaista preteške za njihov uzrast - kaže Mušić. 
Pobjeda Saveza za bolju budućnost 
Mušić kaže da je optimista te da se nada pobjedi SBB-a i kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva Fahrudina Radončića. 
- Ako na osnovu izbornih rezultata uđem u Skupštinu ZE-DO kantona, dat ću svoj doprinos rješavanju nagomilanih problema, a ako povjerenje ne dobijem, u okviru organa stranke ću se truditi da iniciram njihovo rješavanje - ističe Mušić.

Mladi, iskusni i obrazovani ljudi popunjavaju liste SBB-a za sve nivoe vlasti

Mušić: Očekujem pobjedu SBB-a i Fahrudina Radončića

BPS je predstavio svoje kandidate za sve nivoe zakonodavne vlasti iz Zeničko-dobojskog kantona u sali Narodnog pozorišta u Zenici.
Na listama BPS-a iz Zeničko-dobojskog kantona nalazi se oko 100 kandidata, među kojima su dva univerzitetska profesora, tri doktora nauka i jedan student generacije ZDK.&nbsp;Skupu u Zenici obratio se lider BPS-a Sefer Halilović.- Naši građani do sada su dali povjerenje vlasti koja je obećala sačuvati državu, ali su je gotovo izgubili. Dali su vlast i strankama koje su obećale autoputeve - vidite da ih nema. Obećali su desetine hiljada radnih mjesta, termo i hidrocentrale te masovne javne radove - vidite da nema ni toga. Imamo uvedene akcize, imamo istjerivanje ljudi s biroa, imamo iseljavanje više od 120.000 mladih i sredovječnih ljudi iz naše države. Do sada ste glasali za velika i, pokazalo se, prazna obećanja. Sada je sve na raskrsnici: i država, i naša mladost, i privreda, i budućnost, i prikaz prošlosti. BPS je realna stranka koja je radila i radit će, koja vas nikada nije izdala i u čiji patriotizam, sposobnost i poštenje jeste i možete biti sigurni. Snažno podržite sami sebe - podržavajući BPS, ovo je možda jedna od posljednjih prilika da građani sami promijene svoj život - kazao je Halilović.

Naši građani do sada su dali povjerenje vlasti koja je obećala sačuvati državu, ali su je gotovo izgubili

Halilović: Jedna od posljednjih prilika da građani sami promijene svoj život

Građani Zenice tople radijatore mogli bi očekivati 15. oktobra, kada je predviđen početak grijne sezone. Ovu informaciju potvrdili su iz JP “Grijanje” Zenica za naš list, dodajući da je u toku hladna proba sistema.&nbsp;&nbsp;
Tehničke mogućnosti

- Početak sezone je planiran za 15. oktobar, a mi smo u stalnom kontaktu s proizvođačem toplotne energije "ArcelorMittalom". U zavisnosti od tehničkih mogućnosti, "ArcelorMittal“ Zenica, u slučaju dužeg perioda niskih vanjskih temperatura, razmotrit će mogućnost nešto ranijeg početka grijne sezone – kažu iz “Grijanja”.

Nakon završetka protekle grijne sezone, u “Grijanju” su izvršili remonte svih toplotnih podstanica i šahtova, a u skladu s finansijskim mogućnostima rekonstruirane su instalacije na više lokacija radi kvalitetnije isporuke toplotne energije.

U odnosu na prethodnu sezonu, koja je, kako je to tradicija u gradu čelika, bila turbulenta i protekla u znaku prekida isporuke toplotne energije i redukcije grijanja, broj aktivnih potrošača je smanjen za oko 400.

- Trenutno je na sistemu daljinskog grijanja aktivno oko 13.000 potrošača, a zagrijava se oko 650.000 kvadratnih metara površine u stambenim i oko 200.000 kvadrata poslovnih prostora – ističu iz “Grijanja”.

Iako građani strahuju kako će se i ove zime većinom grijati pomoću grijalica i ostalih alternativnih sredstava za zagrijavanje, iz “Grijanja” nisu mogli obećati stabilnu isporuku toplotne energije. 

Kontinuirana isporuka

- U nadležnosti "Grijanja" je isključivo distribucija, a proizvođač toplotne energije "ArcelorMittal" ulaže napore da isporuka toplotne energije bude kontinuirana – zaključili su iz „Grijanja“, dodajući da će sezona grijanja trajati do 15. aprila 2019. godine.
 
&nbsp;Zadovoljni naplatom&nbsp;&nbsp;
U zeničkom “Grijanju” zadovoljni su naplatom potraživanja i građanima koji redovno izmiruju obaveze.

- Naplata potraživanja je na zadovoljavajućem nivou, što omogućava redovno izmirenje obaveza kako prema proizvođaču toplotne energije tako i svih ostalih – kažu iz „Grijanja“.

&nbsp;Grijanje u brojkama 

- 850.000 kvadratnih metara prostora se zagrijava&nbsp;-&nbsp; 13.000 potrošača grijanja
- 400 korisnika manje

JP „Grijanje“ Zenica: Izvršen remont toplotnih podstanica

Građanima ne mogu obećati stabilnu grijnu sezonu

Ismet Sarajlić, kandidat Saveza za bolju budućnost BiH za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), u otvorenom razgovoru za Avaz.ba govorio je o aktuelnim problemima u kantonu, mnoštvu inicijativa koje je pokrenuo u proteklom mandatu, borbi za privrednike, radnike, građane… 
 
Koji su to aktuelni problemi u ZDK?
 
- Ovo je najrazvijeniji kanton i najviše izvozno orijentiran, a koji u prosjeku ima najmanje plaće od svih, i to prosječno gotovo 740 KM. Shodno tome, očigledno je da u tom sistemu ne treba biti dovoljno pametan i shvatiti da ništa nije uredu. Upravo u ZDK ljudi najviše rade, a najmanje su plaćeni. To se mora podhitno promijeniti! Od ZDK je napravljen kanton siromašnih ljudi.
 
Naime, problem je što su Zenica i ZDK bili prolazna stanica za političare na svim nivoima, koji su onda kada su dobili funkcije u Sarajevu zaboravili i kanton i svoj grad, a što je najgore i ljude koji tu žive.
 
Kako komentirate da su nosioci lista za ZDK svega dva kandidata iz Zenice, među kojima ste vi jedan od njih?
- Mnogi se busaju da treba glasati za zeničke kadrove, a nosioci lista svih većih partija nisu iz Zenice: SDA iz Tešnja, Nezavisni blok iz Zavidovića, SDP iz Novog Šehera…, što, naravno, ne umanjuje vrijednost tih ljudi, ali je upitno da se zanemaruje Zenica kao središte kantona i kao četvrti grad po veličini u BiH. 
 
Kao zastupnik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH učinili ste mnogo toga za prava radnika, plaće, “doveli ste” Novalića u Zenicu… 
 
- Kao zastupnik sam poduzeo niz aktivnosti koje su se, uglavnom, odnosile na pozicioniranje ZDK, ali i ostvarivanja prava radnika "Željezare" Zenica. Tako sam, zajedno s grupom ljudi, zaustavio usklađivanje Zakona o porezu na plaće FBiH, kojim je ZDK trebao biti oštećen za pet miliona maraka. Također sam, s grupom delegata, zaustavio da se oproste dugovi nekih velikih kliničkih centara dok Kantonalna bolnica Zenica ne dobije ravnopravan status s tim centrima, jer opslužuje vise pacijenata nego Klinički centar Mostar. 
 
Na moju i inicijativu Draženke Subašić (SDP), Fadil Novalić je doslovno natjeran da napusti sjednicu Doma naroda i dođe u Zenicu pred radnike "Željezare", koji su blokirali put, te promptno riješi njihove probleme, što je i učinio.
 
Bio sam jedan od ključnih ljudi, budući da je na moju inicijativu Kolegij i usvojio tu tačku dnevnog reda, da se uskladi Zakon o plaćama ZDK sa federalnim.
 
Borba za privrednike
 
Osim navedenog, pokazali ste iskrenu borbu i za privrednike…
 
- Problem ne samo ZDK nego kompletne FBiH je što su privrednici pod veoma teškim nametima, kako poreza na plaće tako i fiskalnih i parafiskalnih nameta. U tom smislu sam pokušao i bio posrednik u inicijativi da privrednici mogu proizvoditi struju za vlastite potrebe, a što je uobičajeno na Zapadu.
Inicirali ste i osnivanje ministarstva za dijasporu?
 
- U mnoštvu situacija kada mladi odlaze i kada je nastupio opći defetizam, prepuštanje sudbini i nevjerici u budućnost, pokušao sam i inicirao inicijativu u Skupštini ZDK da oformimo kantonalno ministarstvo za dijasporu, i to u okviru postojećeg kadra, bez zapošljavanja novih ljudi. Na taj način bismo evidentirali potencijalne investitore i redovno ih izvještavali o pogodnostima i atraktivnim lokacijama za investiranje na području Zenice i ZDK, no, nikada nisam dobio odgovor.
 
Gdje je izvor problema i stagnacije ZDK?
 
&nbsp;- Gotovo 25 godina stagnacije kantona je produkt vladavine ljudi koji nisu bili stručni i osposobljeni da obavljaju poslove za koje su bili visoko plaćeni. U tom smislu sam zaista ponosan da sam dio SBB-a koji ne da je zaustavio u praksi nego uveo sasvim novu politiku rada i djelovanja. 
 
Najbolji primjer tome je da su od tri ministra SBB-a u Kantonalnoj vladi, dva najuspješnija ministarstva upravo Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo unutrašnjih poslova, na čijem čelu su ljudi iz SBB-a. Ovdje je bitno istaći, da ministri nisu bili na početku mandata u SBB-u, čime se pokazalo da su stručnost i kvalitet dobili prednost nad stranačkom podobnošću.
 
U stanju kolapsa kantonalnog zdravstva doveli smo, kroz naše kadrove, ministra i direktoricu Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, stanje koje je puno bolje. 
 
Doživljavamo istu sudbinu
 
Dok je SBB radio, kako su se drugi ponašali prema problemima s kojima ste se susretali?
 
&nbsp;- Kompletna situacija ne bi bila ovakva kakva je trenutno da su se drugi iole ponašali kao SBB. Nažalost, njima je bilo samo do vlastitog interesa i da sve ostaje u uskim krugovima. Osim toga, nastojali su da se što prije i što bolje uhljebe u Sarajevu, državnim institucijama i javnim ustanovama. Problem ovog kantona i Zenice je, nažalost, u ljudima koji su ga zastupali i koji ga zastupaju decenijama, što je i dan-danas praksa. Niko od rukovodećih ljudi Grada i Kantona nije iz Zenice. 
 
Kao Zeničanin i dijete koje potječe iz ovog grada, ali i porodice koja ima tradiciju više stotina godina iz mahale Odmut, za starije sa Drvene ćuprije, poručujem građanima da svakih 40-ak godina doživljavamo istu sudbinu i isti proces koji se zove ruralizacija grada. Umjesto da smo urbanizirali sela, mi smo ruralizirali grad, kako fizički tako i mentalno. 
 
SBB je bio najodgovornija stranka u proteklom periodu, kako u Kantonu tako i u Gradskom vijeću. U Kantonu, od svih inicijativa zastupnika, jedna trećina je od SBB-ovih zastupnika. U Vijeću, hvala Bogu, nismo učestvovali u režiranim cirkusima i nijednim postupkom nismo narušili dignitet Vijeća i Grada.
 
Osim itekako zapaženih inicijativa u Skupštini ZDK, SBB bilježi odlične inicijative i na sjednicama Gradskog vijeća
 
&nbsp;- Upravo tako. Uprkos kolapsu koji često vlada, mi, ipak, imamo itekako uspješne i korisne inicijative koje se odnose na sufinasiranje vantjelesne oplodnje, ukidanje paušala za grijanje (zajedno sa Snagom centra, op.a.), izdvajanje većih sredstava za obdanište i poboljšanje putne komunikacije prema Dobriljevu i Donjoj Vraci, koji su sastavni dio urbanog dijela Zenice, a povezani su putevima kao da su u Nikaragvi.
 
Kako komentirate stanje u kojem se nalazi sport, simbol Zenice?
 
&nbsp;- Od sporta su nam napravili najružniju priču. Kada se sjetimo vremena da su ovdje drhtali Beograd, Zagreb, Split… u svim sportovima, a sada, ako ostanemo u Ligi, smatra se velikim uspjehom, i to ne od Zagreba, Splita i Beograda, nego od gradića i varoši koji nemaju ni stadione. Da nije tragično, bilo bi komično.
 
Uradio mnogo za sport
 
&nbsp;- Za godinu i po angažmana u NK Čeliku dokazao sam kako se mnogo toga može uraditi za tako mali period, ali i ostvariti najveći poslijeratni uspjeh Čelika u zajedničkoj Ligi BiH. 
 
Zahvaljujući Vama, na posljednjoj sjednici Skupštine ZDK spriječeno je zaustavljanje razvoja Zenice…
 
- Koliko pojedinci imaju sluha za razvoj grada vidi se iz posljednjeg pokušaja na sjednici Skupštine ZDK da se osujeti usklađivanje Prostornog plana Zenice s kantonalnim planom (domen poljoprivrednog zemljišta, op.a.), gdje, iz nerazumljivih razloga, određeni zastupnici nisu bili prisutni ili to nisu podržali. Ali, mojim zalaganjem smo uspjeli to spriječiti i upravo će ovo pitanje biti prva tačka na narednoj sjednici Skupštine ZDK. Vjerujte da smo na ovaj način uštedjeli još najmanje tri godine stagnacije grada u kojem, praktično, osim velikih priča koje završavaju u magli, populizmu i obmanama, nije ništa urađeno, a mnogi nas pokušavaju uvjeriti u suprotno pa se sve svodi na onu narodnu “Narode, vjerujete li vi meni ili svojim očima?”
 
Na kraju, šta biste poručili građanima ZDK i Zenice?
 
- Poručujem svima da izađu na izbore u ključnom trenutku za budućnost ovog naroda, koji je prvi put u svojoj historiji od srednjeg vijeka fizički ugrožen na način da ga je loša vlast u posljednjih 25 godina dovela na ivicu istrebljenja! Krenimo s ljudima koji stvaraju nove vrijednosti, a SBB je pun takvih koji nisu paraziti i koji razmišljaju drugačije. Tu posebno potenciram da je na kormilu tog broda predsjednik Fahrudin Radončić, koji je po apsolutno svemu drukčiji od ostalih. To je, prije svega, hrabar čovjek koji je ostvario sve svojim radom, a ne sjedeći u udobnim foteljama radeći državne poslove i kradući državni novac. 
 
Iz biografije
 
Rođen je 4. marta 1966. godine i po struci je diplomirani inžinjer arhitekture. Radio je u struci od "Tehnoprojekta" do niza međunarodnih organizacija. Bio je direktor Regionalne Razvojne Agencije (REZ) za regiju Centralna Bosna, potpredsjednik NK Čelik, Ragbi saveza BiH, radio biznis planove za holandske organizacije… Bio borac Armije BiH – dobrovoljac, od prvog dana do potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

U otvorenom razgovoru za Avaz.ba govorio je o aktuelnim problemima u kantonu, mnoštvu inicijativa koje je pokrenuo u proteklom mandatu, borbi za privrednike, radnike, građane…

Ismet Sarajlić: Problem ZDK i Zenice je u ljudima koji ih zastupaju decenijama!

Fudbalski klub Rudar Breza pokrenuo je akciju doniranja sredstava za kupovinu stolica za tribine stadiona. Ideja je to nove uprave tima, koji je oformljen prije godinu.
Jama bez dna 
Eldin Dedić, trener prvog tima, zajedno s prijateljem Aldinom Bajrićem, spasio je klub Rudar od potpune propasti i gašenja. Prošla uprava je na izmaku snage kluba napustila i ostavila Rudar u jami bez dna. 
- Inicijativa je nastala kada smo se prihvatili nove uloge da pokušamo spasiti klub. Odziv za dva dana je bio nevjerovatan, već smo uspjeli skupiti sredstva za 130 stolica – kaže Dedić.
On ističe da rade volonterski posao, kao i igrači prvog tima, a sve zbog ljubavi prema Rudaru i fudbalu.

Osim skupljenih novaca za 130 stolica za samo dva dana, Rudaru će biti potrebno ukupno 1.000 stolica.

Molimo sve građane Breze i okolice i one koji osjećaju klub Rudar kao svoj da nam pomognu da učinimo Rudar još uspješnijim, jer smo na posljednjem takmičenju bili kantonalni prvaci – rekao je Dedić. 


Dodaje da, nažalost, izostaje podrška privrednika iz Breze, ali uprava Rudara će nakon ove uspješne akcije nastaviti širiti apel i pokušati osigurati sve ono što Rudaru nedostaje. 

Uplata sredstava 

Svako ko želi da donira sredstva za jednu ili više stolica može doći u prostorije kluba svaki dan od 16 do 19 sati i na licu mjesta uplatiti željena sredstva. Cijena jedne stolice je 20 KM. 

Podrška načelnika i direktora Rudnika&nbsp;&nbsp; 

- Moram istaknuti veliku pomoć koju imamo od načelnika općine Breza Muniba Zaimovića i direktora brezanskog Rudnika Ćamila Zaimovića. Direktor je osigurao kosilicu za travnjak vrijednu 5.000 KM, a načelnik nam pomaže pri svakoj utakmici, pomoć za plaćanje sudija i mnogih drugih sitnica, bez kojih ne bismo mogli uspjeti – kaže Dedić.

Zbog ljubavi prema Rudaru treneri i igrači rade volonterski

Potražnja za ogrjevom u Zenici je ogromna, a građani najviše kupuju ugalj, kojeg se proda onoliko koliko se iskopa.&nbsp;
Cijene iste

Ovu informaciju potvrdio je za naš list Mustafa Kaknjo, šef prodaje Rudnika mrkog uglja (RMU) Zenica, koji ističe da su cijene uglja ostale na nivou prošlogodišnjih.

- Sitni ugalj, takozvani grah, košta 169,65, a kocka i orah 175,50 maraka po toni, bez uključene cijene prijevoza. Vlada ogromna potražnja za ugljem i postoje liste čekanja - kaže Kaknjo.

Firme, dodaje, uglavnom uzimaju grah, dok penzioneri kupuju kocku i prioritet su u snabdijevanju.

- S penzionerima imamo ugovor o kupovini uglja na kredit i to šest mjeseci, a najviše kupuju kocku, kao i ostali građani. Trudimo se isporučiti ugalj čim ljudi uplate novac, međutim, ponekad to i ne uspijevamo zbog ogromne potražnje - ističe Kaknjo.

Veće količine uglja ne mogu odmah isporučiti, nego to čine sukcesivno, a trenutno isporučuju ugalj ljudima koji su izvršili uplate u avgustu. Do sada su isporučili više od 600 tona uglja, a najveća potražnja vlada za kockom.

- Imamo veći pritisak za kocku jer je ima manje u preradi. Dnevno se iskopa sedam tona, dok oraha i graha bude do 20 tona i lakše je – kaže Kaknjo, dodajući kako ugljem podmiruju i škole.

&nbsp;Devastirane šume 

Osim za ugljem, potražnja za ogrjevnim drvetom također je ogromna na području Zenice. Zalihe Poslovne jedinice “Šumarija Zenica” su ograničene i to zbog devastiranosti šuma, ali i zbog zakona koji propisuje koliko se godišnje smije posjeći drvne mase.

Prioritet škole&nbsp; 
U Poslovnoj jedinici “Šumarije Zenica” na lageru imaju ogrjevnog drveta, dok su im u isporuci prioritet škole.

Za potrebe škole trebaju osigurati 350 kubika, a zatim se isporuka vrši pekarama i fizičkim licima, koja od momenta uplate do isporuke čekaju oko mjesec. Ipak, problem predstavlja transport, koji organiziraju kupci.

169,65

KM košta tona sitnog uglja, tzv. graha

175,50

KM košta tona krupnijeg uglja, tzv. oraha ili kocke

Do sada isporučili više od 600 tona uglja (Foto: Ilustracija)

Zbog ogromne potražnje uglja prave se i liste čekanja

U Olovu se ovih dana snima film „Šuma“, koji je inspiriran tragičnom sudbinom djevojke Arnele Đogić. Na pitanje o ideji da ubistvo djevojke koje su počinila dvojica monstruma, što je potreslo ne samo njenu porodicu nego i građane Olova, BiH, pa i cijeli region, prenese na filmsko platno, reditelj Faruk Lončarević kazao da je i sam bio duboko potresen ovim tragičnim događajem.
- Pokušat ćemo kroz film dati odgovore kako je uopšte takvo nešto moguće, možemo li iz ovoga izvući lekciju svi kao pojedinci i kao društvo - kazao je Lončarević.
Film se snima u koprodukciji Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo i uz finansijsku pomoć i podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo. Na snimanju smo zatekli i Mirvada Kurića, ministra kulture i sporta KS, koje je i podržalo snimanje filma.
- Drago mi je da naše ministarstvo finansira filmske projekte i da oni izlaze iz okvira Kantona i da je otvorena ta međukantonalna saradnja. Brisanje tih granica je ono što film treba. Evo, danas smo u Olovu, na jednoj od autentičnih lokacija, gdje je nesretna djevojka Arnela Đogić bila zaposlena. Prošle godine finansirali smo pet dugometražnih filmova, ove godine četiri. Toliko ih nije bilo u proteklih deset godina. Opredijelili smo se za mlade reditelje koji su stvarno zaslužili da rade – rekao je ministar Kurić. 
Također je zahvalio svima koji su bh. kinematografiju digli na evropski i svjetski nivo te istakao da su budućnost naši mladi reditelji. Problem finansiranja s viših nivoa vlasti, kaže, premošten je i sada je budžet za ove namjene podignut na oko pola miliona maraka, a u budućnosti se nada i više, jer najbolji ambasadori BiH su sportisti i kulturni radnici.
Premijera filma „Šuma“ očekuje se do kraja ove godine i trebala bi biti održana u Olovu. 
&nbsp;Porodica odobrila snimanje&nbsp;Ekipa je, kako je kazao Lončarević, prije snimanja filma upoznala i porodicu. Oni nisu imali ništa protiv snimanja, iako će biti ovjekovječeno bolno podsjećanje na njihovu vječnu tugu zbog gubitka kćerke Arnele, ali bi trebalo biti i opomena da se to više nikad i nikome ne ponovi.

Premijera „Šuma“ očekuje se do kraja godine i trebala bi biti održana u Olovu

Snima se film o svirepo ubijenoj Arneli Đogić

U Maglaju je otvorena tradicionalna manifestacija “Septembarski dani otpora Maglaj 92-95”, kojom se čuvaju sjećanja na sve teške dane tokom agresije na ovaj grad, ali i Bosnu i Hercegovinu. 
Dobro pamte 
Tih sudbonosnih dana za borce maglajske brigade, prvo 201., a kasnije 327. viteške brdske brigade, nije bilo dileme: braniti i odbraniti ove prostore na kojima sada živimo i uživamo slobodu. 
Maglajlije dobro pamte vrijeme troipogodišnjeg ubijanja i rušenja, da je općina iz rata izašla kao treća po razrušenosti u Bosni i Hercegovini, da su rušene kuće, crkve i džamije, škole i fabrike i da je na maglajskom području palo najviše granata po glavi stanovnika, a upravo je 21. septembra počela do tada najžešća agresorska ofanziva. Tada je gorjelo i nebo i zemlja, prisjećaju se stanovnici ovog herojskog grada. 
Na otvorenju su se okupili osnovci i srednjoškolci, njih skoro 300, učesnici biciklističkog defilea, djeca maglajskih vrtića, građani, nekadašnji borci. U ime Jedinstvene organizacije boraca “Unija veterana”, prisutnima se obratio Edin Salatović.
- Dani otpora bili su teški, mukotrpni, ali mi tada nismo imali vremena razmišljati o rizicima, opasnosti i o težini koja je bila nad svima nama. Imali smo jedan cilj, sačuvati Maglaj, sačuvati BiH - rekao je Salatović. 
Niz sadržaja 
U okviru “Septembarskih dana otpora Maglaj 92-95” bit će organiziran niz sadržaja, a Mirsad Mahmutagić, općinski načelnik, pozvao je građane da im prisustvuju u što većem broju. U programu otvorenja učestvovali su mališani iz vrtića “Maglaj”, “Maglajska mala raja” i “Dječiji osmijeh” te srednjoškolci Aladin Bašić i Mirza Karabegović. 
Položeno cvijeće&nbsp; Brojne delegacije položile su cvijeće na centralno spomen-obilježje šehidima - poginulim braniocima i civilnim žrtvama rata u Parku ljiljana te na spomen-obilježje stradalim civilima. Cvijeće je položeno i Fatiha je proučena i na mezaru prvog šehida Rifata Abidovića te na šehidsko mezarje Podborik.

Na otvorenju se okupili osnovci i srednjoškolci, njih skoro 300, te učesnici biciklističkog defilea, djeca iz maglajskih vrtića, građani, nekadašnji borci...

Na otvorenju manifestacije nastupile i najmlađe Maglajlije

Stanovnici herojskog grada prisjetili se svojih žrtava

Adela Kostić iz Breze teško je oboljela i treba pomoć svih dobrih ljudi.&nbsp;Adela je dvadesetogodišnjakinja koja se već nekoliko godina bori protiv teške bolesti osteosarkoma, raka kostiju, koji je zahvatio cijelo koljeno. Prema riječima njene majke Smiljke Zuko, Adela bi, ako se adekvatno ne liječi, mogla ostati bez koljena.-	Osim toga što se borimo za kćerkin život, mi nemamo dovoljno ni hrane, a najveći problem nam je zima, koje se bojimo da dočekamo jer nemamo ni drva ni uglja – kaže Zuko. 
Adela sa svojom porodicom živi pet kilometara udaljena od centra Breze, na mjestu Vijesolići i najveći je problem otići do Breze u Dom zdravlja ili u Sarajevo da bi dobila terapiju. 
Sve uplate je moguće izvršiti na žiroračun: 1011046071464629, na ime Ramiz&nbsp;Zuko, Privredna banka Sarajevo.

Prema riječima njene majke  Smiljke Zuko, Adela bi, ako se adekvatno ne liječi, mogla ostati bez koljena

Brezanki Adeli Kostić hitno potrebna pomoć za liječenje

Predizborna kampanja uveliko traje, kandidati promoviraju svoje aktivnosti i rad građanima. Na listi za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH iz SBB-a BiH našao se uspješan poduzetnik, privrednik s bogatom biografijom, direktor Rudnika mrkog uglja Breza Ćamil Zaimović.&nbsp;Kako kaže za Avaz.ba, ukazana mu je velika čast što su stranački partneri prepoznali njegov rad i ukazali mu povjerenje da bude prvi među ostalima, nosilac liste. Breza prvi put ima priliku birati svog građanina za najviši nivo vlasti. Bogata biografija
Osim generalnog direktora rudnika, izabran je od građana i za načelnika općine Breza, a u svojoj bogatoj biografiji može se pohvaliti da je u najvećoj krizi uspio spasiti rudnik od zatvaranja i tada, 2010. godine, izabran je za menadžera godine. 
-	Cilj mi je da ovu pozitivnu klimu prenesem i na više nivoe vlasti, da iskoristimo sve potencijale i snažno pokrenemo razvoj svoje države – kazao je Zaimović.
Kampanju, kako kaže, vodi skromno i nada se da će građani Srednjobosanskog i Zeničko-dobojskog kantona prepoznati njegovo dugogodišnje zalaganje za građane, za njegove rudare... 
Na izborima 2014. godine osigurao je enormnu podršku građana i time zastupao njihove interese u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona. I u ovoj kampanji cilj mu je da iskoristi svoje znanje i iskustvo da pomogne razvoj države. 
Interese rudara i svih radnika želi unaprijediti te će se truditi da se industrijski iskoristi svaki potencijal kako Breze tako i BiH.&nbsp;&nbsp; -	Bez realnog sektora nema vrijednosti, a nema ni opstanka države. Možemo se potruditi da otvaramo nove firme, da povećamo izvoz bogatih sirovina ove zemlje. Imamo najbolju vodu na svijetu, a uvozimo istu. To se mora promijeniti - rekao je Zaimović.
Jednim od problema smatra to što državi BiH nisu potrebni kantoni te, kako kaže, treba ih razvlastiti.
-	Taj proces će možda dugo trajati, ali bismo lakše funkcionirali. Birači moraju izabrati ljude koji stvaraju, a ne samo da sjede u parlamentarnim klupama i ništa ne poduzimaju – istakao je Zaimović.
Njegovim izborom u Predstavnički dom BiH, kako kaže, prenijet će pozitivnu klimu i zainteresirati više nivoe vlasti da se razvija industrija, donose novi, povoljniji zakoni koji su neophodni državi.
Odlazak mladih
-	Mladi odlaze zbog nezaposlenosti, loše ekonomske situacije, ali najviše zbog nepravde. Ako uspijemo objediniti privredu, energetiku i rudarstvo, razviti ih, tada najbrže možemo mladim ljudima osigurati nova radna mjesta - istakao je on.

Navodi da je u proteklom periodu usvojen energetski bilans, koji će omogućiti razvoj privrede i time će se početi megaprojekti u koje se mogu svi uključiti.

Bolja budućnost s liderom Radončićem na čelu

-	U ovaj projekt sam se ohrabrio ući jer na čelu ove stranke stoji lider koji je najveći graditelj na Balkanu, koji nudi konkretne prijedloge, koji može učiniti BiH prosperitetnom državom. Ne samo da zapošljava radnike nego je učinio glavni grad Sarajevo ljepšim i boljim, svojim sposobnostima i operativnošću. On će, zajedno s kadrovima SBB-a, osigurati bolju i svjetliju budućnost svim građanima. Trebao nam je jedan takav čovjek na čelu države da bude lokomotiva koja će pokrenuti put BiH ka NATO-u i Evropskoj uniji – rekao je Zaimović.

Kukavice koje onemogućavaju promjene nabolje

Opstrukcija, poput one koja se dogodila potpredsjednici Arapović, kaže, ne boji se. To su, kako ističe, kukavice koje onemogućavaju promjene nabolje.

-	Boje se glasa mladih ljudi koji će izaći na izbore. Boje se da će se desiti promjene koje će ih izbaciti iz državnih klupa. Mladi svijet se neće više moći zavarati, jer u državnim klupama sjede od devedesetih godina isti ljudi koji dovode ovu državu u propast - kazao je Zaimović.

Uvjeren je da će Savez za bolju budućnost BiH pobijediti na izborima, jer ima kandidate koji mogu i hoće da poboljšaju političku klimu, zajedno s liderom Fahrudinom Radončićem, koji će biti podrška svim projektima koji BiH u budućnosti čekaju.

Uspješan poduzetnik, privrednik s bogatom biografijom, direktor Rudnika mrkog uglja Breza

Zaimović: Lider poput Fahrudina Radončića potreban je ovoj državi

Ćamil Zaimović: Na listama SBB-a BiH ljudi s dugogodišnjim znanjem i iskustvom

Vrijedne domaćice u Maglaju već su se bacile na pripremu zimnice pa mahale i kuće mirišu na ajvar i pekmeze, kiseli se povrće. Rijetki su oni koji kažu da radije kupe gotov proizvod, jer svi vole domaće. 

Loše vrijeme 

Ponuda povrća na maglajskoj pijaci izuzetno je dobra, ali su cijene nešto više nego prošle godine. Glavni razlog je loše vrijeme tokom ljeta, sa mnogo padavina i vlage, pa je stradala i proizvodnja povrća u plastenicima.

I na posljednjoj pijaci u Maglaju bilo je živo, tezge su bile prepune sezonskog voća i povrća, moglo se kupiti sve što treba za pripremu zimnice. 

- Već sam napravila ajvar, a sada sam kupila paprike za kiseliti. Cijene su ipak prihvatljive, uzgojim nešto i sama, a nešto moram i kupiti. Ne bih mogla bez zimnice – govori nam Mina Muminović. 

Husnija Šahbaz zimnicu pravi od povrća koje sama proizvodi. 

- Ajvar je gotov, pokiselila sam kupus i krstavice, sada slijedi cvekla. Meni se isplati praviti zimnicu kad imam svoje povrće – govori nam Husnija.

Milica Hasanić kaže da je napravila ajvar, ukiselila krastavice i paprike. 

- Cijene su solidne, a paradajz za sos sam uzimala nešto ranije po povoljnijim cijenama. Zimnicu se isplati praviti, jer moja porodica voli domaće - ispričala nam je Milica. 

Prodavači su svjesni da su cijene više nego prošle godine, a glavni razlog je neuobičajeno kišno ljeto. Svoje proizvode na pijacu u Maglaj donijela je Mevlida Saltagić iz Tešnja. 

- Svo povrće koje prodajemo je iz naše vlastite proizvodnje. Najviše se kupuju paprika, paradajz i patlidžan. Cijene su nešto više u septembru, a razlog je kišno ljeto, sve je stradalo i na otvorenom i u plastenicima od prevelike vlage - požalila se Mevlida. 

Svoje proizvode na pijacu je donio i Suljo Hasanbašić iz Moševca kod Maglaja. 

- Imam crvenu i žutu papriku, paradajz, krompir, luk, krastavice. Paradajz je 2,50 KM, a krastavice su po 1 KM, papripke su od 1,50 do 2 KM. Mušterija ima, mora se narod pripremiti za zimu - rekao nam je Suljo. 

&nbsp;Sve iz bašte 

Ima i vrijednih žena, poljoprivrednica, koje su pripremile zimnicu i za prodaju. Među njima je i Senada Buljubašić iz Šija. 

- Pravila sam ajvar, đuveč, pekmez od šljiva, jabukovo sirće. Tegla ajvara je 8 maraka, a đuveč je 6. Mušterija ima, a kupuje onaj koji nije sam pravio. Svo povrće je iz moje bašte – govori nam Senada. 

Pijačni barometar&nbsp; 
Crvene paprike roge na maglajskoj pijaci prodavale su se po cijeni od 2 KM za kilogram ili 1,50 KM na gajbu, patlidžan 2, paprike od 1 do 1,50, paradajz od 1,50 do 2, a paprika na vrećicu 5 KM. Glavica kupusa koštala je 1 KM, kornišoni od 1 do 2 KM, mahune su bile 3, grah od 4,50 do 8, krompir 1 KM, a na vrećicu 8 KM. Crveni luk koštao je 1 KM, a bijeli 5 KM. Šljive mađarice plaćale su se od 1 do 1,50 KM.

Ponuda povrća na maglajskoj pijaci izuzetno je dobra

Otvorena birališta u općini Maglaj

U Zenici desetak biračkih mjesta nije otvoreno na vrijeme

Salčinović: Siguran sam da SBB pobjeđuje, Fahrudin Radončić može promijeniti ovu situaciju u državi

Za uspješne polaznice iz „Bontexa“ nude i posao

Dokazani patriota i borac za očuvanje integriteta Bosne i Hercegovine

Mušić: Očekujem pobjedu SBB-a i Fahrudina Radončića

Halilović: Jedna od posljednjih prilika da građani sami promijene svoj život

Građanima ne mogu obećati stabilnu grijnu sezonu

Ismet Sarajlić: Problem ZDK i Zenice je u ljudima koji ih zastupaju decenijama!

Zbog ljubavi prema Rudaru treneri i igrači rade volonterski

Zbog ogromne potražnje uglja prave se i liste čekanja

Snima se film o svirepo ubijenoj Arneli Đogić

Stanovnici herojskog grada prisjetili se svojih žrtava

Brezanki Adeli Kostić hitno potrebna pomoć za liječenje

Ćamil Zaimović: Na listama SBB-a BiH ljudi s dugogodišnjim znanjem i iskustvom

Voće i povrće skuplje nego lani, ali domaća zimnica nema cijenu

Zeničko-dobojski kanton

Otvorena birališta u općini Maglaj

U Zenici desetak biračkih mjesta nije otvoreno na vrijeme

Salčinović: Siguran sam da SBB pobjeđuje, Fahrudin Radončić može promijeniti ovu situaciju u državi

Za uspješne polaznice iz „Bontexa“ nude i posao

Dokazani patriota i borac za očuvanje integriteta Bosne i Hercegovine

Mušić: Očekujem pobjedu SBB-a i Fahrudina Radončića

Halilović: Jedna od posljednjih prilika da građani sami promijene svoj život

Građanima ne mogu obećati stabilnu grijnu sezonu

Ismet Sarajlić: Problem ZDK i Zenice je u ljudima koji ih zastupaju decenijama!

Zbog ljubavi prema Rudaru treneri i igrači rade volonterski

Zbog ogromne potražnje uglja prave se i liste čekanja

Snima se film o svirepo ubijenoj Arneli Đogić

Stanovnici herojskog grada prisjetili se svojih žrtava

Brezanki Adeli Kostić hitno potrebna pomoć za liječenje

Ćamil Zaimović: Na listama SBB-a BiH ljudi s dugogodišnjim znanjem i iskustvom

Voće i povrće skuplje nego lani, ali domaća zimnica nema cijenu