<p>U pustinji Mohave živi prsten kreozotnog grmlja po imenu „King Klon“, koji se smatra jednim od najstarijih živih organizama na Zemlji, piše IFL Science.<br></p>

<p>Ta klonska kolonija – grupa genetski identičnih biljaka koje sve potječu od jednog jedinog pretka – vjerovatno je počela da raste prije 11.700 godina, otprilike u vrijeme početka poljoprivrede.</p><p>Da bi provjerili starost te biljke, istraživači su izmjerili koliko je potrebno grmovima da izrastu izvana u prsten i primijenili su metodu radioaktivnog ugljena na centar samog prstena. Oba metoda su dovela do zaključka da proučavaju zaista staro grmlje.</p><p>Ustvari, Frenk Vasek, profesor na Kalifornijskom univerzitetu u Riversajdu, smatra da je taj grm bio jedan od prvih oblika života koji se proširio pustinjom nakon posljednjeg ledenog doba.</p><p>Iako je originalni centralni grm umro, okolni grmovi su direktni klonovi originala. Sistem korijena prvobitne biljke je polako izrastao prema izvana i rasli su novi klonovi, polako se pomjerajući prema izvana kako bi formirali prsten od 22x8 metara koji danas vidimo.</p><p>Premda izuzetno star, to nije najstariji organizam na Zemlji. Jedan od najstarijih je Pando, kolonija od 47.000 klonova jasike u Juti, za koji se smatra da je star 14.000 godina, piše "Telegraf".</p>

Kad je njegov život počeo, ljudi su tek počinjali da se bave poljoprivredom

U pustinji Mohave živi jedan od najstarijih organizama na svijetu

<p>Osoblje akvarijuma u Hendersonvilleu objavilo je na Facebooku da je njihova raža Šarlote (Charlotte) trudna. Akvarij je nazvao Šarlotinu trudnoću naučnom misterijom koja se dešava jednom u životu jer, u vrijeme kada je bila oplođena, u akvariju sa njom nije bilo mužjaka raža.<br></p><h2>Tragovi ugriza</h2><p>U izjavi za strane medije osoblje je objasnilo da postoje dva načina na koja je Šarlot mogla zatrudnjeti.</p><p>Jedan je rijedak proces aseksualne reprodukcije nazvan partenogeneza, u kojem se jajašca razvijaju u embrion bez oplodnje.</p><p>Brenda Rejmer (Ramer), izvršna direktorica tima ECCO, objasnila je da je drugi način na koji je Šarlote mogla zatrudnjeti zahvaljujući ajkuli koja je s njom premještena u akvarij u julu 2023.</p><p>- Počeli smo da primjećujemo tragove ugriza na Šarloti i pomislili da je druge ribe grizu pa smo je pomjerili, ali se pojava ugriza nastavila - rekao je Rejmer i dodala da tragovi ugriza ukazuju na parenje kod ajkula. Šarlot je imala tragove ugriza na ivicama peraja, primjetila je.</p><h2>DNK analiza</h2><p>Osoblje je otkrilo Šarlotinu trudnoću u septembru nakon što su prvi put primijetili otok na životinji za koju su prvobitno mislili da je rak. Veterinar akvarijuma, dr. Rob Džones (Jones), kasnije je potvrdio da je raža uzgajala tri do četiri jaja.</p><p>Akvarij će znati jesu li Šarlotini potomci nastali partenogenezom ili potencijalnim miješanjem kada se rode. DNK testiranje će vjerovatno biti obavljeno na ribama nakon njihovog dolaska.</p>

U izjavi za strane medije osoblje je objasnilo da postoje dva načina na koja je Šarlot mogla zatrudnjeti



Trudnu ražu koja živi u akvariju u Sjevernoj Karolini možda je oplodila ajkula

<p>Golema lična biblioteka utjecajnog prirodoslovca i biologa Čarlsa Darvina (Charles Darwin) bit će prvi put u cijelosti objavljena online.<br></p><h2>7.400 naslova i 13.000 svezaka</h2><p>Naučnici kažu da kolekcija knjiga, čiji je veći dio dosad bio nepoznat ili neobjavljen, upućuje na ''izniman obim'' Darvinovih istraživanja. Katalog će na 300 stranica detaljno prikazati naučnikovu ličnu zbirku knjiga koju čini 7.400 naslova i 13.000 svezaka.</p><p>Prethodni popisi uključivali su samo 15 posto biblioteke. Radilo se o knjigama, pamfletima i časopisima o temama poput biologije, geologije, filozofije, psihologije i religije, kao i o umjetnosti, historiji i putovanjima. Među novootkrivenim djelima je i njemački časopis s prvom poznatom fotografijom bakterije.</p><p>Većina radova je na engleskom, premda je polovina objavljena i na drugim jezicima, njemačkom, francuskom, italijanskom, španskom, nizozemskom i danskom.</p><p>Projekt pod nazivom ''The Complete Work of Charles Darwin Online'' trajao je 18 godina, a njegovo objavljivanje poklapa se s 215. godišnjicom Darvinovog rođenja. Vodio ga je dr. Džon van Vajh (John Wyhe) s Odjela za biološke nauke Nacionalnog univerziteta u Singapuru (NUS).</p><h2>Izniman stručnjak</h2><p>- Ovakav detaljan prikaz kompletne Darvinove biblioteke je bez presedana i omogućuje nam da više nego ikada dosad cijenimo činjenicu da Darvin nije bio izoliran naučnik koji je radio sam, nego izniman stručnjak svoga vremena koji je djela gradio na sofisticiranoj nauci, studijama i znanju hiljadu saradnika - rekao je Van Vajh. </p><p>- Doista, veličina i raspon djela njegove biblioteke ukazuju na izniman interes i obim Darvinovih istraživanja i tuđih radova.</p><p>Projekt uključuje i virtuelnu rekonstrukciju biblioteke s 9.300 poveznica na primjerke djela koji su dostupni besplatno.</p><p>Darvin je umro 1882. godine, a inventarom njegova doma evidentirano je više od 2.000 uvezanih knjiga. Istraživači su koristili rukom pisan katalog na 426 stranica iz 1875. godine te su uporedili njegove skraćenice da bi otkrili 440 nepoznatih naslova koji su izvorno bili u biblioteci.</p><p>Ostali izvori uključuju popise pamfleta, njegove lične bilježnice i zabilježbe, dnevnike njegove supruge Eme Darvin (Emma), knjige poklonjene Botaničkoj školi u Kembridžu 1908. i 30 tomova Darvinove korespondencije, zbirke pisama koje je biolog pisao i slao ljudima širom svijeta, piše Tportal.</p>

Naučnici kažu da kolekcija knjiga, čiji je veći dio dosad bio nepoznat ili neobjavljen, upućuje na ''izniman obim'' Darvinovih istraživanja

Golema lična biblioteka Čarlsa Darvina uskoro će biti objavljena online

<p>Mjesec se postepeno udaljava od Zemlje trenutnom brzinom od 3,8 centimetara godišnje, što se akumulira do impresivnih 38 milijardi centimetara u periodu od deset milijardi godina.</p><p>Zanimljivo je da deset milijardi godina predstavlja otprilike dvostruko veći period od dobi našeg Sunčevog sistema, a ujedno je i približno uporedivo s procijenjenom dobi cijelog svemira.<br></p><h2>Gotovo iste veličine</h2><p>Kako piše profesor Avi Loeb, zapanjujuća je činjenica da je prosječni kutni promjer Mjeseca, koji iznosi 0,515 stepeni, gotovo identičan prosječnom kutnom promjeru Sunca od 0,533 stepena. Ova gotovo savršena usklađenost omogućuje nam, s našeg jedinstvenog položaja na Zemlji, da budemo svjedoci potpunih pomrčina Sunca koja izaziva Mjesec. Međutim, budući da se Mjesec kontinuirano udaljava, njegova će se kutna veličina s vremenom smanjiti i postati znatno manja od Sunčeve, što će se dogoditi u roku od nekoliko stotina miliona godina. Dakle, svjedočimo dvjema fascinantnim koincidencijama: gotovo istim veličinama Sunca i Mjeseca na našem nebu te činjenici da se nalazimo na Zemlji upravo u vrijeme kada se ove koincidencije odvijaju.</p><p>Ali postoji još jedan element koji nas čini sretnima. Prosječna gustoća Sunca iznosi 1,41 gram po kubičnom centimetru, što je uporedivo s prosječnom gustoćom Mjeseca koja iznosi 3,34 grama po kubičnom centimetru. I ovo je čista koincidencija, s obzirom na to da je Mjesec hladno nebesko tijelo s čvrstom površinom, dok je Sunce ogromna zvijezda koja se većinom sastoji od vrućeg vodikovog plina.</p><h2>Plimna ubrzanja</h2><p>Plimna ubrzanja koja vanjska tijela vrše na Zemlju proporcionalna su njihovoj masi podijeljenoj kubom udaljenosti od Zemlje. Masa tih tijela određuje se njihovom prosječnom gustoćom pomnoženom s kubom njihovih promjera. Stoga se plimno ubrzanje na Zemlji izračunava kao prosječna gustoća tijela pomnožena kubom omjera između promjera tijela i njegove udaljenosti. Kutna veličina tijela, kada se promatra s Zemlje, odgovara omjeru promjera i udaljenosti.</p>

<p>&nbsp;Budući da Mjesec i Sunce imaju približno iste prosječne gustoće i kutne promjere kada se gledaju s Zemlje, oni također vrše slična plimna ubrzanja na našoj planeti. Ovo je još jedna nevjerovatna koincidencija. Plimno ubrzanje koje Mjesec vrši na Zemlji gotovo je deset miliona puta manje od zemaljske površinske gravitacije, koja iznosi 9,8 metara po sekundi kvadratno, dok je Sunčeva plima približno polovica Mjesečeve.</p><p>Loeb objašnjava da za buduće stanovnike Mjeseca Zemlja će se činiti da zauzima između 1,5 do 2 sepena u njihovom nebu, što je otprilike 3 do 4 puta veća veličina od one koju Mjesec ima kada se gleda sa Zemlje. Prosječna gustoća Zemlje iznosi 5,51 gram po kubičnom centimetru, što je otprilike četiri puta veća gustoća u odnosu na Sunce. Stoga će plimno ubrzanje koje Zemlja vrši na Mjesecu biti više od dva reda veličine veće od Sunčevog. Ovo ubrzanje izražava se kao približno jedan dio u deset hiljada u odnosu na lunarnu površinsku gravitaciju, koja iznosi 1,62 metara po sekundi kvadratno.</p><h2>Na Marsu</h2><p>Za buduće stanovnike Marsa mjeseci Fobos i Deimos imaju kutne promjere od 0,2 i 0,02 stepena. Njihove prosječne gustoće su 1,88 i 1,47 grama po kubičnom centimetru, zbog čega plimni učinak Deimosa na Marsu postaje zanemariv u poređenju s Fobosovim. Budući da je Mars udaljen od Sunca 1,52 puta više nego Zemlja, Sunce zauzima kutni promjer od 0,35 stepeni promatrano s površine Marsa. Ukupno gledano, plimno ubrzanje koje Sunce vrši na Marsu je otprilike četiri puta veće od onog koje vrši Fobos. Ovo ubrzanje čini dio otprilike 1 u 12 miliona marsovske površinske gravitacije, koja iznosi 3,71 metar po sekundi kvadratno, ili 38% zemaljske površinske gravitacije. Ako ljudi ikada terraformiraju Mars i vrate okeane na njegovu površinu, ovi plimni učinci postat će neizbježan dio njihovog svakodnevnog života. Sunčeva plima na Marsu bit će periodična s ciklusom od 1,88 godina, dok će se plima Fobosa ponavljati sa četvrtinom Sunčeve amplitude svakih 7 sati i 39 minuta. Faktor od 4 u plimnoj koincidenciji između Fobosa i Sunca za Marsovce nije toliko blizak kao faktor od 2 u Mjesečno-sunčanoj koincidenciji za Zemljane.</p><p>Je li Mjesečno-sunčana plimna koincidencija na Zemlji imala ključnu ulogu u omogućavanju razvoja složenog i inteligentnog života? U radu koji je Loeb zajedno bivšim postdoktorandom, Manasvi Lingamom, razvijao, iznijeli su tezu da plime mogu imati značajan pozitivan utjecaj na različite biotičke procese, uključujući abiogenezu, biološke ritmove, obnavljanje hranjivih tvari i fotosintezu. Posebno smo istaknuli velike alge kao potencijalne vremenske biološke potpise u reflektirajućim svjetlosnim krivuljama, koje bi mogle nastati neizravno kao posljedica snažnih plimnih učinaka.</p><p>Antropičko razmišljanje o plimama moglo bi se testirati u budućnosti ako otkrijemo egzoplanete s kompleksnim životnim oblicima koji imaju mjesece koji zadovoljavaju uvjet plimnog usklađivanja s njihovom matičnom zvijezdom. Ako odgovore: “nemamo mjesec”, znamo da su Zemljani doista sretni i posebni. Uostalom, svemir nije pod nikakvom obvezom da nagrađuje sve svoje stanovnike istim pogledom na okean.</p>

Mjesec se postepeno udaljava od Zemlje trenutnom brzinom od 3,8 cm godišnje, što se akumulira do impresivnih 38 milijardi cm 

Nevjerovatne koincidencije između Sunca i Mjeseca

<p>Uprkos tome što se Zemlja kreće oko Sunca brzinom od 107.826 kilometara na sat i obavlja potpunu rotaciju jednom svakih 24 sata, mnogi se pitaju zašto ne osjećamo kako se Zemlja vrti.&nbsp;</p><h2>Glatka rotacija</h2><p>Kada se nalazimo na vrtuljku u zabavnom parku, osjet je neizbježan – osjećamo se kao da smo izbačeni prema van, a jedino što možemo učiniti jest čvrsto se držati. S obzirom na to da se naša planeta okreće znatno brže od bilo kojeg vrtuljka, postavlja se pitanje zašto ne osjećamo potrebu da se držimo “za život drag”.<br></p><p>Kako to da rotacija Zemlje nije nešto što možemo osjetiti? Postoje dva ključna razloga za to, objašnjava Live Science. Prvi je taj da je Zemljina rotacija izuzetno glatka. </p><p>- Ako se vozite automobilom konstantnom brzinom na autocesti, i ako zatvorite oči te ignorirate buku ceste, osjećali biste se kao da ste mirni - objašnjava Stefani Dep (Stephanie Deppe), astronomkinja i stručnjakinja za sadržaj Vera C. Rubin Opservatorija u Čileu. Ako bi automobil stalno kočio, bili biste svjesni da ste u pokretu. Međutim, budući da se vozilo kreće konstantnom brzinom, stječe se osjećaj nepomičnosti. Drugim riječima, “svjesni smo da ne postoji nešto što bi se moglo nazvati apsolutnim kretanjem. Važno je samo relativno kretanje”, naglašava Greg Gbur, profesor fizike i optičkih nauka na Univerzitetu Sjeverne Karoline u Šarlotu.</p><p>- Pioniri poput Njutna (Newton) i Galilea već su istaknuli ovaj koncept - dodaje. </p><p>- Galileo je poznat po postavljanju misaonog eksperimenta u kojem se nalazite u unutrašnjosti broda. Bez obzira na to plovi li brod mirnim vodama ili je usidren u luci, prema zakonima fizike, ne biste osjetili nikakvu razliku.</p><p>Baš kao što se prilikom vožnje automobilom ili boravka na brodu cijeli naš okoliš kreće zajedno s nama, tako i sve na Zemlji putuje zajedno s planetom. Ako otvorite prozor automobila dok se vozite autocestom, osjetit ćete udar vjetra jer vas automobil “baca” u milione molekula zraka. Međutim, unutar automobila, sa zatvorenim prozorom, zrak se kreće zajedno s vama, stoga ne osjećate vjetar.</p><h2>Atmosfera naše planete se kreće</h2><p>Slično tome, atmosfera naše planete se kreće jednako brzo kao i mi – relativno gledano, ona je nepomična u odnosu na nas. Drugi razlog zbog kojeg ne osjećamo rotaciju Zemlje je gravitacija. </p><p>- Silina gravitacije koja nas privlači prema Zemlji neuporedivo je jača od sile koja bi nas inače izbacivala prema van - pojašnjava Dep. </p><p>Osjećaj koji doživljavamo kada nas vrtuljak izbacuje prema van ili kada automobil izvodi brze okrete naziva se centripetalna sila.</p><p>- Radi se o inerciji - pojašnjava Gbur. </p><p>- Vaše tijelo prirodno nastoji nastaviti kretati se ravno. Međutim, kada ste u automobilu, automobil vas prisiljava na promjenu smjera, uvlačeći vas u kružni pokret.</p><p>Zemljina rotacija izaziva izbacivanje svega prema van na sličan način, no sila koja sve zadržava čvrsto na tlu nadjačava ovu tendenciju izbacivanja. </p><h2>Najbrže kretanje</h2><p>- Ubrzanje gravitacije na površini Zemlje iznosi oko 9,8 m/s², dok je smanjenje tog ubrzanja usljed rotacije Zemlje na ekvatoru, gdje je kretanje najbrže, približno 0,03 m/s². Iako je to mjerljivo, u poređenju s onim što osjećamo zbog same gravitacije, ta razlika je zanemariva, stoga je ne primjećujemo - zaključuje Gbur.</p>

Ubrzanje gravitacije na površini Zemlje iznosi oko 9,8 m/s²

Zašto ne osjećamo kako se Zemlja okreće

<p>Osnivač Amazona i trenutno druga najbogatija osoba na svijetu, Džef Bezos, na kraju je ipak prodao oko 12 miliona dionica te kompanije "u oblaku", za oko dvije milijarde dolara, navodi se u podnesku u petak. To se desilo ubrzo nakon što je Bezos iznio plan za prodaju svojih akcija tokom sljedeće godine.</p><p>Prodaja je obavljena u srijedu i četvrtak, navodi se u posljednjem godišnjem izvještaju kompanije, prenosi Reuters. Prošle sedmice, Amazon je saopštio da će Bezos prodati do 50 miliona akcija u kompaniji.</p><p>Plan prodaje, koji podliježe određenim uslovima, usvojen je 8. novembra 2023. i bit će završen do 31. januara 2025. godine, dodaje se u dokumentima kompanije.</p><p>Podsjećamo, Bezos, koji se povukao sa mjesta izvršnog direktora kompanije i preuzeo funkciju izvršnog predsjednika 2021. godine, osnovao je Amazon kao onlajn prodavca knjiga 1994. godine.</p><p>Bezos u ovom momentu raspolaže sa neto vrijednosti od 200 milijardi dolara, prema Blumbergovom indeksu milijardera.</p>

Prodaja je obavljena u srijedu i četvrtak

Bezos prodaje akcije Amazona za oko dvije milijarde dolara

<p>Međunarodna stručna komisija konkursa International Medis Awards for Medical Research je završila ocjenjivanje 242 naučnoistraživačka rada. Sve visoke kriterije za nominacije za International Medis Awards ove godine je zadovoljilo 148 prijava. Međunarodna stručna komisija je izabrala i 18 finalista; među njima je i Gordana Bukara-Radujković iz Bosne i Hercegovine. Konkurs već desetu godinu nagrađuje izvrsna naučnoistraživačka dostignuća ljekara i farmaceuta iz država srednje i jugoistočne Evrope. Svečana dodjela nagrada će se održati 7. marta 2024. u Ljubljani, kada će među finalistima biti proglašeni pobjednici po pojedinim područjima.</p><p>Gordana Bukara-Radujković uvrstila se među finaliste na području pedijatrije s prijavljenim člankom „Evidence of increasing incidence of type 1 diabetes and ketoacidosis among children in the Republic of Srpska in period 2017–2022 with special focus on COVID-19 global pandemic years“. Objavljen je u naučnom časopisu Frontiers in Public Health.</p><h2>Svi finalisti</h2><p>Svi finalisti konkursa 10. International Medis Awards for Medical Research (po abecednom redu područja i država): </p><p>-	Farmacija: Lea Knez, Slovenija, i Milena Anđelković, Srbija </p><p>-	Gastroenterologija: Lorenz Balcar, Austrija, i David Bauer, Austrija</p><p>-	Ginekologija: Gabor Szabo, Mađarska, i Luka Roškar, Slovenija </p><p>-	Intenzivna medicina i anesteziologija: Dimitar Tonev, Bugarska, i Nikola Bradić, Hrvatska</p><p>-	Neurologija: Andras Salamon, Mađarska, i Marija Babunovska, Sjeverna Makedonija</p><p>-	Oftalmologija: Koraljka Hat, Hrvatska, i Maja Živković, Srbija </p><p>-	Pedijatrija: Gordana Bukara-Radujković, Bosna i Hercegovina, i Ivana Trivić Mažuranić, Hrvatska</p><p>-	Pulmologija i alergologija: Ivana Huljev Šipoš, Hrvatska, i Jure Urbančič, Slovenija</p><p>-	Reumatologija: Irina Gessl, Austrija, i Ana Banko, Srbija </p><h2>Pristigle 242 prijave</h2><p>Za nagrade 10. International Medis Awards mogli su se prijaviti ljekari i farmaceuti koji su svoje naučnoistraživačke radove objavili u uglednim naučnim publikacijama s faktorom uticaja višim od 1,500. Na konkurs su ove godine stigle 242 prijave iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Mađarske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. Svim visokim kriterijima za nominacije za nagradu International Medis Awards odgovaralo je 148 prijava.</p><p>Svečana dodjela nagrada će se održati 7. marta 2024. u Ljubljani.</p><p>Konkurs je 2014. godine osnovala slovenska farmaceutska kompanija Medis, koja je i danas glavni sponzor konkursa.</p>

Konkurs već desetu godinu nagrađuje izvrsna naučnoistraživačka dostignuća ljekara i farmaceuta iz država srednje i jugoistočne Evrope

Dokorica iz BiH među finalistima za medicinskog Oskara

<p>U Nacionalnom parku Mammoth Cave nedavno su pronađene dvije nove vrste drevnih morskih pasa koje datiraju prije 325 miliona godina.<br></p><h2>Očaravajući fosilni ostaci&nbsp;</h2><p>Ovi očaravajući fosilni ostaci otkrivaju nam živote stvorenja koja su nekada lutala drevnim morima, prije nego što su se kontinenti oblikovali u svoje sadašnje oblike. Troglocladodus trimblei, nazvan po istraživaču Barsleju Trimleju (Barclay Trimble), i Glikmanius careforum, oba su ctenacanths, drevni preci današnjih morskih pasa, čija prisutnost pruža dubok uvid u davna vremena Zemlje.</p><p>Osim što su bili impresivne veličine, oko tri do tri i po metra u dužinu, ovi morski psi iznenadili su stručnjake svojim zubima, koji su čuvali tajne njihove prehrane i načina života. Troglocladodus trimblei istaknuo se svojim zubima koji su podsjećali na rašljaste strukture, što je sugeriralo da su možda koristili specifične tehnike lova ili prehrane.</p>

<p>Budući da fosilni primjerci u Mamutovoj špilji nisu izloženi nikakvim elementima, često su puno bolje očuvani i zadržavaju mnogo više detalja od fosila pronađenih na površini, prenosi Live Science.</p><p>- U tako stabilnom okruženju te stvari izgledaju kao da su jučer izašle iz usta morskog psa - rekao je Džon Pol Hodnet (John-Paul Hodnett), paleontolog pri Povjerenstvu za parkove i planiranje glavnog grada Merilenda koji radi s paleontološkim programom Službe nacionalnih parkova.</p><h2>Snažan ugriz</h2><p>S druge strane, Glikmanius careforum pokazao je snažan ugriz, što je sugeriralo da su ovi grabežljivci bili prilagođeni loviti i konzumirati druge morske organizme u svojem okolišu. Ovi fosilni ostaci pružaju jedinstven uvid u drevni svijet, otkrivajući nam kako su izgledali, kako su se kretali, i kako su preživljavali u okruženju koje je bilo znatno drugačije od onog što danas poznajemo.</p><p>Njihovo otkriće potiče nova istraživanja i postavlja pitanja o evoluciji i ekologiji morskih organizama kroz milione godina historije naše planete, piše Klik.&nbsp;</p>

U Nacionalnom parku Mammoth Cave nedavno su pronađene dvije nove vrste drevnih morskih pasa koje datiraju prije 325 miliona godina

Otkriveno drevno groblje s dosad neviđenim bićima: Jedan detalj je sve posebno zapanjio

<p>Vukovi koji žive u zoni Černobilja razvili su tokom godina otpornost na rak, pokazala je najnovija studija američkih istraživača.</p><p>Vukovi, koji su mutirali, razvili su genome otporne na rak koji bi mogli da budu ključni za pomoć ljudima u borbi protiv te smrtonosne bolesti, prenosi Njujork post.&nbsp;</p><h2>Curenje radijacije</h2><p>U studiji objavljenoj prošle sedmice naučnici s Prinstona su ustanovili da su divlje životinje uspjele da mutiraju i prežive visoke nivoe radijacije koja je zahvatila to područje nakon što je nuklearni reaktor u černobilskoj elektrani eksplodirao 1986. godine - što je postalo najgora nuklearna nesreća na svijetu u historiji.</p><p>Ljudi su napustili ovo područje nakon što je usljed eksplozije radijacija iscurila u okolinu koja je izazvala rak, a zona od 1.000 kvadratnih milja je ograđena da bi se spriječilo daljnje izlaganje ljudi zračenju. Međutim, divlje životinje koje su se vratile u ovu oblast - uključujući čopore vukova, nisu pod utjecajem hronične izloženosti radijaciji, piše Tanjug.</p><p>Evolucioni biolog i ekotoksikolog Kara Lav, zaposlena u laboratoriju Šejn Kempbel-Stejton na Univerzitetu Prinston, proučavala je kako su mutirani vukovi evoluirali da prežive radioaktivno okruženje još od 2014. godine, kada je ona s timom ušla u zonu isključenja u Černobilu.</p><p>Ekipa je životinjama stavila ogrlice sa GPS uređajem i opremljene dozimetrima zračenja, a često su im uzimali krv kako bi razumjeli njihov odgovor na zračenje. Te ogrlice su im pomogle da imaju uvid gdje se vukovi nalaze i koliko su izloženi radijaciji, a na osnovu njih su saznali da su vukovi izloženi 11,28 miligrama radijacije dnevno, što je više od šest puta više od zakonske granice sigurnosti za ljude.</p><h2>Specifični genomi</h2><p>Imuni sistem černobilskih vukova izgledao je drugačiji od ostalih - slično kao kod pacijenata oboljelih od raka koji prolaze kroz terapiju zračenjem, otkrili su istraživači. Otkriveni su i specifični genomi vukova koji su najvjerovatnije otporni na povećan rizik od raka.</p><p>Kako se navodi, ova najnovija studija bi mogla da bude ključna za ispitivanje kako bi mutacije gena kod ljudi mogle da povećaju šanse za preživljavanje raka.</p><p>Černobilski divlji psi - koji se smatraju potomcima kućnih ljubimaca bivših stanovnika - također mogu da imaju sličnu otpornost na rak iako nisu proučavani na isti način kao njihovi divlji rođaci.</p><p>Psi su bili odmah u tom području nakon katastrofe i bolje su se prilagodili od drugih vrsta - poput ptica koje su doživjele ekstremne genetske defekte kao rezultat toksičnog zračenja. Studija je pokazala da se vukovi bore protiv raka slično kao ljudi, međutim, istraživanje je prekinuto najprije zbog pandemije COVID-19, a zatim i zbog sukoba u Ukrajini.</p>

Divlje životinje uspjele su da mutiraju i prežive visoke nivoe radijacije

Mutirani vukovi evoluirali da prežive radioaktivno okruženje 

Vukovi iz zone Černobila razvili sposobnost da se efikasnije bore protiv kancerogenih ćelija

<p>Penzioner David Marjot (95) iz Engleske prije nekoliko dana magistrirao je na londonskom fakultetu Kingston. Magistrirao je modernu evropsku filozofiju i postao najstariji magistar ovog fakulteta, nadmašivši jednog 93-godišnjaka koji je diplomirao 1994. godine.</p><p>- Bio je ovo težak posao. Moje pamćenje nije kao što je bilo ranije, ali sam imao sreće što sam imao profesore svjetske klase. To je bilo jedno jako pozitivno iskustvo. Mislim da je važno da uvijek nastavite s izazovima čak i kada starite - rekao je David, prenosi "Mirror". Na londonskom fakultetu započeo je školovanje 1952. godine, ali se poslije više od 70 godina vratio, kako bi proširio svoje znanje.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The oldest ever graduate from <a href="https://twitter.com/hashtag/KingstonUni?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#KingstonUni</a>, 95 year old Dr David Marjot spoke to <a href="https://twitter.com/BBCSurrey?ref_src=twsrc%5Etfw">@BBCSurrey</a> about his career and what led him to return to university after decades away. 🎓 <br><br>Listen from 3:39:00 👇 <a href="https://t.co/brXQym7Kfy">https://t.co/brXQym7Kfy</a> <a href="https://t.co/rO9uXWI9nR">pic.twitter.com/rO9uXWI9nR</a></p>&mdash; Kingston University (@KingstonUni) <a href="https://twitter.com/KingstonUni/status/1753083825540812975?ref_src=twsrc%5Etfw">February 1, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>No, iza svega se krije i jedna tužna priča. Marjot je priznao da je pohađao fakultet kako bi zaokupio misli nakon smrti svoje žene s kojom je bio 65 godina u braku.&nbsp;</p><p>- Znao sam da sam ograničen s vremenom. Studenti su bili jako dobri prema meni, čast mi je biti dio tako odličnog fakulteta - dodao je.</p><p>David sada razmišlja i o doktoratu koji bi trebao završiti do 102. godine.</p>

Magistrirao je modernu evropsku filozofiju i postao najstariji magistar ovog fakulteta

Sa 95 godina magistrirao na londonskom fakultetu: Iza svega se krije tužna priča

<p>NASA je počela seriju maratonskih letova u Aziji s najvećim svjetskim letećim laboratorijem, u ambicioznoj misiji poboljšanja modela koji pomažu u predviđanju i borbi protiv onečišćenja zraka.<br></p><p>Milioni smrti svake godine povezani su s onečišćenjem zraka, a poboljšanje sposobnosti identifikacije izvora i ponašanja može dovesti do preciznijih sistema upozorenja za javnost, javlja AFP, prenosi Aljazeera.</p><p>Počevši na Filipinima, DC-8 američke agencije leti do osam sati bez prestanka – ponekad samo 15 metara od tla – kako bi sakupio čestice zraka za proučavanje.</p><p>- Možemo pružiti direktna mjerenja količine onečišćenja koje dolazi iz različitih izvora, a to je jedan od primarnih inputa za modele predviđanja kvaliteta zraka - rekao je Beri Lefer (Barry) iz NASA-e.</p><h2>Kombinacija očitanja iz više izvora</h2><p>Predviđanje kvaliteta zraka oslanja se na očitanja sa zemaljskih stanica kao i sa satelita, ali obje metode su ograničene u svojoj sposobnosti da vide kako se zagađivači šire u zraku, kažu stručnjaci.</p><p>Očitavanja iz aviona mogu pomoći popuniti tu prazninu, poboljšati tumačenje satelitskih podataka i dovesti do tačnijih modela.</p><p>- Kombinacija očitanja iz zraka, svemira i tla neophodna je za politike u vezi s javnim zdravljem, industrijskom usklađenošću i očuvanjem ekosistema - rekla je Marija Antonija Lojzaga (Loyzaga), filipinska ministrica za okoliš i prirodne resurse.</p><h2>Trodimenzionalne karte zagađivača u zraku</h2><p>Opremljena desecima vrlo osjetljivih instrumenata, laboratorij NASA-e dvaput je do sada ove sedmice letio iznad nekih od najgušće naseljenih područja Filipina, uključujući regiju glavnog grada, prema stranici za praćenje FlightAware.</p><p>Pratio ga je manji mlažnjak NASA-e Gulfstream čiji instrumenti mogu stvoriti trodimenzionalne karte zagađivača u zraku.</p><p>U narednim sedmicama avioni će, također, provoditi istraživačke letove iznad Južne Koreje, Malezije i Tajlanda.</p><p>Rezultati studije bit će podijeljeni s javnošću nakon godinu, rekli su službenici programa NASA-e.</p><h2>Sve više smrti zbog onečišćenja zraka</h2><p>Projekt pod nazivom ASIA-AQ predstavlja saradnju između američke agencije i vlada u regiji koja ima jedne od najviših stopa smrtnosti povezanih sa zagađenjem zraka u svijetu.</p><p>Naučnica opservatorija u Manili Marija Kambaliza (Maria Cambaliza) potvrdila je novinarima da je blizu trećine globalnih smrtnih slučajeva povezanih s onečišćenjem zraka zabilježeno u Aziji.</p><p>Na Filipinima, dodala je, ima 100 takvih smrti na 100.000 ljudi, prenosi Hina.</p>

Na 100.000 ljudi na Filipinima se dogodi 100 smrtnih slučajeva zbog onečišćenog zraka

DC-8 američke agencije leti do osam sati bez prestanka – ponekad samo 15 metara od tla – kako bi sakupio čestice zraka za proučavanje

NASA poslala u Aziju leteći laboratorij da pomogne u borbi protiv smoga

<p>Proboj u borbi protiv trostruko negativnog raka dojke (najsmrtonosniji i najagresivniji) mogao bi biti na pomolu, tvrde australski naučnici.&nbsp;</p><h2>Selektivno cilja kancerogene stanice</h2><p>Za razliku od tradicionalne hemoterapije, novorazvijeni oralni lijek CDDD11-8 selektivno cilja kancerogene stanice unutar tkiva dojke, ostavljajući zdrave stanice neozlijeđenima. Ovaj obećavajući pristup proširuje se i na metastatske lezije otporne na standardnu hemoterapiju.<br></p><p>Trostruki negativni rak dojke, koji čini do 15 posto slučajeva raka dojke, predstavlja ogroman izazov zbog svog brzog rasta, posebno kod mladih pacijenata. Trenutne mogućnosti liječenja uključuju agresivnu hemoterapiju ili najsavremeniju imunoterapiju, s visokim stopama recidiva unutar pet godina.</p><p>Stručnjakinja za rak dojke Tereza Hikej (Theresa Hickey) s Univerziteta u Adelaideu vodila je eksperimente na CDDD11-8, izvorno dizajniranom za akutnu mijeloičnu leukemiju. </p><p>-Ovaj bi lijek mogao biti ključ za poboljšanje stope preživljavanja - ističe Hikej, naglašavajući važnost tog otkrića. </p><p>Studija vezana za taj lijek objavljena je u časopisu Oncogene.</p><p>Lijek inhibira ciklin-ovisnu kinazu 9 (CDK9), odnosno ključan put za rast akutne mijeloične leukemije. Naime, niti jedan lijek odobren od američkog FDA ne cilja CDK9, što CDDD11-8 čini potencijalnim revolucionarnim lijekom. Godine 2022. lijek je pokazao uspjeh u inhibiciji CDK9 u životinjskim modelima leukemije, što je u konačnici dovelo do poboljšanih stopa preživljavanja.</p><p>No, CDDD11-8 isto tako obećava u liječenju trostruko negativnih karcinoma dojke. Selektivnom inhibicijom CDK9 lijek sprečava transkripciju, proces koji pokreće brzi rast raka. Početni eksperimenti na modelima staničnih linija pokazali su smanjeni rast raka i povećanu smrt stanica raka, s pozitivnim ishodima uočenim i na modelima živih miševa.</p><h2>Obećavajući znakovi bez štetnih učinaka</h2><p>Uprkos optimizmu, Hikej priznaje potrebu za daljnjim razvojem prije prelaska na ispitivanja na ljudima. Testiranje provedeno na tkivu i organoidima raka dojke koje potječu od pacijenata dosad je otkrilo obećavajuće znakove bez štetnih učinaka na zdrave stanice. Australski tim se nada kliničkim ispitivanjima na ljudima u sljedećih pet godina, piše Telegraf.</p>

Revolucionaran novi lijek nudi nadu za ciljano i učinkovito liječenje protiv najsmrtonosnijeg i najagresivnijeg oblika raka dojke

Otkriven novi lijek koji može zaustaviti najsmrtonosniji oblik raka dojke

<p>Mimant, jedan od najmanjih Saturnovih satelita koji zbog izgleda i ogromnog kratera mnogi nazivaju „Zvijezda smrti“, možda krije veliku tajnu ispod kraterima izbrazdane površine – okean pun vode u tečnom stanju. To su otkrili istraživači koje je predvodio dr. Valeri Lejni iz Pariske opservatorije.<br></p><h2>Solarni sistem</h2><p>Oni smatraju da se „mladi“ okean formirao na Mimantu prije između 5 i 15 miliona godina, zbog čega ovaj satelit može biti glavna meta za proučavanje porijekla života u našem solarnom sistemu, piše Phys.org.</p>

<p>- Mimant je mali mjesec, ima prečnik od samo 400 kilometara, i ima površinu koja je prekrivena velikim kraterima i ne daje nikakvu naznaku skrivenog okeana ispod nje. Ovo otkriće uključuje Mimant u ekskluzivnu grupu satelita s unutrašnjim okeanima, među kojima su Enkelad i Evropa. Ipak, jedinstven je u odnosu na njih – njegov okean je nevjerovatno mlad, procjenjuje se da je nastao prije između 5 i 15 miliona godina - rekao je dr. Nik Kuper, koautor studije i istraživač Astronomske jedinice Škole fizičkih i hemijskih nauka Univerziteta Kraljica Meri u Londonu.</p><p>Ova starost utvrđena je pomoću detaljnih analiza interakcija plima i oseka Mimanta sa Saturnom. Tu je pomogla i neregularnost orbite. Naučnici su analizirali podatke koje je sa Saturna i njegovih satelita prikupila letjelica Kasini američke agencije NASA.</p><p>- Ovo je pravi timski rad, u kome su učestvovale kolege s pet različitih institucija i iz tri različite zemlje pod vodstvom dr. Valerija Lejnija. Otkrivena je još jedna fascinantna i neočekivana tajna Saturnovog sistema - rekao je dr. Kuper.</p><p>Otkriće okeana na Mimantu imat će veliki utjecaj na potragu za životom van Zemlje. Ako čak i mali, skoro neaktivni sateliti mogu da kriju okeane sa uvjetima za postojanje života, možda je vjerovatnoća postojanja sličnih uvjeta u svemiru mnogo veća nego što se misli.</p><h2>Krater Heršel</h2><p>Saturnov satelit Mimant, neki ga zovu i Mimas, otkrio je Vilijam Heršel 1789. Udaljen je od Saturna oko 200.000 kilometara i nalazi se u njegovom E prstenu. Prečnik joj je oko 400 kilometara, a ima površinu od 494.100 kvadratnih kilometara, što je slično površini Balkanskog poluotoka.</p><p>Najupečatljiviji oblik na ovom satelitu je krater Heršel, koji pokriva gotovo trećinu prečnika. Zbog njega mnoge podsjeća i na „Zvijezdu smrti“, izmišljenu svemirsku stanicu iz filmskog serijala ''Ratovi zvijezda'', piše Telegraf.</p>


Zahvaljujući podacima letjelice Kasini, naučnici otkrili tečnu vodu ispod kraterima izbrazdane površine Saturnovog satelita Mimant

''Zvijezda smrti'' ima skriveni okean?

<p>Grupa od desetak kitova ubica uspjela je da se oslobodi iz pukotine u ledu na moru u blizini grada Rausu na poluotoku Širetoko, saopćili su japanski zvaničnici. Zarobljene orke primijećene su početkom sedmice.</p>

<blockquote class="twitter-tweet" data-media-max-width="560"><p lang="ja" dir="ltr">羅臼沖 シャチおよそ10頭 <br>流氷に囲まれ身動きとれず<br>救出もできない状況<br> <a href="https://t.co/dJKCzVMUSd">https://t.co/dJKCzVMUSd</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/%E5%8C%97%E6%B5%B7%E9%81%93NEWSWEB?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#北海道NEWSWEB</a> <a href="https://t.co/j45Z9h6X2v">pic.twitter.com/j45Z9h6X2v</a></p>&mdash; NHK北海道 (@nhk_hokkaido) <a href="https://twitter.com/nhk_hokkaido/status/1754704911353192884?ref_src=twsrc%5Etfw">February 6, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Snimak kitova ubica kako panično pokušavaju da ugrabe zrak objavljen je na japanskoj televiziji, što je izazvalo veliku reakciju javnosti. Mnogo grupa zaštitnika životinja zahtijevalo je da im se hitno pomogne, a jedna od njih pokrenula je i peticiju o hitnom slanju ledolomca u taj dio mora, prenio je BBC.</p><p>- Vidio sam oko 13 kitova ubica koji glave izbacuju kroz pukotinu u ledu. Čini se da se bore kako bi udahnuli malo zraka. Djelovalo je kao da je tu i troje ili četvoro mladunčadi - rekao je za NHK aktivista koji je i napravio video.</p><p>Međutim, predstavnici Obalske straže danas su javili da djeluje kao da su se orke oslobodile ledenog kaveza jer je led dijelom nestao.</p><p>- Vjerujemo da su uspjeli sigurno pobjeći - rekao je jedan zvaničnik.</p><p>Za razliku od većine velikih morskih sisara, orke ne mogu da ostanu dugo pod vodom, već moraju da izađu na površinu svakih nekoliko minuta, piše Telegraf.</p>

Desetak orki bilo je zarobljeno u pukotini u ledu kraj obala Japana, gdje su panično pokušavali da ugrabe zrak

Kitovi ubice pobjegli iz ledenog kaveza!

<p>Vulkan je ponovno u četvrtak eruptirao u jugozapadnom dijelu Islanda, drugi put ove godine, prikazala je televizija RUV i drugi lokalni mediji.</p><p>To je šesta erupcija na poluotoku Rejkjanes od 2021.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="nl" dir="ltr">Het is opnieuw zover in IJsland🌋🇮🇸<br><br>Weer een vulkaanuitbarsting nabij Grindavik. <a href="https://t.co/BzlUAAgwdk">pic.twitter.com/BzlUAAgwdk</a></p>&mdash; Martijn Peters (@MartijnPeters_) <a href="https://twitter.com/MartijnPeters_/status/1755484529861517451?ref_src=twsrc%5Etfw">February 8, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Slika koju je objavio islandski dnevnik Morgunbladid prikazuje svijetlonarandžasto rastopljeno kamenje koje se izbacuje iz pukotina u zemlji.&nbsp;</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Eruption started just after 6am GMT on Reykjanes peninsula. This time a bit further North than December eruption and further away from town of Grindavik. <a href="https://t.co/hp0fGwiN76">pic.twitter.com/hp0fGwiN76</a></p>&mdash; Gisli Olafsson (@gislio) <a href="https://twitter.com/gislio/status/1755485668245905602?ref_src=twsrc%5Etfw">February 8, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Prošla erupcija počela je 14. januara i trajala dva dana, a lava je došla do predgrađa ribarskog grada Grindavika čijih je gotovo 4.000 stanovnika moralo biti evakuirano.</p>

To je šesta erupcija na poluotoku Rejkjanes od 2021.

Ponovno eruptirao vulkan na Islandu

<p>Blago iz bronzanog doba otkriveno u Španiji prije više od 60 godina sadrži metal koji nije sa Zemlje, pokazale su nove analize. Blago iz Vilene, kako je nazvano ovih 59 boca, posuda i komada nakita, dijelom je napravljeno od meteoritskog željeza.<br></p><h2>U jami u provinciji Alikante</h2><p>Arheolozi su ove predmete pronašli 1963. u jami u provinciji Alikante, prenosi LiveScience. U vrijeme otkrića opisano je da su predmeti izrađeni od „tamnog metala, svjetlucav je u nekim dijelovima, a pokriven je oksidom koji je uglavnom napukao“.</p><p>Novo istraživanje otkrilo je da je željezo korišteno u dva predmeta porijeklom od meteorita koji je pao na Zemlju prije milion godina, navodi se u studiji objavljenoj u žurnalu Trabajos de Prehistoria.</p><p>Za tu studiju istraživači su testirali dva željezna predmeta – narukvicu u obliku latiničnog slova C i šuplju sferu sa zlatnim dekoracijama, koja je možda svojevremeno bila ukras mača. Oba su napravljena između 1400. i 1200. godine prije nove ere.</p><p>- Veza između zlata i željeza je važna, oba elementa imaju veliku simboličnu i društvenu vrijednost. U ovom slučaju, predmeti su, vjerovatno, skriveno blago koje je pripadalo cijeloj zajednici, a ne samo jednog osobi. Nije bilo kraljevstva na Iberijskom poluotoku u ovom historijskom periodu - rekao je za LiveScience Ignjasio Montero Ruiz, istraživač španskog Historijskog instituta.</p><h2>Masena spektrometrija</h2><p>Korištenjem masene spektrometrije, tehnike koja analizira molekule na osnovu mase i naboja, otkrili su tragove legure željeza i nikla uporedivih s meteoritskim željezom, navodi se u studiji. Imajući u vidu da je sastav predmeta veoma sličan, dodao je Montero Ruiz, „oba objekta su možda napravljena od materijala s istog meteorita“.</p><p>- Tehnologija željeza je potpuno drugačija od metalurgije obrade zasnovane na bakru i plemenitim metalima poput zlata i srebra. Zato su ljudi koji su počeli da rade s meteoritskim željezom i kasnije s onim sa zemlje morali su da razvijaju novu tehnologiju. Fascinantno je vidjeti inovacije koje su došle s novim tehnologijama. Eksperimenti i radoznalost bili su dio ovih nekadašnjih društava - rekao je on.</p><p>Naučnici još ne znaju ko je napravio ove predmete i gdje su tačno napravljeni, ali znaju da je riječ o najstarijim do sada pronađenim predmetima od meteoritskog željeza na Iberijskom poluotoku. Oni daju i novi uvid u metalurgiju bronzanog doba.</p><p>Jedini do sada poznati predmeti od meteoritskog željeza iz prvog milenija prije nove ere su vrhovi strijela otkriveni u Švicarskoj.</p><h2>Predmeti iz istočnog Sredozemlja</h2><p>- Jedna opcija je da su predmeti iz istočnog Sredozemlja, gdje su postojali slični predmeti, poput bodeža i još nekih artefakata iz Tutankamonove grobnice. Nemamo dokaze koji bi mogli da ukažu na to da je proizvodnja lokalna, jer svi ostali primjeri meteoritskog željeza u Evropi su nastali kasnije - rekao je Montero Ruiz, piše Telegraf.</p>

U pustinji Mohave živi jedan od najstarijih organizama na svijetu

Trudnu ražu koja živi u akvariju u Sjevernoj Karolini možda je oplodila ajkula

Golema lična biblioteka Čarlsa Darvina uskoro će biti objavljena online

Nevjerovatne koincidencije između Sunca i Mjeseca

Zašto ne osjećamo kako se Zemlja okreće

Bezos prodaje akcije Amazona za oko dvije milijarde dolara

Dokorica iz BiH među finalistima za medicinskog Oskara

Otkriveno drevno groblje s dosad neviđenim bićima: Jedan detalj je sve posebno zapanjio

Vukovi iz zone Černobila razvili sposobnost da se efikasnije bore protiv kancerogenih ćelija

Sa 95 godina magistrirao na londonskom fakultetu: Iza svega se krije tužna priča

NASA poslala u Aziju leteći laboratorij da pomogne u borbi protiv smoga

Otkriven novi lijek koji može zaustaviti najsmrtonosniji oblik raka dojke

''Zvijezda smrti'' ima skriveni okean?

Kitovi ubice pobjegli iz ledenog kaveza!

Ponovno eruptirao vulkan na Islandu

Blago iz bronzanog doba napravljeno od vanzemaljskog metala

Nauka

U pustinji Mohave živi jedan od najstarijih organizama na svijetu

Trudnu ražu koja živi u akvariju u Sjevernoj Karolini možda je oplodila ajkula

Golema lična biblioteka Čarlsa Darvina uskoro će biti objavljena online

Nevjerovatne koincidencije između Sunca i Mjeseca

Zašto ne osjećamo kako se Zemlja okreće

Bezos prodaje akcije Amazona za oko dvije milijarde dolara

Dokorica iz BiH među finalistima za medicinskog Oskara

Otkriveno drevno groblje s dosad neviđenim bićima: Jedan detalj je sve posebno zapanjio

Vukovi iz zone Černobila razvili sposobnost da se efikasnije bore protiv kancerogenih ćelija

Sa 95 godina magistrirao na londonskom fakultetu: Iza svega se krije tužna priča

NASA poslala u Aziju leteći laboratorij da pomogne u borbi protiv smoga

Otkriven novi lijek koji može zaustaviti najsmrtonosniji oblik raka dojke

''Zvijezda smrti'' ima skriveni okean?

Kitovi ubice pobjegli iz ledenog kaveza!

Ponovno eruptirao vulkan na Islandu

Blago iz bronzanog doba napravljeno od vanzemaljskog metala