<p>Sa sve izraženijim klimatskim promjenama i toplotnim valovima, požari postaju sve veća opasnost i nanose sve veću štetu u BiH. Posljednjih dana, pored niza manjih koji se lokaliziraju, mnogo posla vatrogasnim službama zadaju veliki požari u kanjonu Rakitnice kod Konjica i na Rujištu kod Mostara. Onaj na području Čapljine, prema posljednjim informacijama, ugašen je, dok će se za potpuno gašenje nekih požarišta očigledno morati čekati kiša.&nbsp;</p><h2>Brzo djelovanje</h2><p>Osim vatrogasnih društava i helikoptera Oružanih snaga BiH, značajnu pomoć u gašenju pružili su i Air Tractori firme iz Osijeka. Na osnovu ugovora potpisanog u maju, dvije letjelice pružaju podršku tokom požarne sezone po cijeni od 1,3 miliona eura. Za ovaj iznos BiH bi mogla kupiti najmanje jednu, korištenu ali svoju, sličnu letjelicu ili ojačati kapacitete OSBiH. Starješina Profesionalne vatrogasne jedinice Konjic Nedim Makan kaže da je ovaj grad, nakon što je vidio da pomoć od viših nivoa ne stiže tako brzo, opremio jedinicu koja brzo djeluje u svim situacijama, pa i na teško pristupačnim terenima. Međutim, gašenje požara u kanjonu Rakitnice nije moguće sa zemlje. Uprkos blagovremenom izviđanju i pozivu, Makan kaže da Air Tractori nisu odmah djelovali.</p><p>- Air Tractori su opravdani za Mostar, Čapljinu i druga mjesta, ovdje kod nas nešto urade, ali skroz malo. Mi smo najzadovoljniji s Oružanim snagama. Oni imaju svoj sistem i to funkcioniše besprijekorno. Helikopter vuče vedro od 2 do 2,5 kubika, jedan Air Tractor nosi 2, a drugi 2,8 kubika vode. Smatram da su helikopteri puno bolji – kaže Makan. </p><p>Portparol Vlade i Štaba civilne zaštite HNK Pero Pavlović kaže da je odluka o angažmanu Air Tractora iz Hrvatske s terena ocijenjena kao odličan potez. Ipak, slaže se da je pitanje kada ćemo dobiti svoje letjelice već godinama bez odgovora.</p>

<h2>Zračne snage</h2><p>- Tema koja je aktuelna 15 i više godina je kada ćemo mi kao država imati svoje zračne snage koje će biti pripravne u svakom trenutku i na svakom pedlju BiH priskočiti u pomoć. Nisam osoba koja može odgovoriti na to pitanje, ja samo svjedočim da se godinama o tome priča i priča. Obično kad gori ta priča je nešto glasnija, čim se pogasi ili padne kiša neke druge teme su u fokusu – kaže Pavlović. </p><p>Dodaje da je ranije za angažman vojnih helikoptera trebala vječnost, dok se danas operativnije radi. Napravljen je pomak i u općinama opremanjem vatrogasnih jedinica, a videonadzorom je pokriven skoro cijeli kanton. Ipak, naglašava da štete koje u posljednjih samo pet godina požari nanose flori i fauni idu u prilog zahtjevima za nabavku letjelica.</p><p>- U kontekst ukupnih troškova nikad nismo stavili ni koliko je narušena kvaliteta življenja ljudi na tom prostoru. Iza požara ostaje i mogućnost klizišta i ono što je najgore je da iza nas ostaje spaljena zemlja. Zato je nevjerovatno bitno da smo s ove dvije letjelice napravili mali korak, vjerujući da će njihovi učinci biti poticaj ljudima koji donose odluke i upravljaju našim resursima i sredstvima da se krene u tom pravcu – ističe Pavlović. </p>

<h2>Maksimum s malo sredstava</h2><p>Sudski vještak iz oblasti protupožarne zaštite Mirsad Hasanić ističe da vatrogasci u BiH i s malo sredstava i opreme daju maksimum.</p><p>- Sredstva s kojima radimo nisu dostatna za ovakve požare koji se javljaju ove i prošlih godina, kad god su ovakve vrućine, pa dok kiša ne dođe to se, nažalost, i ne ugasi. Kad je o letjelicama riječ, naravno da je bolje imati&nbsp;svoje, jer to se onda može upotrijebiti odmah. Kod požara je najvažnije gašenje čim on nastane. Vjerovatno i vlada zna ove činjenice, ali sve zavisi od ekonomskih mogućnosti i velikih cijena takvih letjelica – kaže Hasanić, te upozorava da je veliki broj požara posljedica nemara pojedinaca.</p>

Obično kad gori ta priča je nešto glasnija, čim se pogasi ili padne kiša neke druge teme su u fokusu, kaže Pero Pavlović, portparol Vlade HNK


Hoćemo li konačno imati svoje letjelice

<p>Postoje slučajevi koji prevazilaze granice jedne krivične istrage i postaju ogledalo sistema. U Bosni i Hercegovini, nažalost, mnogo je takvih slučajeva, a jedan od najsvježijih je zlostavljanje petogodišnjeg dječaka u vrtiću u Hadžićima.</p><p>Slučaj još nije dobio sudski epilog, optužnice nema, a otac je primoran da pravdu traži s transparentom ispred zgrade Vlade KS.</p><p>Kada roditelj mjesecima obilazi institucije, šalje dopise, traži odgovore i na kraju završi s transparentom ispred institucija, to nije dokaz njegove želje za medijskom pažnjom. To je priznanje države da nije uspjela uraditi ono zbog čega postoji, a to je zaštititi dijete i osigurati pravdu.</p><p>Najviše zabrinjava činjenica da se u ovom slučaju više ne govori samo zlostavljanju djeteta, nego i o sporosti, šutnji i izostanku odgovora institucija. Svaki dan bez jasne odluke ostavlja prostor za sumnju i nepovjerenje.</p><p>Suspendovati odgajateljice koje su više od pola sata zlostavljale dijete, vezivale i tjerale drugu djecu da mu se rugaju dok ono plače i vrišti je u najmanju ruku nedovoljno. Otac Mirnes Fatić tvrdi da tačno zna imena i prezimena ljudi koji „koče“ podizanje optužnice i procesuiranje odgovornih.</p><p>Posebno je bolna činjenica da je riječ o djetetu koje bi upravo u vrtiću trebalo osjećati najveću sigurnost. Nijedan roditelj ne ostavlja svoje dijete u odgojno-obrazovnoj ustanovi razmišljajući hoće li ga tamo neko ponižavati ili zlostavljati.</p><p>Povjerenje koje roditelji daju takvim ustanovama jedno je od najvećih koje čovjek može pružiti. Upravo zbog toga obaveza institucija je da utvrde činjenice, sankcionišu odgovorne i time pošalju poruku da nijedno dijete nije prepušteno samo sebi, te da je nulta tolerancija za svaki vid zlostavljanja, a posebno zlostavljanja djece.</p>

Svaki dan bez jasne odluke ostavlja prostor za sumnju i nepovjerenje

Nulta tolerancija

<p>Osnivač Istraživačko – dokumentacionog centra Mirsad Tokača priveden je danas u Rogatici zbog zastave BiH koju je imao na anteni svog automobila. Tokom dvosatnog zadržavanja, odbio je dati bilo kakvu izjavu, platiti kaznu od 100 KM zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira i zatražio sudsko odlučivanje.</p><p>- To je potpuna besmislica. Narušavati javni red i mir možete samo ako kršite zakon, a zakon o zabrani nošenja zastave RBIH ne postoji. To je legalna, legitimna zastava, simbol države i njenog kontinuiteta. To i jeste cilj. Mene ili bilo koga personalno mogu maltretirati, ganjat ćemo se po sudu, ali ovo je više politička poruka i demonstracija moći. Pokušaj da se ljudi zaplaše i da im se zabrani da se izražavaju. Upotreba simbola je način izražavanja. Zastava s ljiljanima je dokaz kontinuiteta države, jer pod tom zastavom ona je primljena u UN, pa je cilj stvoriti osjećaj da je Bosna nastala u Dejtonu i da su oni u tu državu unijeli nešto. Jesu, unijeli su zločine, unijeli su genocid, stravična stradanja, razaranja, žrtve … A ovu zastavu niko ne može, niti će moći da zabrani, a pojedinačna sudbina nas koji ćemo se boriti za svoja prava je nešto sasvim drugo – kazao je Tokača za “Avaz”.</p>

U Rogatici priveden Mirsad Tokača zbog zastave Republike BiH: Policajci mu se poslije izvinjavali

<p>Dodaje da je od policajaca u Rogatici dobio izvinjenje, te da im je kazao da razumije da svoje zadatke obavljaju po naređenju.</p><p>- To naređenje je očigledno stiglo s vrha. Tražio sam da razgovaram s njihovim pretpostavljenim, da vidim ko je njemu naredio, jer je to sistem hijerarhijski postavljen i ovo se ne događa samo meni. Događalo se mnogima, pa zamislite koliko je takvih neprijavljenih slučajeva i situacija u kojima su ljudi maltretirani. Vidjeli smo kod Doboja žene koje su policajci maltene fizički napali. Srećom, ja nisam imao tu vrstu provokacije, bili su vrlo korektni. Rekao sam im da imaju dva sudska slučaja izgubljena, u Doboju i Banja Luci, da nemaju pravo postupati suprotno odlukama suda, ali njih to ne zanima, jer to je demonstracija sile. U Kopačima su čovjeku ušli u privatni posjed, s kuće mu skinuli zastavu. To je takva vrsta nasilja. Nisu nas pokopali sve, pa hajde sad da vršimo razne vrste pritiska na ljude. Mi moramo pružiti otpor, zakonima, pred sudovima braniti svoja prava – ističe Tokača.</p>

To je legalna, legitimna zastava, simbol države i njenog kontinuiteta, rekao je

Mirsad Tokača nakon privođenja u Rogatici za "Avaz": Zastavu s ljiljanima niko ne može, niti će moći da zabrani

<p>U danima uoči još jedne kolektivne dženaze u Potočarima, Nedžiba Salihović iz bratunačkog sela Biljača uči fatihe za svakog od ubijenih članova uže i šire porodice. Osim supruga Rifeta, tokom genocida u Srebrenici ubijeni su i njen sin Kiram, brat Sadik Zukić, više od 100 bliskih rođaka.</p><h2>Trenutak rastanka</h2><p>- Ovo me baš pogodi, a 11. juli me potrese da ne mogu za mjesec da se oporavim. Onoliku familiju izgubiti – sina, brata, muža, daidžiće, amidžiće, tetiće, zetove... neki ni oženjeni nisu bili. Kad počnem učiti fatihe, ne možeš ih nabrojati. I ovih deset, koje ukopavamo ove godine, sve su to moja braća i moji sinovi. Sve je to naše Podrinje – kroz suze govori Nedžiba.</p><p>Početka genocida, trenutaka rastanka sa suprugom u Potočarima, kojem je iz naručja uzela osmomjesečnog unuka, živo se sjeća i 31 godinu poslije. Muž Rifet je ubijen u Potočarima, Kiram na putu smrti prema slobodnoj teritoriji, a Nedžiba je nakon agresije obišla 11 masovnih grobnica, pet puta išla na identifikaciju u Tuzlu, kako bi pronašla i u jednom danu ukopala njihove nekompletne posmrtne ostatke.</p>

<h2>Dolina tuge</h2><p>- Znao je da neće preživjeti, jer je vidio da su se okupili Mladićevi zlikovci, a ja sam mislila da neće preživjeti ni muško, ni žensko. Moj mi je muž rekao da čuvam djecu i unuče. Bori se, srce moje, da preživiš kako znaš, to su moje zadnje riječi bile. Godine koje sam proživjela s njim nikad ne mogu zaboraviti. Zato su Potočari danas mračna dolina tuge. Sinoć čekam jaciju, pa se pitam kako ja to mogu da izdržim. Tri i po godine u Srebrenici sam preživjela i opet moje komšije Srbi, nažalost, negiraju moje izjave. Uzdam se u dragog Allaha, On me jedini spašava. Muža sam sinoć sanjala, došao da mi traži 100 maraka da daruje praunuče – priča nam Nedžiba.</p><p>Očaj i bol koje osjeća danas jednako su jaki kao i 1995. godine, kada je u Dubravama kod Tuzle od vojnika UN-a tražila informaciju o svojim voljenima. Taj trenutak ostao je zabilježen na fotografiji američkog reportera Rona Haviva, koja je postala jedno od najupečatljivijih svjedočanstava o genocidu u Srebrenici.</p><h2>I ovih deset, koje ukopavamo ove godine, sve su to moja braća i moji sinovi. Sve je to naše Podrinje, kroz suze govori Nedžiba.</h2>

Očaj i bol koje osjeća danas jednako su jaki kao i 1995. godine, kada je u Dubravama kod Tuzle od vojnika UN-a tražila informaciju o svojim voljenima

Srebrenička majka Nedžiba Salihović za „Avaz“: Potrese me 11. juli da ne mogu za mjesec da se oporavim

<p>Zastavu Republike BiH, pod kojom je naša zemlja 1992. godine primljena u članstvo Ujedinjenih nacija i koja je sve do 1998. godine bila zvanično državno obilježje, policija RS-a već mjesecima pokušava protjerati iz ovog entiteta. </p><p>Obilježja se otimaju navijačima s automobila, terasa i krovova stambenih objekata, a nezakoniti postupci MUP-a pokušavaju se obrazložiti navodnom uznemirenošću građana kada ugledaju šest zlatnih ljiljana. </p><h2>Presude sudova</h2><p>Iako su postupajući sudovi izrekli presude po kojima isticanje ove zastave ne predstavlja prekršaj, u proceduru su upućene izmjene krivičnog zakona, kojima bi se korištenje obilježja Armije RBIH smatralo krivičnim djelom. Iz dosadašnje prakse, međutim, jasno je da policijski aparat manjeg bh. entiteta ne pravi razliku između zastave BiH i također legalnih obilježja Armije RBiH. </p><p>S obzirom da hiljade učesnika Marša mira, ali i maratona i drugih sadržaja programa obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, prema Potočarima ide sa stotinama zastava s ljiljanima, nameće se pitanje hoće li policija, kao u slučaju dvije žene kod Doboja, pokušati da ih oduzme. U Organizacionom odboru kažu da će Marš mira proteći kao i ranijih godina, te da ove godine očekuju još veći broj učesnika nego prethodnih.</p><h2>Legalna zastava</h2><p>Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović podsjeća da je Sud u Banja Luci jasno dao do znanja da je zastava s ljiljanima potpuno legalna, te se nada da će bar u ovim danima proraditi savjest kod odgovornih u RS-u.</p><p>- Pored svih napora koje ulažu da zabrane nazive gradova - Bosanski Novi, Bosanski Šamac, Bosanski Brod ..., da zabrane bosanski jezik, kulturu, historiju bosansku, sve u cilju brisanja bosanskog identiteta, ipak to neće moći. Postoje pravne instance koje će kad-tad djelovati, kao što je djelovao Haški tribunal, kao što je djelovao Sud u Banja Luci. Sve nasilu proklamovane ideje na kraju dožive sunovrat. I svi zakoni, koje je nasilu donijela NSRS morali su biti povučeni – dodaje Tahirović.</p>

Sve nasilu proklamovane ideje na kraju dožive sunovrat, kaže predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović

Hoće li progoniti ljiljane i na Maršu mira?

<p>Dizanje međunacionalnih tenzija i mantranje ugroženošću naroda, toliko je otrcan predizborni trik aktuelne vlasti u RS da je o njemu izlišno i govoriti, kazao je za "Avaz" Miljan Kovač, novinar iz Banja Luke.&nbsp;</p><p>Komentirajući usvajanje deklaracije o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u NSRS, Kovač kaže da uvijek ima onih koji se na predizborni trik upecaju, pa se ponovo svrstavaju u svoje nacionalne torove.</p><p>- Zbog čega? Ko nas to napada? E o tome takvi, a nije ih malo, ne razmišljaju. U taj kontekst, bez dileme, spada i ovaj najnoviji, ja ću reći skupštinski cirkus. U prilog mojoj tvrdnji ide i činjenica da su predlagači dvije organizacije koje su godinama marionete vlasti i ništa drugo. Na stalnoj produkciji krize populisti prikupljaju glasove, jer ništa korisno, suvislo ovom narodu nemaju ponuditi - kaže Kovač.</p><p>Dodaje da se na isti način ponašaju i aktuelna vlast i njena korisna opozicija, utrkujući se ko će bolje zaštititi tzv. nacionalni interes, a zapravo ko će bolje obmanuti narod.</p><p>- U iste svrhe se koristi i priča o državnoj imovini, pa manipulacija ide do tog nivoa da se namjerno miješaju pojmovi "imovina" i "teritorija" i ljudi plaše da će im neko odnijeti rijeke i planinine. Isto je i s nacionalnim spomenicima, o kojima pričaju i neki političari za koje garantujem da bez guglanja ne znaju nabrojati tri nacionalna spomenika u BiH. Dakle, stara priča za naivne se ponavlja - priča se o nacionalnim interesima, ugroženosti, a samo vrlo rijetki govore o interesima čovjeka, radnika. Kada je o nacionalnim spomenicima riječ, ako se on nalazi u BiH naravno da je nacionalni spomenik BiH, ali opet mijenjaju teze - tobože neće više biti srpska ako je nacionalni spomenik BiH. Pri tome ne govore o suštini, o načinu da se nacionalni spomenici stvarno zaštite i da im se da pažnja koju zaslužuju. Neka objasne po njihovoj logici čiji bi to nacionalni spomenik trebala biti Saborna crkva u Mostaru, a čiji Ferhadija džamija u Banjoj Luci - ističe Miljan Kovač.</p>

U prilog mojoj tvrdnji ide i činjenica da su predlagači dvije organizacije koje su godinama marionete vlasti i ništa drugo, kaže Kovač

Miljan Kovač o deklaraciji NSRS za "Avaz": Na stalnoj produkciji krize populisti prikupljaju glasove

<p>Do isteka roka za registraciju birača iz dijaspore za glasanje na Općim izborima u BiH preostalo je još 13 dana, a proces teče kontinuirano. Prema riječima predsjednika Centralne izborne komisije BiH, Jovana Kalabe, broj prijava je na nivou onih iz ranijih izbornih ciklusa.</p><p>- Postoje dezinformacije da je CIK odbio mnogo prijava, ali CIK još uvijek nikog nije odbio. Svi građani BiH, koji žele da se registruju za glasanje putem pošte, mogu to uraditi do 21. jula. Samo za prijave koje nisu bile potpune, koje su neuredne, birači dobijaju obavijest da ih isprave, dopune s onim što ih nedostaje. Bilo je i dezinformacija da pada zainteresovanost građana za glasanje putem pošte. Međutim, kad uporedimo podatke s prethodna dva izborna ciklusa to je otprilike taj broj. Čak je sad prijava možda i više u ovom periodu, jer naši građani se uglavnom prijavljuju u zadnjih par dana - kaže Kalaba.</p><p>Za glasanje putem pošte do sada se prijavilo 24.820 birača, a obrađeno je 15.747.</p><p>- Onih koji ne ispunjavaju uslove je negdje oko 1.700 i oni su dobili obavijest da trebaju ispraviti aplikacije. Najčešće greške koje se dešavaju su da građani, prilikom skeniranja, lične karte, skeniraju samo jednu stranu, a trebaju obje. Ili se ne potpišu na zahtjev i slično. Imaju još dovoljno vremena da se registruju za glasanje putem pošte ili u DKP-u - ističe Kalaba.</p>

Bilo je i dezinformacija da pada zainteresovanost građana za glasanje putem pošte, kazao je

Jovan Kalaba za "Avaz": Za glasanje putem pošte do sada prijavljeno 24.820 građana, CIK još nikog nije odbio

<p>NSRS usvojila je "Deklaraciju o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda u Bosni i Hercegovini", još jedan sporni dokument u kojem se RS tretira kao država i kojim se ponovo traži vraćanje njenih dejtonskih nadležnosti.&nbsp;</p><p>Deklaracijom se traži pokretanje postupaka za poništenje odluka visokih predstavnika, sprečavanje "svih pokušaja da se oduzme imovina RS", zaštita kulturno - istorijskog nasljeđa od negiranja i prisvajanja, kao i produbljivanje saradnje sa Srbijom.</p><p>- Brojne deklaracije kojima se iskazuje briga za sopstvenu etničku grupu, uz odsustvo samokritičke refleksije u protežiranju sopstvenih nacionalnih interesa, ilustracija su zarobljenosti građana, ali i javnog i političkog diskursa, u raljama prošlosti, nedopuštanja od strane političara da se živi sadašnjost a kamoli promišlja budućnost. Svake izborne godine uzavre politička krv i vidimo da živimo reprizu života. Nacionalne strasti i produciranje ugroženosti od drugih su paravan za nedostatak vizije o poboljšanju životnog standarda i ekonomskog prosperiteta. I tako će biti sve dok je dovoljan broj pristalica takvih sumanutih politika - kazala je za "Avaz" politička analitičarka Tanja Topić.</p>

I tako će biti sve dok je dovoljan broj pristalica takvih sumanutih politika, kazala je Topić

Tanja Topić o novoj Deklaraciji NSRS za "Avaz": Ilustracija zarobljenosti građana u raljama prošlosti

<p>Narodna skupština RS-a ponovo je pretvorena u poligon s kojeg se lansiraju probni baloni u obliku deklaracija koje nikoga ne obavezuju, ali služe da se barem na papiru država razvlasti i proglasi unitarnom, da se RS nazove državom, da prisvoji državnu imovinu i poništi sve odluke svih visokih predstavnika koje joj nisu po volji.&nbsp;</p><p>To je otprilike i sadržaj teksta, kojeg su pripremili Boračka organizacija i izvjesna asocijacija “Stvaraoci RS”, koja se jučer našla na klupama poslanika. Uz zahtjev da se spriječi prisvajanje nacionalnih spomenika (!?), pojača saradnja sa Srbijom, tek uzgred spomenuti su ekonomski razvoj, obračun s kriminalom i ravnomjeran razvoj svih dijelova entiteta.</p><p>I građanima RS-a već odavno je poznato da je NSRS, nažalost, postala pozornica brojnih igrokaza, koji sve nas čvrsto drže na evropskom dnu po svim parametrima po kojima bismo cijenili kvalitet našeg života. U njoj su se usvajali dokumenti kojima su se negirale nadležnosti Ustavnog suda, Suda BiH, SIPA-e, VSTV-a BiH, potom su se oni poništavali, a entitetski zvaničnici dolazili pred Sud kojeg ne priznaju i provodili njegove odluke. Usvajali su se, pa poništavali, entiteski izborni i zakon o VSTV-u RS, bezuspješno pozivali kadrovi iz RS-a da napuste državne institucije, prijetilo kaznama onima koji bi proveli odluku državnog organa ili OHR-a...</p><p>Novom deklaracijom ponovo se traži vraćanje “dejtonskih nadležnosti RS”, što uključuje i poništavanje niza odluka OHR-a. Treba li podsjećati da su svi zakoni koje je nametnuo OHR i koji bi RS sada da poništi, a vezani su za sve bitne državne institucije, usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH, i to glasovima zastupnika i delegata koji pripadaju stranci koja je u međuvremenu promijenila mišljenje?! Hoćemo li se sjetiti ko je svojevremeno potpisao i zahtjev za prijem BiH u NATO?! Dok poput suncokreta mijenja stavove, pa i već usvojene zakone, režim u RS-u se očigledno najprije sam sa sobom mora dogovoriti.&nbsp;</p><p>U šumi akata teško ih je i evidentirati i razlučiti koji je na snazi, a koji ne važi, šta je na stolu, šta u ladici i može li se uopće dogovarati bilo šta s političarima koji će svaki eventualni dogovor promijeniti kako vjetar puhne. Ako je cilj pompezno najavljivanih deklaracija samo zbijanje nacionalnih, glasačkih redova, nije sramota priznati, jer narod je to već prepoznao.&nbsp;</p>

I građanima već odavno je poznato da je NSRS, nažalost, postala pozornica brojnih igrokaza

Suncokret politika RS-a

<p>Pad izvoza, gašenje velikih kompanija, enormna zaduživanja entiteta, dospijeće na sivu listu Moneyvala, kriminal, korupcija, politička nestabilnost, nedostatak stranih investicija... duga je lista stvorena neradom, pogrešnim odlukama i destruktivnim djelovanjem aktuelnih vlasti u BiH. Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, ekonomski stručnjak Muris Čičić, međutim, ocjenjuje da je upravljanje makroekonomskim tokovima najveći ekonomski izazov BiH. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p><h2>Nemamo sistem</h2><p>- Nemamo sistem koji bi omogućio da određeno tijelo vodi te aktivnosti, da vodi proces i da vidi gdje je početak i kraj određenih akcija. Rascjepkani smo, organizovani na način da se ne zna ko za šta odgovara, ima dosta preklapanja nadležnosti, pa se ne razumije ni šta je čiji zadatak – kaže Čičić. &nbsp;</p><p>RS i FBiH su u ovoj godini planirali, a na tome uspješno i rade, zaduženja veća od 4,5 milijardi KM. Milijarde koje će vraćati neko drugi najvećim dijelom služe za pokrivanje budžetskih deficita i funkcioniranje sistema. Čičić podsjeća da BiH nije previše zadužena država, ali osim svrhe zaduživanja, upitnim smatra izostanak koordinacije na državnom nivou.</p><p>- Vlada RS i Vlada FBiH, bez ikakve koordinacije, uzimaju kredite na Londonskoj berzi ili negdje drugo, a Vijeće ministara zaduženo je samo za određene aktivnosti. To je vrlo opasno i može rezultirati užasnim posljedicama. I sada već počinju da frcaju milijarde, jer desetine miliona očigledno ništa ne znače, a dugove će plaćati naši unuci – ističe Čičić. </p><p>Ukazuje da se krediti uzimaju s kamatama od 4,6, umjesto sa 1 posto kod međunarodnih institucija. </p><h2>Užasno iracionalno</h2><p>- Problem je što oni neće da im se neko petlja i određuje uslove pod kojima mogu uzeti kredit. Uštedili bi, ali šta je za našu gospodu 100 miliona. To je užasno iracionalno. Glupo je kroz kamate platiti 100 miliona, ako se ta sredstva mogu upotrijebiti za hiljadu drugih namjena. Napuštanje saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama meni liči na samoubilački potez – dodaje Čičić. &nbsp;</p><p>Štete zbog svrstavanja BiH na sivu listu Moneyvala tek će biti poznate, ali zbog opstrukcija prilikom usvajanja potrebnih zakona snosit će ih i građani, i privreda, pa i bh. dijaspora. Ovaj poraz naš sagovornik smatra namjernom opstrukcijom snaga koje žele da ova zemlja ima slabiji rejting. </p><p>- Kome to odgovara, osim onima koji su ovdje radi opstrukcije. Ničim ne mogu opravdati tu glupost, jer to je samouništavajuće. Nije dobro za građane, bez obzira na etničku pripadnost, a nije dobro ni za organizacije, preduzeća, institucije. Dugo nam je trebalo da shvatimo da postoje političke snage koje zaista rade na destrukciji ove zemlje – kaže Čičić.</p><h2>Imidž države</h2><p>Nastup nogometne reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu, ali i slika koju su svijetu predstavili njeni navijači, više je od običnog sportskog događaja i važan je iskorak na planu afirmacije ove zemlje.</p><p>- Svi znamo koliko je imidž jedne zemlje važan za uspjeh. Uspjeh naše reprezentacije i sva događanja oko tog uspjeha, uključujući ponašanje navijača, tek će pokazati svoje efekte. Imidž je nešto što ne možete izmjeriti ili dodirnuti, ali je to nešto što lebdi u komunikaciji među ljudima i utječe na konkretne aktivnosti – dodaje Čičić.</p>

Napuštanje saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama meni liči na samoubilački potez, upozorava Čičić

Akademik Muris Čičić o trenutnom stanju: Vlasti nas zadužuju bez mjere, milijarde će vraćati naši unuci

<p>Sutra oko 8.30 sati iz Nezuka prema Potočarima polaze učesnici Marša mira, kako bi pohodom dugim oko 100 kilometara odali počast žrtvama genocida u Srebrenici. Oni će proći stazama kojima su jula 1995. godine preživjeli Srebreničani pokušavali stići do slobodne teritorije, usput nailazeći na zasjede. Pohod je podijeljen u tri etape, a dolazak u Memorijalni centar Potočari planiran je za 10. juli, dan uoči godišnjice i kolektivne dženaze za deset žrtava genocida</p><p>- I posljednje pripreme su izvršene. Program počinje večeras, a Marš mira polazi sutra iz Nezuka. Imamo 6.300 prijavljenih. Logistika je sva spremna. Oružane snage BiH postavljaju šatore za smještaj svih učesnika. Učesnici Marša će na svakom metru imati medicinsku pomoć. Volonteri Crvenog križa FBiH će u više od 10 grupa hodati cijelom trasom s učesnicima, dok će druge medicinske ekipe biti u kampovima. Federalna uprava civilne zaštite i Gorska služba spašavanja spremni su za sve zadatke, a i mi kao organizatori smo spremni za sve izazove – kazao je za “Avaz” predsjednik Pododbora Marš mira, Suljo Čakanović.</p><p>S učesnicima motociklističkih, biciklističkih, quad i pješačkih maratona u programu obilježavanja 31. godišnjice genocida trebalo bi učestvovati više od 9.000 sudionika. Za razliku od ranijih godina vremenske prilike ove godine bit će nešto povoljnije.</p>

Program počinje večeras, a Marš mira polazi sutra iz Nezuka

Suljo Čakanović za "Avaz": Završene i posljednje pripreme, u Maršu mira 6.300 učesnika

<p>U danima jula Srebrenica se vraća u fokus domaće i svjetske javnosti. Međunarodni dan sjećanja na genocid obilježava se od Sidneja do Njujorka i Otave, ali svoje rane, bol i tugu Srebreničani nose svakog dana u godini, a ne samo 11. jula.</p><p>- S tom tugom živimo, svaki dan je nosimo, a 11. juli je najvažniji dan za sve nas u Srebrenici, BiH i u svijetu. To je dio naših sudbina – kaže Damir ef. Peštalić, glavni imam MIZ Srebrenica.</p><h2>Najveća obaveza</h2><p>Uprkos ranama od kojih se Srebrenica nikada nije oporavila, Peštalić najvećom obavezom danas smatra rađanje novog života poslije genocida. Kaže da je narod, Bošnjaci, ali i svi drugi koji imaju čisto srce, emotivno vezan za Srebrenicu, ali da politička situacija ovom gradu ne ide u prilog.</p><p>- Srebrenica je u okviru RS-a, a vlasti iz Banje Luke nemaju apsolutno nikakav osjećaj da posebno ulažu u ove krajeve. Sama činjenica da banja Guber ne radi, a mogla bi koristiti svima, pokazuje da im nije stalo. S druge strane, FBiH ima svoje procedure i nekako se nismo snašli. Ima tu podrške, ali činjenica da smo u Srebrenici izgubili mjesto načelnika i većinu u skupštini, da u gradu u kojem je počinjen genocid ne možemo da budemo politički faktor, govori o tome da nešto nismo dobro radili i da se moramo resetovati – kaže Peštalić. </p><p>Dodaje da od Rezolucije UN-a ili presuda Haškog tribunala najmanje koristi imaju stanovnici Srebrenice, koji „imaju ta slova na papiru, ali u zakonodavnom smislu ništa se nije promijenilo prema žrtvama genocida“.</p><h2>Imati plan</h2><p>Dok svakog jula bol postaje jača, intenziviraju se pokušaji negiranja i relativiziranja genocida. Peštalić smatra da se radi o projektu koji ima svoj plan i tok.</p><p>- Ništa se slučajno ne dešava. Njima se puno ne žuri, a cilj je da se u narednom periodu relativizira ono što se desilo i da se stvori prostor da se priča o novim sličnim stvarima. To je ta genocidna politika koja nije pobijeđena i koja živi. Da bismo mi bili sigurni svakako moramo imati svoj plan. Naše su majke uspjele dokazati istinu u Hagu, da Memorijalni centar bude tu, da naši šehidi budu pokopani na mjestu gdje su ih majke vidjele posljednji put. Sve je to pobjeda, ali paralelno trebamo pratiti i život u Srebrenici. Bez toga sve drugo dolazi u pitanje – ističe Peštalić.</p>

Uprkos ranama od kojih se Srebrenica nikada nije oporavila, Peštalić najvećom obavezom danas smatra rađanje novog života poslije genocida

Damir ef. Peštalić, glavni imam MIZ Srebrenica, za "Avaz": Genocidna politika nije pobijeđena

<p>Delegacija SDS-a predala je jučer Centralnoj izbornoj komisiji BiH kandidatske liste ove stranke za Opće izbore. Kandidat ove stranke za predsjednika RS je Branko Blanuša, dok će u utrku za člana Predsjedništva BiH Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže i član Glavnog odbora SDS-a.</p><h2>Najbolji odgovor</h2><p>U razgovoru za “Avaz” Božović kaže da je predaja listi najbolji odgovor pojedinim medijima i analitičarima, koji se trude da “nakaradna vlast u RS ostane politička realnost”.</p><p>- Zahvaljujući mudrim odlukama PSS-a (Draško Stanivuković odustao od kandidature za predsjednika RS i podržao kandidate SDS-a, op.a.), a zatim i podršci predsjednice Narodnog fronta Jelene Trivić, predali smo liste i siguran sam da ćemo pokazati da je u RS moguće voditi odgovornu politiku, koja će slati poruke stabilnosti. Borit ćemo se za prosperitet i ekonomski oporavak RS i BiH i siguran sam da će nas građani čuti jasno i glasno i da će prepoznati naše poruke – kaže Božović.</p><p>Tokom dugotrajnih pregovora opozicije o zajedničkim kandidatima čini se da je pozicija člana Predsjedništva BIH bila u drugom planu. Božović kaže da SDS nije želio ponuditi kandidate za obje pozicije, ali da je to uradio sada, nakon podrške opozicionog bloka. Njegovi protukandidati bit će Željka Cvijanović i Nebojša Vukanović. </p><h2>Treći kandidat</h2><p>- Nisam jedini u SDS-u koji je mogao biti kandidat, ali izuzetna mi je čast što sam predložen. Na izborima u kojima sam učestvovao nikad nisam izgubio. Potpuno sam siguran u pobjedu i ako ostane treći kandidat. Ako se nastavi ovakav narativ to će otkriti i Vukanović. Zato nema razloga za svađalačku retoriku. On ima svoj put. Otvaraćemo mu vrata, ali do njega je i do njegovog pokreta hoće li ostati upisan u istoriju kao neko ko je eventualno ugrozio pobjedu – dodaje Božović.</p><h2>Neozbiljni pozivi</h2><p>Pozive da odustane od kandidature smatra neozbiljnim. Tvrdi da je politikama u zadnjih 20 godina dovedeno u pitanje postojanje RS, a odgovornim smatra ljude koji 20 godina trguju s njenim interesima. Božovića smo pitali jesu li krize i blokade, koja nas drže na začelju procesa evropskih integracija, interes RS.</p><p>- Mi točak istorije moramo okrenuti u pravcu da postanemo prepoznatljivi po pozitivnim stvarima, a nikako da budemo primjer negativnih statistika, najgorih u Evropi. Prednjačimo ne po onome što su naši najveći resursi, a to su ljudi, već po procentu kriminala, korupcije, izloženosti institucija. To ćemo se potruditi da promijenimo – ističe Božović.</p>

Točak istorije moramo okrenuti u pravcu da postanemo prepoznatljivi po pozitivnim stvarima, kaže Božović

Kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH, Marinko Božović za "Avaz": Nikad nisam izgubio na izborima 

<p>Po prvi put nakon 2004. godine Turska je danas i sutra domaćin NATO samita, koji se smatra ključnim za budućnost saveza, ali i globalnu sigurnost. Samit u Ankari okupit će predsjednike i ministre iz 32 zemlje članice, uključujući predsjednika SAD-a Donalda Trampa. Osim afirmacije pozicije Turske i razvoja njene, ali i odbrambene industrije na globalnom planu, rat u Ukrajini i preuzimanje odgovornosti za vlastitu sigurnost od strane EU, među ključnim su temama.</p><p>Vanjskopolitički analitičar iz Zagreba, Denis Avdagić kaže da NATO funkcionira što pokazuje i samo održavanje samita.</p><p>- NATO je organizacija koja funkcionira po principu konsenzusa, a to je izuzetno teško. Povećala se jako, veliki je broj članica i u takvim okvirima vrlo je teško funkcionirati. Ni jednoj porodici to često ne polazi za rukom, u uvjetima gdje postoje ljubav i krvna veza imate problem da se svi slože, ali na neki način NATO je to uspijevao. Uz jako puno rada, diplomatije, pregovaranja, svega što se događa između samita – dodaje Avdagić.</p><h2>Evropa preuzima odgovornost</h2><p>Smatra da je odmah po završetku Hladnog rata bilo vrijeme da se razmisli o tome da Evropa preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost, ali jedan od razloga zbog kojih to nije urađeno je i stav evropskih članica da bi to predstavljalo uvredu za SAD. O tome se razgovara više od 30 godina kasnije. U međuvremenu, podsjeća naš sagovornik, Evropa je tražila svoj put, a mi preživljavali krvavi raspad Jugoslavije.</p><p>- Tu je opet NATO, kojem to zapravo i nije bila zadaća, uskočio. Rodila se misija u BiH, na Kosovu, da NATO prije toga preuzme kontrolu mora Crne Gore, zračni prostor iznad BiH u misiji koja je izuzetno puno značila. Radili su se koraci koji su bili nezamislivi, a trebalo je prelomiti među zemljama članicama da se to postigne. Bio je tada jedan veliki generalni sekretar NATO-a, Manfred Verner, kojeg su svi zaboravili. Čini mi se da nema svoju ulicu nigdje u BiH, a vjerovatno bi trebao imati. I u Hrvatskoj također. On je neumorno, čak i pred svoju smrt, zagovarao reakciju NATO-a, prije svega na području zahvaćenim ratom. Doslovno je s infuzijom došao na zasjedanje Sjevernoatlantskog vijeća da bi iznio svoje zalaganje prvenstveno za BiH – sjeća se Avdagić.</p><h2>"Igra brojki"</h2><p>Na ovom samitu očekuje nastavak “igre brojki” o izdvajanju 5 posto BDP-a za odbranu, ali i razgovore o preuzimanju uloge SAD-a od strane evropskih saveznika, kada je sigurnost Evrope u pitanju. Avdagić očekuje i usvajanje kraće deklaracije, u skladu s inicijativom američkog predsjednika Trampa.</p><p>- Amerika je sad jasno rekla, a nisu oni tu u krivu, vrijeme je da preuzmete odgovornost za svoj kontinent u svoje ruke. Dobro je što je Turska domaćin. Mislim da su saveznici i o tome razmišljali, jer Turska se gleda kao posrednik, a predsjednik Erdoan ima dobar odnos s američkim predsjednikom Trampom, uvažavanje među evropskim kolegama. Smanjio se taj odnos propitivanja razine demokratije i ljudskih prava – kaže Avdagić.</p><p>Iz perspektive BiH, ključno pitanje je hoće li djelimično narušeni odnosi Evrope i SAD, podjele koje su vidljive i unutar PIC-a prilikom izbora novog visokog predstavnika, utjecati i na operativnost NATO-a i sigurnosnu situaciju u ovom dijelu svijeta.&nbsp;</p><h2>Angažman NATO-a</h2><p>Avdagić naglašava da za bilo kakav angažman NATO-a u ovom trenutku nema nikakve potrebe, a Evropa je posredstvom EUFOR-a preuzela odgovornost.</p><p>- U ovom trenutku postoji visok stupanj očekivanja da će sljedeći visoki predstavnik biti i posljednji i da politici i građanima BiH treba predati odgovornost da upravljaju svojom zemljom. Mislim da se NATO-u i Evropi treba zahvaliti na onome što su napravili, ali da je došlo vrijeme da se to zatvori, jer nema smisla da, toliko godina nakon rata, BiH i dalje bude svojevrsni protektorat. NATO će se sigurno dodatno reformirati i mijenjati narednih godina. Dok god su ta vrata otvorena, to je perspektiva koja postoji. Niko ne govori o nemogućnosti daljnjeg širenja NATO-a i to je izuzetno važno. Vidjeli smo pristupanje Crne Gore, Makedonije, Kosovo bi to vrlo rado ali je u specifičnoj situaciji … Vrata su otvorena, ideja jeste da se evropski prostor u nekom vremenu zaokruži s dvije ključne organizacije – EU i NATO-om. To bi otvorilo nove mogućnosti za cijeli kontinent. Na tome se radi, ali nema dovoljno hrabrosti ni dijaloga unutar zemlje, iako raduje podrška članstvu BiH u EU, koja je je na razini RS veća od 54 posto. Nije nemoguće da se u nekom vremenu zaključi da će EU zadovoljavati evropske potrebe na razini sigurnosti – zaključuje vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.    </p><p>Pored NATO članica, samitu će prisustvovati i indo-pacifički partneri Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja, čime će se sigurnosne agende euroatlantskog i indo-pacifičkog prostora naći za istim stolom. NATO Samit Forum odbrambene industrije, koji se posljednjih godina održava kao važan prateći događaj, bit će održan u Ankari u okviru programa samita. Samit će pratiti gotovo 3.000 novinara, televizijskih ekipa, fotoreportera, predstavnika digitalnih medija i međunarodnih emitera iz cijelog svijeta. Bit će raspoređeno ukupno 56.288 službenika sigurnosti, uključujući 48.841 policajca i 7.447 pripadnika žandarmerije. 639 osoba će vršiti 24-satni cyber nadzor radi borbe protiv cyber kriminala i sigurnosnih prijetnji.</p>

Mislim da se NATO-u i Evropi treba zahvaliti na onome što su napravili, ali da je došlo vrijeme da se to zatvori, kazao je

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za "Avaz": I u porodici imate problem da se svi slože, a NATO je to uvijek uspijevao

<p>Povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici u Kulturno-informativnom centru Ambasade BiH u Zagrebu danas je otvorena dokumentarna izložba „Kad vrijeme utihne“, organizirana u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica. Izložba donosi potresno svjedočanstvo o genocidu kroz fotografije ručnih satova pronađenih u masovnim grobnicama. Zaustavljeni mehanizmi, nekada dio svakodnevnice svojih vlasnika, danas predstavljaju nijeme svjedoke nasilno prekinutih života i snažan podsjetnik da iza svake žrtve stoji ime, porodica i priča koja ne smije biti zaboravljena.</p><p>Izložbu je otvorio izaslanik predsjednika Vlade Hrvatske, potpredsjednik i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, istaknuvši da je Srebrenica otvorena rana koja nikada ne zacjeljuje i trajna opomena svima, da se ne zaboravi i nikada ne ponovi. Predstavnik Memorijalnog centra Srebrenica Edin Ikanović predstavio je koncept izložbe, istaknuvši da svaki izloženi sat predstavlja posljednji sačuvani trag jednog nasilno prekinutog života. Kazao je da satovi nisu samo muzejski predmeti, već nijemi svjedoci ljudskih sudbina i trajni čuvari uspomena koje su porodice žrtava povjerile Memorijalnom centru kako bi ostale sačuvane za buduće generacije. </p><p>U svom obraćanju, ambasadorica BiH u Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal kazala je da je obilježavanje godišnjice genocida čin odavanja počasti nedužnim žrtvama, te iskazivanja solidarnosti s njihovim porodicama, od kojih mnoge ni do danas nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih. Naglasila je kako žrtve Srebrenice trajno obavezuju na njegovanje istine, pravde i saosjećanja te podsjetila na važnost sistematske edukacije o ratnim zločinima, utemeljene na provjerenim činjenicama i pravomoćnim sudskim presudama, kao temelju za sprječavanje negiranja zločina i izgradnju mira među budućim generacijama. </p><p>Izložba „Kad vrijeme utihne“ ostaje otvorena do 16. jula, od 10-13 sati.</p>

Izložba donosi potresno svjedočanstvo o genocidu kroz fotografije ručnih satova pronađenih u masovnim grobnicama

Potpredsjednik Vlade Hrvatske Tomo Medved otvorio izložbu "Kad vrijeme utihne": Srebrenica, otvorena rana koja nikada ne zacjeljuje

<p>Predstavnici Saveza sindikata policijskih organa BiH (SIPA, GP BIH, DKPT BiH), Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika BiH 13. jula održat će sastanak na kojem će biti dogovoreni detalji novih masovnih protesta pred državnim institucijama. Potvrdio je to za “Avaz” predsjednik Sindikata Granične policije BiH, Dragan Matović, a povod je neusvajanje budžeta BiH za ovu godinu, iako su svi zakonom predviđeni rokovi davno istekli.</p><p>- Ranije smo zaključili da ćemo izaći pred Predsjedništvo ako ne bude usvojen budžet, ali evidentno je da je zastoj sada negdje u Vijeću ministara. Tražimo samo da rade posao za koji su plaćeni. Mi više vremena nemamo. Evo pola 2026. primjenjuje se osnovica iz 2025., izmjene i dopune zakona o platama, iako su usvojene, ne mogu da se primijene, topli obrok je vezan za budžet … sve što nam je predviđeno za ovu godinu je na čekanju u periodu eskalacije cijena. Dovedeni smo na margine, iako bismo trebali biti na vrhu. Do 13. jula ćemo definitivno odlučiti dolazimo li pred Predsjedništvo ili Vijeće ministara, ali svi sindikati se slažu da izlaze na proteste, na koje pozivamo sve zaposlene. Ovo nije samo sindikalni problem, već zajednički problem oko 23.000 ljudi – kaže Matović.</p>

Hoćemo li konačno imati svoje letjelice

Nulta tolerancija

Mirsad Tokača nakon privođenja u Rogatici za "Avaz": Zastavu s ljiljanima niko ne može, niti će moći da zabrani

Srebrenička majka Nedžiba Salihović za „Avaz“: Potrese me 11. juli da ne mogu za mjesec da se oporavim

Hoće li progoniti ljiljane i na Maršu mira?

Miljan Kovač o deklaraciji NSRS za "Avaz": Na stalnoj produkciji krize populisti prikupljaju glasove

Jovan Kalaba za "Avaz": Za glasanje putem pošte do sada prijavljeno 24.820 građana, CIK još nikog nije odbio

Tanja Topić o novoj Deklaraciji NSRS za "Avaz": Ilustracija zarobljenosti građana u raljama prošlosti

Suncokret politika RS-a

Akademik Muris Čičić o trenutnom stanju: Vlasti nas zadužuju bez mjere, milijarde će vraćati naši unuci

Suljo Čakanović za "Avaz": Završene i posljednje pripreme, u Maršu mira 6.300 učesnika

Damir ef. Peštalić, glavni imam MIZ Srebrenica, za "Avaz": Genocidna politika nije pobijeđena

Kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH, Marinko Božović za "Avaz": Nikad nisam izgubio na izborima

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za "Avaz": I u porodici imate problem da se svi slože, a NATO je to uvijek uspijevao

Potpredsjednik Vlade Hrvatske Tomo Medved otvorio izložbu "Kad vrijeme utihne": Srebrenica, otvorena rana koja nikada ne zacjeljuje

Sindikati policijskih agencija i državnih institucija 13. jula odlučuju o novim protestima: Pred Vijeće ministara ili Predsjedništvo BiH

Hoćemo li konačno imati svoje letjelice

Nulta tolerancija

Mirsad Tokača nakon privođenja u Rogatici za "Avaz": Zastavu s ljiljanima niko ne može, niti će moći da zabrani

Srebrenička majka Nedžiba Salihović za „Avaz“: Potrese me 11. juli da ne mogu za mjesec da se oporavim

Hoće li progoniti ljiljane i na Maršu mira?

Miljan Kovač o deklaraciji NSRS za "Avaz": Na stalnoj produkciji krize populisti prikupljaju glasove

Jovan Kalaba za "Avaz": Za glasanje putem pošte do sada prijavljeno 24.820 građana, CIK još nikog nije odbio

Tanja Topić o novoj Deklaraciji NSRS za "Avaz": Ilustracija zarobljenosti građana u raljama prošlosti

Suncokret politika RS-a

Akademik Muris Čičić o trenutnom stanju: Vlasti nas zadužuju bez mjere, milijarde će vraćati naši unuci

Suljo Čakanović za "Avaz": Završene i posljednje pripreme, u Maršu mira 6.300 učesnika

Damir ef. Peštalić, glavni imam MIZ Srebrenica, za "Avaz": Genocidna politika nije pobijeđena

Kandidat SDS-a za člana Predsjedništva BiH, Marinko Božović za "Avaz": Nikad nisam izgubio na izborima

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za "Avaz": I u porodici imate problem da se svi slože, a NATO je to uvijek uspijevao

Potpredsjednik Vlade Hrvatske Tomo Medved otvorio izložbu "Kad vrijeme utihne": Srebrenica, otvorena rana koja nikada ne zacjeljuje

Sindikati policijskih agencija i državnih institucija 13. jula odlučuju o novim protestima: Pred Vijeće ministara ili Predsjedništvo BiH