Nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku stručnjak za sajber sigurnost Hadžib Salkić za "Avaz" je govorio o značaju integracije dronova i satelitskih mreža u ovom sukobu.Prema njegovim riječima savremeni sukob između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana jasno demonstrira tranziciju ka mrežno-centričnom i algoritamski vođenom ratovanju.&nbsp;- Bespilotne platforme (UAV/UCAV sistemi) više nisu taktički dodatak, već ključni operativni čvorovi unutar C4ISR arhitekture, integrisani sa satelitskim komunikacijama, sistemima elektronskog ratovanja (EW) i sajber kapacitetima. - objašnjava Salkić.<h2>Star link</h2>Poseban strateški značaj, kaže, ima upotreba komercijalnih LEO satelitskih konstalacija poput Starlink kompanije Ilona Maska (Elon Musk), koje omogućavaju redundantne, visoko-propusne i relativno otporne komunikacione kanale u uslovima ometanja i degradirane infrastrukture.&nbsp;- Time se ostvaruje praćenje i razumijevanje situacije u realnom vremenu, decentralizovano komandovanje i brza fuzija podataka sa senzorskih platformi - kazao je Salkić za "Avaz".On je govorio i o tome na kakve sisteme se oslanjaju sukobljene strane.- Izraelsko-američki model oslanja se na precizno navođene sisteme, AI-asistiranu analitiku ciljeva, integrisani SIGINT i cyber-kinetičke operacije. Nasuprot tome, Iran primjenjuje asimetričnu doktrinu saturacionih napada, "loitering" municiju i troškovno efikasne UAV sisteme, čime nastoji kompenzirati tehnološki jaz masovnošću i operativnom disperzijom - objasnio je.<h2>Ključna dimenzija</h2>Ključna dimenzija ovog sukoba više nije samo kinetička moć, već sposobnost očuvanja komunikacione superiornosti i otpornosti na elektronsko i sajber djelovanje. Militarizacija komercijalnih satelitskih mreža dodatno otvara pitanje pravnog statusa privatnih tehnoloških aktera i potencijalne eskalacije konflikta u svemirskom domenu.Salkić je zaključio da dominantna strana neće biti ona sa većim brojem dronova, već ona koja efikasnije integriše AI, satelitske komunikacije, elektronsko ratovanje i sajber operacije u jedinstveni, interoperabilni operativni sistem.

Dominantna strana neće biti ona sa većim brojem dronova, već ona koja efikasnije integriše AI, satelitske komunikacije, elektronsko ratovanje i sajber

Salkić za "Avaz": Maskov Starlink ima poseban strateški značaj u sukobu na Bliskom istoku

U februaru prošle godine u naselju Ivica u Brčkom u jednoj kući pronađeno je 31 dijete u vidno zapuštenom stanju. Prve informacije govorile su o tome da se radi o ilegalnom vrtiću, a sumnjalo se i na trgovinu djecom. Cijeli slučaj otkrio se nakon što je jedna djevojčica od 12 godina uspjela pobjeći i zatražiti pomoć, a nakon što su isplivali detalji ovog jezivog slučaja otvorena su brojna pitanja. Godinu kasnije postavlja se pitanje šta je s tom djecom, gdje se nalaze i ko su odgovorni. Tim povodom iz nadležnog tužilaštva za „Avaz“ su kazali da je do sada podignuto ukupno devet optužnica protiv 14 osoba zbog osnovane sumnje da su izvršena četiri različita krivična djela.- Do sada podignuto i potvrđeno ukupno osam optužnica protiv roditelja pronađene djece zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo zapuštanje i zlostavljanje djeteta iz člana 2L6 stav L Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH.<h2>Devet optužnica</h2>Osim optužnica protiv roditelja, 1. septembra prošle godine potvrđena je optužnica i protiv lica Z. Đ. i A. Đ., odnosno korisnice kuće u kojoj su djeca pronađena i njenog sina zbog osnovane sumnje da je Z. Đ. izvršila krivično djelo neovlašćeno bavljenje određenim zanimanjem i zapuštanje i zlostavljanje djeteta u saizvršilaštvu sa licem A. Đ.

- Dok se licu A. Đ. na teret stavlja pored saizvršilaštva krvičnog djela zapuštanje i zlostavljanje djeteta iz člana 216. stav 1) i izvršenje krivičnih djela iskorištavanje djeteta radi pornografije iz člana 207i stav 2) Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH i bludne radnje nad djetetom mlađim od 15 godina iz člana 207d stav 6) Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH – naveli su iz Tužilaštva Brčko distrikta za „Avaz“.<h2>Seksualno zlostavljana</h2>Kako smo ranije pisali, radi se o 73-godišnjoj Zahidi Đogo i njenom sinu, 39-godišnjem Aliji. Na osnovu odgovora koji smo dobili iz Tužilaštva može se zaključiti da su pojedina djeca bila i seksualno zlostavljana te da su nad njima vršene bludne radnje.Iz Tužilaštva su kazali i da u vezi s predmetnim slučajem nema osumnjičenih ili optuženih lica koja se trenutno nalaze u pritvoru, s obzirom na to da je Zahidi i Aliji Đogo bio određen pritvor u trajanju od tri mjeseca i istekao 26. maja prošle godine.<h2>Gdje su djeca?</h2>Tokom razgovora iz Tužilaštva Brčko distrikta su nam kazali da su djeca većinom vraćena roditeljima. Procjene socijalnih službi bile su da je to u najboljem interesu te djece. Neka od djece vraćena su u Hrvatsku i nalaze se pod nadzorom nadležnih socijalnih službi. Međutim, za šestoro djece nikada nije utvrđen identitet, ne zna se ko su i ta djeca se nalaze u sigurnim kućama.

<h2>Ilegalni vrtić</h2>Đogo je još 2018. godine u svojoj kući formirala ilegalni vrtić u kojem je čuvala djecu. Za širu okolinu u tome ništa nije bilo sporno, pa ni činjenica da djeca nikada nisu boravila u prostranom dvorištu kuće. Pronađena djeca bila su u dobi od novorođenčadi do 12 godina u prilično zapuštenom stanju, a nakon izmještanja, pod nadzorom resornih službi, smještena su u jedan lokalni hotel na području Brčkog. Većinom se radilo o djeci romske nacionalnosti, a neki od njih imali su i hrvatske pasoše.&nbsp;&nbsp;

Jednoj osobi se sudi i za bludne radnje nad djetetom mlađim od 15 godina, saznaje "Dnevni avaz"

Šta je sa 31 djetetom pronađenim u Brčkom: Nepoznat identitet šestero iz kuće strave

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku predstavlja klasičan primjer kako jedan geopolitički šok u vrlo kratkom vremenu može preći iz segmenta sigurnosti i ekonomsku sferu, ističe ekonomski stručnjak Faruk Hadžić. Trenutna kretanja na berzama nafte i prirodnog gasa su takva da je cijena nafte već povećana za nekih 10 posto, dok je cijena gasa skočila za 25 posto, kazao je za “Avaz” stručnjak za energetiku i bivši direktor BH-Gasa Almir Bečarević.- U slučaju daljeg rasta cijene nafte preko 100 USD možemo očekivati cijene derivata oko 3 KM i preko tog iznosa – kazao je Bečarević.Hadžić objašnjava da bi ovo direktno povećalo troškove transporta, poljoprivrede i građevinskog sektora, a indirektno izvršilo pritisak na cijene hrane i robe široke potrošnje.

<h2>Poskupljenje plina</h2>Međutim, ono što u ovom trenutku posebno zabrinjava, prema riječima Bečarevića, jeste rast cijene gasa.- Kada znamo da su skladišta gasa u Evropi gotovo prazna (prosjek 30 posto), očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti, posebno u zemljama koje koriste gas u TE – istakao je.Postavlja se pitanje da li će, kada i za koliko doći do poskupljenja plina i kod nas.- Što se tiče BiH, cijene gasa se još neće mijenjati jer još smo od „Gazproma“ na naftnoj formuli i ako do kraja marta budu cijene nafte i dalje rasle, onda možemo očekivati i porast uvozne cijene gasa od aprila – objašnjava Bečarević za “Avaz”.

Ekonomista i analitičar Igor Gavran za “Avaz” je kazao da će se sve ovo, osim direktno, odraziti na BiH i indirektno, jer će cijene neopravdano rasti i preko ovog nivoa, kako goriva, tako i svega ostalog.- Stanje bi se moglo lako izbalansirati, pogotovo u Evropi, kada ne bi bilo sankcija na promet ruske nafte i plina, a za druge dijelove svijeta bi sličnu ulogu mogla igrati i nafta iz Venecuele, ali to je teško očekivati – istakao je Gavran.

<h2>Vlasti bez rješenja</h2>Gavran je kazao da je za nas na Balkanu ovo još jedan podsjetnik koliko je rizična ovisnost o uvozu bilo čega, a posebno strateških proizvoda. - Ako već nije realno da pronađemo dovoljno nafte i plina u BiH i koristimo ih za svoje potrebe, barem bi država mogla više učiniti za prelazak na električna vozila i onda bi ta ovisnost bila otklonjena, jer struju možemo i sami proizvoditi. Ali strateška i dugoročna razmišljanja su strana domaćim vlastima – istakao je Gavran.<h2>Koliko će kriza trajati?</h2>Profesor međunarodnih odnosa Jahja Muhasilović za “Avaz” je kazao da što sukob bude duže trajao sve će više izazivati globalnu krizu.- U početku su najavljivana četiri dana, kasnije su to produžili na četiri sedmice, mnogi ozbiljni američki analitičari smatraju da bi čak moglo potrajati i duže od četiri sedmice – kazao je Muhasilović.

On je istakao da možemo očekivati povremene prekide vatre ili periodične deeskalacije, ali da ta regija neće biti mirna sve dok je Izrael takav kakav jeste.<h2>Povratak inflacije</h2>Hadžić ističe da možemo očekivati i povratak inflacije u našoj državi, dijelom kroz gorivo, dijelom zbog rasta cijena uvoznih proizvoda.- U tom slučaju, možemo onda očekivati i vrlo izazovan period za našu državu i to kratkoročno kroz poskupljenja raznih proizvoda, a srednjoročno kroz veće budžetske izdatke, kao posljedica usklađivanja s inflacijom. Rješenje u kraktom roku može biti privremena suspenzija naplate tzv. “budžetske akcize” na gorivo, recimo na mjesec, uz mogućnost produženja na dodatna dva mjeseca, koja se naplaćuje u rasponu od 0,30 do 0,40 KM zavisno o vrsti goriva – istakao je Hadžić.

Ako do kraja marta budu cijene nafte i dalje rasle, onda možemo očekivati i porast uvozne cijene gasa od aprila

Bliski istok zapalio i tržište u BiH: Sve poskupljuje, gorivo, gas i struja  

U blizini Rudog na Limu nalazi se most star skoro 90 godina. Zahrđale i dotrajale konstrukcije, popločan drvenim daskama koje iskaču pod težinom automobila predstavlja prednju za sve one koji preko njega prelaze kako automobilima tako i pješke.

Na snimku možete vidjeti kako izgleda prelazak preko mosta, daske iskaču, a ograda je skoro cijelom dužinom polomljena i samo je pitanje kada će se dogoditi tragedija.Ovo ruglo čeka na rekonstrukciju više od dvije decenije, a da sramota bude veća most povezuje Rudo i Priboj, povezuje praktično dvije države, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, a dalje i Crnu Goru.Ograničenje brzine na saobraćajnici preko Lima je 20 kilometara na sat, a za teretna vozila nosivost 10 tona. To niko ne poštuje jer preko mosta prelaze i kamioni sa prikolicama i šleperi, a niko ne reaguje.

Ovo ruglo čeka na rekonstrukciju više od dvije decenije

Video / Pogledajte most strave kod Rudog: Daske iskaču dok vozila prelaze

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić osvrnuo se u autorskom tekstu za na posljedice sukoba između Izraela i SAD na jednom te Irana na drugoj strani.Njegov tekst u nastavku prenosimo u cijelosti.- Eskalacija sukoba između Irana, Izraela i indirektno Sjedinjenih Američkih Država predstavlja klasičan primjer kako jedan geopolitički šok u vrlo kratkom vremenu može preći iz segmenta sigurnosti i ekonomsku sferu. Posljedica je da su tržišta gotovo trenutno reagovala, tako da je trgovanje sa Brent naftom u svega par dana dovelo do rasta cijene goriva za oko 10–13%, krećući se prema zoni od 80–85 dolara po barelu, ali treba naglasiti uz snažne dnevne oscilacije kao posljedica visoke neizvjesnosti. Međutim, sama nominalna cijena u ovom trenutku nije ključna, jer je mnogo važnije pitanje da li će se zadržati takozvana “premija geopolitičkog rizika” i koliko dugo.Radi boljeg razumjevanja ove situacije, treba reći da energetska tržišta funkcionišu na anticipaciji budućih poremećaja, što znači da ako investitori procijene da postoji rizik trajnog prekida snabdijevanja, cijene će ostati povišene čak i ako fizički tokovi nisu u potpunosti zaustavljeni. Hormuški moreuz je u ovom kontekstu centralna tačka svjetske energetske sigurnosti, obzirom da je poznato da kroz taj vrlo uski prolaz prolazi oko 20% svjetske trgovine sirovom naftom i značajan udio globalnog prometa LNG-om. U tom konktestu treba posmatrati i ovu trenutnu situaciju, jer bilo kakvo smanjenje prometa, povećanje cijene osiguranja ili izbjegavanje zone od strane brodara ima efekt sličan formalnoj blokadi, jer logistički troškovi tada rastu, vrijeme isporuke se produžava, a tržište će biti to koje će odmah reagovati preventivno. Kada se uz to doda gađanje ključne infrastrukture u Saudijskoj Arabiji, uključujući veliku rafineriju Ras Tanura sa dnevnom proizvodnjom od oko 550.000 barela, tržište dobija signal da rizik nije samo tranzitni nego i proizvodni, što dodatno povećava premiju rizika, kazao je Hadžić.Za Bosnu i Hercegovinu najvažnije je razumjeti mehanizam kako se ovi šokovi prenose na naše tržište i državu. Prije svega, mi smo jedna mala, otvorena ekonomija i tipičan “price taker”, što znači da su cijene goriva na domaćim pumpama rezultat kretanja na svjetskom tržištu, prije svega na Mediteranu, zatim kursa dolara, troškova transporta i domaćih fiskalnih opterećenja. U našem slučaju, to znači da se rast od 10 dolara po barelu historijski može preliti u u nabavnim cijenama na približno 0,12–0,15 KM po litru goriva, dok bi scenarij rasta od 20 dolara mogao značiti poskupljenje od minimalno 0,25 KM po litru u periodu od dvije do šest sedmica, zavisno od količine zaliha. Ako se Brent zadrži bliže 90 dolara, cijene dizela u Bosni i Hercegovini, koje su se početkom marta kretale oko 2,30 KM po litru, mogle bi se približiti rasponu 2,50–2,60 KM, što bi direktno povećalo troškove transporta, poljoprivrede i građevinskog sektora, a indirektno izvršilo pritisak na cijene hrane i robe široke potrošnje.Drugi važan kanal prenosa su lanci snabdijevanja. Ako tankeri čekaju ili mijenjaju rute, rastu cijene transporta i osiguranja, što u velikoj mjeri povećava i cijene sirovina, hemikalija, plastike, đubriva i industrijske komponente koje dolaze iz Azije, a mi ih naravno uvozimo. Zapadni Balkan, uključujući Bosnu i Hercegovinu, nema snažnu domaću proizvodnu bazu koja bi mogla amortizovati takve šokove, što znači da rast troškova u međunarodnoj trgovini vrlo brzo postaje rast cijena na policama. Pitanje alternativnih izvora energije, uključujući rusku naftu i gas, mora se posmatrati racionalno i bez bilo kakvog političkog pojednostavljivanja. Energetsku politiku na našem području treba posmatrati i kroz regulatorni okvir, sankcije, reputacijski rizik, ali i naša strateških partnerstava. Ukoliko se pojave zagovaranja i ideje da napravimo kratkoročni zaokret u energetskoj politici, onda takve odluke mogu proizvesti dugoročne političke i ekonomske troškove, sa vrlo neizvjesnim ishodom za našu državu. Za Bosnu i Hercegovinu je održiviji put diversifikacija dobavljača i jačanje regionalne povezanosti, a ne samo oslanjanje na jednu alternativu koja nosi dodatne, ali i vrlo ozbiljne geopolitičke posljedice.Kratkoročno, vlasti ne mogu uticati na globalnu cijenu barela na svjetskom tržištu, ali mogu ublažiti sekundarni udar. U slučaju rasta cijene goriva, možemo očekivati i povratak inflacije u našoj državi, dijelom kroz gorivo, dijelom zbog rasta cijena uvoznih proizvoda. U tom slučaju, možemo onda očekivati i vrlo izazovan period za našu državu i to kratkoročno kroz poskupljenja raznih proizvoda, a srednjoročno kroz veće budžetske izdatke, kao posljedica usklađivanja sa inflacijom. Rješenje u kraktom roku može biti privremena suspenzija naplate tkz. “budžetske akcize” na gorivo, recimo na mjesec dana, uz mogućnost produženja na dodatna dva mjeseca, koja se naplaćuje u rasponu od 0,30-0,40 KM zavisno o vrsti goriva.Entitetske vlade mogu dodatno, ukoliko imaju bilo šta kroz robne rezerve u sklopu terminala koristiti zalihe goriva da bar privremeno zaustave rast cijena. Srednjeročno posmatrano, entitetske vlade bi trebale nastaviti ulaganje u obnovu i izgradnju terminala koji mogu primiti značajne količine nafte, možda zajedno i sa privatnim dobavljačima u našu državu, kako bi ostvarili sinergijske efekte u slučaju pojave kriza poput ove. Mnogo će zavisiti od trajanja i intenziteta sukoba. Ako se situacija stabilizuje u narednim sedmicama, dio rasta cijena može se korigovati. Ako eskalacija potraje, realno je očekivati novi inflatorni talas u Evropi, a time i u Bosni i Hercegovini. Naš odgovor mora biti zasnovan na preciznoj procjeni rizika, ciljanim i fiskalno održivim mjerama, a ne na paničnim potezima koji mogu proizvesti više štete nego koristi - naveo je Hadžić.

Poskupljenje goriva može povećati troškove života, s potencijalnim utjecajem na ključne sektore

Faruk Hadžić za "Avaz": Eskalacija sukoba u Iranu podiže cijene nafte i prijeti inflacijom u BiH

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku već ima ekonomske posljedice po cijeli svijet. Trenutna kretanja na berzama nafte i prirodnog gasa su takva da je cijena nafte vec povećana za cca 10% (cca 79 USD), a cijene gasa za cca 25% (39 EUR-a MWh).Stručnjak za energetiku i bivsi direktor BH-Gasa Almir Bečarević za "Avaz" je kazao da uslučaju daljeg rasta cijene nafte preko 100 dolara možemo očekivati cijene derivata oko 3 KM i preko tog iznosa, međutim ono što u ovom trenutku više zabrinjava je rast cijene gasa.- Kada znamo da su skladišta gasa u Evropi gotovo prazna (prosjek 30%) očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti posebno u zemljama koje koriste gas u TE - kazao je Bečarević za "Avaz".Kada je u pitanju cijena gasa u BiH evo šta možemo očekivati.- Što se tiče BiH, cijene gasa se još neće mijenjati jer još uvijek smo od Gazproma na naftnoj formuli i ako do kraja marta budu cijene nafte i dalje rasle onda mozemo očekivati i porast uvozne cijene gasa od aprila - objasnio je.

Cijena plina zabrinjava

Almir Bečarević za "Avaz": Očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti


Nakon izraelskog napada na Iran i sukoba koji je uslijedio stručnjak za sajber sigurnost Hadžib Salkić za "Avaz" je kazao da je digitalna nadmoć odlučujući faktor u ovom sukobu, te da sajber operacije imaju stratešku ulogu paralelno sa vojnim djelovanjem.- Izrael i SAD koriste sofisticirane ofanzivne alate – APT operacije, zero-day ranjivosti i napade na komunikacione i medijske sisteme – s ciljem degradacije komandno-kontrolnih kapaciteta i destabilizacije informacione infrastrukture Irana - kazao je.S druge strane, kako kaže, Iran primjenjuje asimetrični model odgovora.- Oslanjaju se na kontinuirane napade, proxy hakerske grupe, DDoS kampanje i kontrolu internet saobraćaja unutar zemlje kako bi smanjio izloženost i otežao penetraciju mreža. Omjer snaga pokazuje tehnološku i organizacionu prednost Izraela i SAD u preciznim, visoko koordinisanim operacijama, dok Iran kompenzira kroz volumen i upornost djelovanja - objašnjava Salkić.Ističe da je najveći rizik ovakvog sajber sukoba prelijevanje napada na globalne mreže i civilnu infrastrukturu, čime regionalni konflikt dobija međunarodnu digitalnu dimenziju.

Omjer snaga pokazuje tehnološku i organizacionu prednost Izraela i SAD u preciznim, visoko koordinisanim operacijama, dok Iran kompenzira kroz volumen i upornost djelovanja

Salkić za "Avaz": Maskov Starlink ima poseban strateški značaj u sukobu na Bliskom istoku

Šta je sa 31 djetetom pronađenim u Brčkom: Nepoznat identitet šestero iz kuće strave

Bliski istok zapalio i tržište u BiH: Sve poskupljuje, gorivo, gas i struja

Video / Pogledajte most strave kod Rudog: Daske iskaču dok vozila prelaze

Faruk Hadžić za "Avaz": Eskalacija sukoba u Iranu podiže cijene nafte i prijeti inflacijom u BiH

Almir Bečarević za "Avaz": Očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti

Stručnjak za sajber sigurnost Hadžib Salkić za "Avaz": Digitalna nadmoć ključna u sukobu Izraela i Irana

Salkić za "Avaz": Maskov Starlink ima poseban strateški značaj u sukobu na Bliskom istoku

Šta je sa 31 djetetom pronađenim u Brčkom: Nepoznat identitet šestero iz kuće strave

Bliski istok zapalio i tržište u BiH: Sve poskupljuje, gorivo, gas i struja

Video / Pogledajte most strave kod Rudog: Daske iskaču dok vozila prelaze

Faruk Hadžić za "Avaz": Eskalacija sukoba u Iranu podiže cijene nafte i prijeti inflacijom u BiH

Almir Bečarević za "Avaz": Očekivati je da će i cijene električne energije početi rasti

Stručnjak za sajber sigurnost Hadžib Salkić za "Avaz": Digitalna nadmoć ključna u sukobu Izraela i Irana