<p>Bosna i Hercegovina se već sedmicama bori s talasima ekstremnih vrućina, koje obaraju višedecenijske temperaturne rekorde širom zemlje. Crveni meteoalarmi su postali skoro svakodnevica, dok živa u termometru u mnogim gradovima premašuje četrdeseti podiok.</p><p>Ovako dugotrajni toplotni talasi više nisu samo prolazna ljetna nepogoda, već ozbiljna i sveobuhvatna klimatska kriza. Najteže posljedice visoke temperature ostavljaju na zdravstveni sistem, a službe hitne pomoći bilježe drastičan porast broja intervencija.</p><p>Ljekari svakodnevno apeluju na građane, posebno na hronične bolesnike, starije osobe i djecu, da izbjegavaju boravak na otvorenom. Kolapsi na ulicama, kardiovaskularne smetnje i toplotna iscrpljenost postali su svakodnevica u gotovo svim urbanim centrima.</p><h2>Udar na poljoprivredu</h2><p>Ništa manje dramatično nije ni stanje u sektoru poljoprivrede, gdje dugotrajna suša i tropske vrućine uništavaju domaće usjeve. Poljoprivrednici širom Hercegovine i Posavine upozoravaju na milionske štete na kukuruzu, voću i povrću usljed nedostatka vlage.</p><p>Voćari upozoravaju da često ne pomažu ni sistemi za navodnjavanje, a dugotrajna suša ugrožava i stočarski sektor. Presušili su mnogi lokalni izvori i prirodna pojilišta na planinskim pašnjacima. Zbog ekstenzivne potrošnje vode i smanjenog dotoka na izvorištima, pojedine općine već su primorane na uvođenje noćnih redukcija.</p><h2>Akumulacije prazne</h2><p>Hidrološka situacija na rijekama i vještačkim akumulacijama je na kritičnom nivou, što direktno ugrožava i proizvodnju električne energije. Hidroelektrane rade minimalnim kapacitetom, čime se stvara dodatni pritisak na energetski sistem i povećava uvoz električne energije.</p><p>Ekstremne vrućine donose i opasnost od šumskih požara, koji brzo izmiču kontroli na nepristupačnim terenima. Vatrogasne jedinice u Hercegovini rade na granici izdržljivosti, nerijetko uz skromnu opremu i ograničen broj ljudstva.</p><p>Tropske noći, u kojima se temperatura ne spušta ispod dvadeset stepeni, dodatno onemogućavaju prirodno rashlađivanje i odmor stanovništva, naročito u Hercegovini, gdje krševito tlo noću isijava žegu nakupljenu tokom dana.  </p><p>U gradskim sredinama stvaraju se takozvani toplotni otoci, gdje beton i asfalt dodatno zadržavaju i isijavaju visoke temperature. Ekonomski efekti toplotnog vala osjete se i kroz smanjenu produktivnost u mnogim privrednim granama, poput građevine, te pada radne efikasnosti.</p><h2>Alarm za hitnu reakciju vlasti</h2><p>Klimatski stručnjaci upozoravaju da su ovakvi ekstremni uslovi direktna posljedica globalnih klimatskih promjena koje ne zaobilaze Balkan. Učestalost i intenzitet toplotnih talasa u Bosni i Hercegovini znatno su porasli u protekloj deceniji i pokazuju trend daljeg rasta. Stručna javnost naglašava hitnu potrebu za izradom dugoročnih strategija adaptacije na klimatske promjene, među kojima su ulaganje u moderne sisteme navodnjavanja, unapređenje vodovodne mreže i pošumljavanje urbanih zona.</p>

Žega ugrožava zdravlje građana, isušuje akumulacije i zadaje težak udarac poljoprivredi

Teške posljedice toplotnog udara: Paklena vrućina prži sve

<p>U okviru projekta "Osvježimo okoliš: Medijska kampanja za zaštitu rijeka, smanjenje divljih deponija i promoviranje obnovljivih izvora energije", "Avaz" je realizirao sveobuhvatnu medijsku kampanju posvećenu najvažnijim ekološkim izazovima u Bosni i Hercegovini.</p><p>Kroz 11 tematskih sadržaja obrađeni su problemi zagađenja rijeka Bosne, Spreče i Une, nastanka divljih deponija, neadekvatnog upravljanja otpadom i nedovoljno razvijenog sistema reciklaže. Posebna pažnja posvećena je odgovornosti građana, privrednih subjekata i nadležnih institucija, ali i konkretnim rješenjima koja mogu doprinijeti očuvanju prirodnih resursa.</p><p>Kampanja je obuhvatila i teme obnovljivih izvora energije, energetske tranzicije, izgradnje solarnih elektrana te mogućnosti smanjenja troškova energije u domaćinstvima i kompanijama. Građanima su predstavljeni primjeri dobre prakse, stručna mišljenja i korisne informacije o održivim rješenjima koja se već primjenjuju u pojedinim lokalnim zajednicama.</p><p>Sadržaji projekta sufinansiranog od Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH objavljeni su u “Dnevnom avazu”, na portalu avaz.ba i putem "Avazovih" društvenih mreža. Kampanja je ostvarila više od 220.000 pregleda i dosegla više od 150.000 korisnika, čime je značajno doprinijela boljem informiranju javnosti, većoj vidljivosti ekoloških problema i jačanju svijesti o potrebi odgovornijeg odnosa prema okolišu i prirodnim resursima.</p>

Kroz 11 tematskih sadržaja obrađeni su problemi zagađenja rijeka Bosne, Spreče i Une

Jačanje svijesti građana o zaštiti prirodnih resursa

<p>Stanovnici ulice Šamin gaj u naselju Rakovica, već četvrtu godinu zaredom svjedoci su nesposobnosti i sporosti službi za popravku javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija.</p><p>Četvrta poplava u četiri godine ponovo će u nepovrat odnijeti hektolitre vode iz vodovodnog sistema a jedna od okolnih kuća već trpi ozbiljne štete. Poplava uvijek počinje polako, i umjesto da se gubljenje vode zaustavi odmah nakon što je uočeno, službe ViK-a uglavnom čekaju i duže od mjesec dana da poprave kvar. Objašnjenje je uvijek da imaju hitnijih slučajeva.&nbsp;Za to vrijeme malo curenje se pretvora u gejzire na ulici a količina izgubljene vode je ogromna, čime i ova lokacija postaje hitan slučaj.</p>

<p>Situacija sa slike iz avgusta ove godine stara je sedam dana, a voda je počela plaviti dvorište kuće koja se nalazi ispod puta na kojem je kvar nastao. Službe ViK- su obaviještene uprkos činjenici da je potrebno i desetine poziva jar se na dežurne telefone uglavnom ne javljaju.Mjesto kvara je obilježeno ali službe za popravak ne dolaze, dok isticanje vode svakog dana postaje sve jače.</p>

<p>Prema procjeni stanovnika poplavljenog dvorišta ova situacija će eskalirati narednih dana i voda će stići do kuće. Vlasnik svakodnevno dokumentuje stanje i najavljuje tužbu za odštetu.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@AvazPress/shorts">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz Press.</a></p>

Voda iz sistema nekontrolisano ističe i prijeti kućama

Video / Voda ponovo prijeti kućama u Rakovici: Mještani godinama upozoravaju na isti kvar

<p>Na prilazu Sarajevu danas su zabilježene duže kolone vozila na relaciji između Vogošće i glavnog grada, što je dodatno usporilo saobraćaj na ovoj dionici.</p>

<p>Kako javlja naš reporter s terena, u blizini Kobilje Glave došlo je do zastoja nakon što je autobus ostao zaustavljen na kolovozu. Prema nezvaničnim informacijama, moguće je da je došlo do kvara, odnosno pregrijavanja vozila, ali tačan razlog zastoja zasad nije potvrđen.</p><p>Na mjestu događaja nalazi se policijsko vozilo, što se vidi i na snimcima, dok iz nadležnih institucija za sada nema zvaničnih informacija o ovom slučaju.</p><p>Vozačima se savjetuje oprez i strpljenje zbog pojačanog intenziteta saobraćaja na prilazima Sarajevu.</p><p><a href="https://www.youtube.com/@AvazPress">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz Press.</a></p>

Pojačan saobraćaj usporio kretanje vozila, a na terenu je i policijsko vozilo

Autobus se pokvario u blizini Kobilje Glave

Video / Kolaps na prilazu Sarajevu: Autobus se pokvario u blizini Kobilje Glave

<p>U ulici Josipa Štadlera u centru Sarajeva večeras je izbio požar, zbog čega su na mjesto događaja upućene ekipe Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo.</p>

<p>Požar je izbio na lokaciji gdje se nekada nalazila Stara higijena, a brzom intervencijom vatrogasaca stavljen je pod kontrolu.</p><p>- Požar je izbio u ulici Josipa Štadlera, na lokaciji gdje je nekada bila Stara higijena. Ekipe su upućene na teren. Nema povrijeđenih. Požar je lokalizovan - potvrđeno je za portal "Avaza" iz Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo.</p><p>U požaru nije bilo povrijeđenih osoba, dok za sada nema zvaničnih informacija o uzroku njegovog izbijanja. Više detalja bit će poznato nakon što nadležne službe obave uviđaj.</p>

Požar je izbio na lokaciji gdje se nekada nalazila Stara higijena

Video / Drama u centru Sarajeva: Izbio požar u ulici Josipa Štadlera

<p>Stabilna i uređena Bosna i Hercegovina, u kojoj vladaju zakon, red, rad, mir i društveni rahatluk, već decenijama slovi za jednu od najkompleksnijih zagonetki svjetske, evropske i domaće politike. Domaća i strana javnost su podijeljeni, poput domaćih političara, koji budućnost zemlje vide potpuno različito. Od zagovarača raspada države i pripajanja njenih dijelova Srbiji i Hrvatskoj, pa do unitarne, građanske države, s Bošnjacima kao najbrojnijom etničkom grupom. </p><p>Tehnološka revolucija i razvoj umjetne inteligencije otvaraju potpuno novu perspektivu, pa smo odlučili rješavanje složene političke jednačine s najmanje tri nepoznate, prepustili naprednim algoritmima. Odgovor umjetne inteligencije na pitanje kako bh. duštvo može izaći iz permanentnog političkog ćorsokaka je precizan, tehnokratski i lišen nacionalnih strasti i dnevnopolitičkih kalkulacija.</p><h2>Remetilački faktor</h2><p>Hladna kompjuterska logika u samom startu detektuje nefunkcionalan ustavni sistem, utvrđen Dejtonskim mirovnim sporazumom kao primarni remetilački faktor. Okvir dogovoren 1995. godine u američkoj vojnoj bazi je uspješno zaustavio rat, ali je stvorio nefunkcionalno administrativno uređenje, sa niz mehanizama etničkog veta i blokada, koje sistematski podstiče etničke podjele nauštrb funkcionalnosti države, ističe AI. </p><p>Na to se hronično nadovezuje toksična politička retorika, koja stalnim tenzijama o secesiji ili unitarizaciji održava stanje vještačke nesigurnosti. AI ovdje prepoznaje anomaliju, da sistem troši dragocjene resurse na održavanje krize, umjesto na njeno prevazilaženje i stabilizaciju stanja.</p><h2>Unutrašnji problem</h2><p>Najveća unutrašnja kočnica napretku, navodi AI, leži u selektivnoj vladavini prava i endemskoj korupciji.  One razaraju povjerenje građana u institucije, uzrokujući dramatičan ekonomski slom i masovni egzodus stanovništva, čime zemlja ubrzano gubi biološki i intelektualni resurs za bilo kakve promjene. </p><p>Kada se na sve to dodaju konkurentski geopolitički utjecaji velikih sila, koji se prelamaju preko BiH, dobijamo lokalne lidere koji se radije oslanjaju na „spoljne zaštitnike“, nego na unutrašnji konsenzus i dogovor. Ti spoljni zaštitnici rade iz ličnih interesa, a ne iz altruizma, navodi AI u svojoj analizi.</p><h2>Gdje je izlaz iz labirinta?</h2><p>Izlazak iz političkog labirinta zahtijeva radikalne, ali jasne korake, koji su odavno mapirani. Prvi je beskompromisna reforma pravosuđa i depolitizacija VSTV-a, kako bi se vratila vjera građana u pravdu i jednakost pred sudom. Odmah iza toga slijedi postizanje unutrašnjeg konsenzusa o minimumu zajedničkih interesa, i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, čime bi se eliminisala etnička diskriminacija. </p><p>Umjesto ispraznih etničkih tema, fokus se mora pomjeriti na ekonomske reforme, rasterećenje privrede i privlačenje investicija u energetiku i turizam, jer istinski rahatluk ne dolazi bez materijalne sigurnosti. Ovaj put je već davno mapiran u formi uslova koje BiH treba ispuniti na putu EU integracija. Reforma obrazovnog sistema, koji bi ukinuo segregaciju, zaokružila bi ovaj algoritam spasa. Pitanje koje ostaje, i koje možemo odgovoriti jedino sami, imamo li dovoljno savjesne i osviještene građane koji će izabrati lidere spremne da napuste politički ćorsokak, kojeg se već godinama grčevito drže.</p>

Pitali smo šta bh. građanima stoji na putu do famozne „Mirne Bosne“, vladavine prava i blagostanja

Vještačka inteligencija kao analitičar: Evo šta AI vidi kao izlaz iz političkog ćorsokaka u BiH?

<p>Među najvećim problemima bh. pravosuđa ističe se netransparentnost krivičnog postupka, ističe za „Avaz“ Ifet Feraget, advokat s bogatim pravosudnim iskustvom. Navodi da je neprihvatljivo da osumnjičeni nije obavješten o tome da se protiv njega vodi istraga, kako bi mogao na vrijeme ponuditi kontraargumente i svoju odbranu. </p><p>To bi, navodi on, zaustavilo beskorisne višegodišnje istrage, koje često prethode dugogodišnjim suđenjima. Sama tajnost postupka bi mogla biti zaštićena time da se uključeni potpisom obavežu na šutnju, a kršenje te obaveze bi ih činilo krivično odgovornim.  </p><p>- A ovako imamo po osam godina nekakve istrage, pa petnaest godina nekakvog suđenja, i nakon toga optuženi bude oslobođen. Pri tome tužilac ni sudija ne snose nikakvu odgovornost za potrošeno vrijeme, resurse, pogrešne odluke i procjene - ističe Feraget. </p><h2>Odgovornost sudija</h2><p>Imamo i potvrđivanje optužnice bez ročišta na kojem bi mogli prisustvovati optuženi i njegova odbrana, ističe on. Neke optužnice su pisane na više od stotinu strana i imaju hiljade strana dokaznog materijala, a sud ih potvrdi u samo dva dana, bez mogućnosti optuženog da iznese svoju odbranu, objašnjava Feraget. </p><p>- Samo stigne obavijest da je potvrđena optužnica. Optuženi nema šansu da kaže: časni sude ja uopšte nisam radio u toj banci tada, ili bilo kakvu odbranu da iznese. I takve prakse stavljaju optužene u neravnopravan položaj. A svako, bez obzira da li je kriv za djelo ili nije, zaslužuje da ima fer i pošteno suđenje u skladu sa zakonom - kategoričan je Feraget. Dodaje da trenutno pravosudni sistem u BiH to ne omogućava građanima. </p><p>Nedostatak odgovornosti sudija i tužilaca za svoj rad, eventualni nerad, pa čak i za kršenje zakonskih odredbi, pretvorio je pravosuđe BiH u otuđeni centar moći koji ne odgovara nikome, a najmanje građanima, smatra Feraget. </p><h2>Kapitalni predmeti</h2><p>Navodi primjer sudije koji je nezakonito izbacio tuženog iz sudnice tokom svjedočenje, iako je on stranka u postupku a ne svjedok. </p><p>- Kada sam to prijavio, rečeno mi je da je sudija taj koji primjenjuje zakon i nije bio kažnjen, jer očito mi je da nema odgovornosti u pravosuđu - navodi. </p><p>Ističe da se bh. pravosuđe ne bavi pravim aferama i stvarima kao što su Donja Jablanica, tramvaj smrti, Memić i Dragičević. U slučaju Memić su sudski dokazani grubi propusti tužioca, kao i zataškavanje. A tužiteljica ne samo da nije kažnjena za to, nego je napredovala do sudije državnog suda. Da i ne spominjemo brojne predmete femicida i nasilja, gdje je nepostupanje nosilaca pravosudnih funkcija završavalo tragično, pa opet nije rezultiralo sankcijama protiv odgovornih sudija i tužilaca.</p><h2>Sistem začahuren u neodgovornost</h2><p>Pravosudni sistem je začahuren u neodgovornost, ističe Feraget. Objašnjava da je advokat odbrane na suđenju koje traje već osam godina, nakon čega je sudija termin za ročišta naprasno prebacio s utorka na četvrtak, iako je sud znao da Feraget ima ročišta četvrtkom na drugom sudu. </p><p>- I kad sam se pobunio jer to ugrožava odbranu klijenta, sudija kaže da ga to ne zanima. A kad sudiju prijavim VSTV-u, ono ne reaguje tri mjeseca, jer je prvi čovjek VSTV-a svojevremeno kao tužilac pisao optužnicu protiv mog klijenta u ovom predmetu. Sudija i tužilac mogu kako hoće, a to ne bi smjelo tako.</p>

Pravosudni zvaničnici ne odgovaraju nikome za nerad ili greške

Advokat Ifet Feraget za „Avaz“: Osam godina istrage, 15 godina suđenja i optuženi oslobođen

<p>Ambasadorica Italije u Bosni i Hercegovini Sara Eti Kastelani (Sarah Eti Castellani) govorila je za „Dnevni avaz“ o energetskoj sigurnosti, ekonomskoj saradnji dviju zemalja, te evropskom putu BiH i drugim temama od zajedničkog interesa.  </p><p>Govoreći o Južnoj interkonekciji, istakla je da Italija podržava sve inicijative koje mogu osigurati veću energetsku diversifikaciju za BiH, usklađivanje sa standardima Evropske unije i smanjenje zavisnosti od ruskog plina. Naša ocjena projekta Južne interkonekcije polazi upravo od tih pretpostavki, ističe ona, uz puno uvažavanje potrebe da se BiH u potpunosti uskladi s obavezama koje je preuzela prema EU u oblasti energetike. Uostalom, ovaj gasovod povezuje i jednu državu članicu EU, zaključuje. </p><p>Ambasadorica ističe da je energetski sektor BiH sve interesantniji italijanskim investitorima i važan prostor saradnje između Italije i BiH, naročito u oblastima obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i tehnologija za održivije upravljanje resursima.</p><h2>Iskustva investitora</h2><p>Italijanske kompanije su godinama prisutne u BiH, ističe ambasadorica Kastelani. Italija je danas prvi dobavljač BiH i njen drugi najvažniji trgovinski partner, kao i jedan od najvećih stranih investitora u zemlji. Ovo prisustvo ogleda se i u značajnom doprinosu zapošljavanju, budući da italijanske kompanije zapošljavaju približno 13.000 radnika u BiH. </p><p>Kasteljani navodi da se i lično uvjerila da su predstavnici italijanske poslovne zajednice u BiH zainteresovani za niz strateških sektora – od prerađivačke industrije, mašinske i automobilske industrije, preko tekstilne i kožarske industrije, do energetike, prehrambene industrije, drvoprerađivačkog sektora i uslužnih djelatnosti.</p><p>Mnoge italijanske kompanije odlučile su investirati u BiH, zahvaljujući geografskoj i kulturnoj bliskosti, kvalitetu ljudskih resursa i profesionalnosti lokalnih partnera, razvijajući tokom godina čvrstu i dugoročnu proizvodnu saradnju, smatra ona. </p><h2>Izazovi u BiH</h2><p>Kao i u svakoj ekonomiji u razvoju, postoji prostor za dodatna poboljšanja u BiH, ističe Kastelani, posebno u smislu administrativnog pojednostavljenja, efikasnosti procedura i predvidivosti regulatornog okvira, pri čemu je pitanje državne imovine važan element. To su ključni faktori za podsticanje novih investicija i jačanje postojećih, kaže ona.  </p><p>Nedostatak radne snage također je tema koja se često pojavljuje u razgovorima s italijanskim privrednicima u BiH i povremeno ograničava dalje širenje njihovih proizvodnih kapaciteta. Moj utisak je, ističe ona, da italijanske kompanije i dalje gledaju na BiH s povjerenjem i smatraju je prirodnim partnerom. </p><p>Osim toga, evropski integracijski put BiH – koji Italija snažno podržava – predstavlja stratešku priliku za ubrzanje reformi, povećanje konkurentnosti i integraciju bosanskohercegovačke privrede u jedinstveno evropsko tržište.</p><h2>Proširenje EU</h2><p>Integracija Zapadnog Balkana u EU je geostrateški prioritet, ali proces pristupanja država kandidata mora i dalje biti zasnovan na principu zasluga. Uskladiti ova dva aspekta nije jednostavno, ali ostavljanje „geopolitičkog vakuuma“ na Zapadnom Balkanu predstavljalo bi ozbiljnu grešku. Kao što je ministar Tajani nedavno podsjetio upravo na stranicama Vašeg lista, integracija Zapadnog Balkana – a samim tim i BiH - u EU je i geopolitički izbor, koji će ojačati njeno jugoistočno krilo, povećati stabilnosti EU i njenu sposobnost da djeluje na globalnom planu.</p><p></p>

Geopolitički vakuum na Balkanu bi bio ozbiljna greška Evrope 

Kastelani: Integracija Balkana u EU je geostrateški prioritet

Ambasadorica Italije u BiH Sara Eti Kastelani za "Avaz": EU bi ojačala širenjem na Zapadni Balkan 

<p>Nejasno je još da li to pokušava Vlada FBiH ili Uprava BH Telecoma, koja je pod kontrolom NiP-a. Svjedoci smo da na realizaciji ovog sumnjivog posla sa srbijanskim tajkunom najviše insistira Konaković (Elmedin Konaković), ističe predsjednik SDA Bakir Izetbegović za „Avaz“. </p><p>Ovo je izjavio komentarišući uporne pokušaje BH Telecoma i Vlade FBiH da provedu do kraja akviziciju kompanije Telemach, iako je nezavisna revizija utvrdila da je Telemach precijenjen za najmanje 200 miliona KM. </p><h2>Sumnjiv posao</h2><p>- Vlada FBiH je odbila prvi pokušaj u aprilu ove godine, upravo zbog spornih procjena revizora. Nalazi revizije nisu izmijenjeni, i dalje ostaje sumnja i otvoreno pitanje o tome kako je moguće da revizorske procjene o vrijednosti firme koja se kupuje imaju razliku od čak 200 miliona KM - ističe Izetbegović i dodaje da bi bilo još sumnjivije da Vlada, odnosno premijer Nikšić, sada promijeni svoj stav i pristane na realizaciju ovog netransparentnog posla. </p><p>- Nedopustivo je da se cijeli proces vodi netransparentno. Javnost je uskraćena za odgovore na ključna pitanja. Zna se jedino da se BH Telecom planira zadužiti kod čak osam banaka. Ne znamo o kojem je iznosu riječ (672 ili 745 miliona KM), ne znamo šta se tačno kupuje, ne znamo koja je stvarna imovina Telemacha, ne znamo hoće li i koji dio BH Telecoma biti stavljen pod hipoteku - ističe on.  </p><p>Navodi da tajnost ovog posla stvara opravdane sumnje da će korist od ove kupovine imati samo grupa pojedinaca iz Uprave i aktuelne vlasti, jer se ovako krupni poslovni i finansijski projekti ne smiju se realizirati tajnim pregovorma s privatnicima. </p><p>- Uprava BH Telecoma i Vlada FBiH ne smiju se ponašati kao da je ova kompanija njihovo privatno vlasništvo, a ne vlasništvo FBiH i njenih građana - ističe Izetbegović.</p><h2>Zastarjela tehnologija</h2><p>Dodaje da nemamo ni odgovor na ključno pitanje: zašto se uzima kredit, koji će s kamatama dosegnuti iznos od 1,1 milijardu KM, da bi se kupila firma koja ima godišnju dobit od jedva 20 miliona KM? </p><p>- To znači da će za povrat investicije biti potrebno više od 50 godina. Da li bi pojedinci iz Uprave BH Telecoma u svojim privatnim firmama ulazili u takvu investiciju - retorički pita lider SDA. </p><p>Kaže da je zbog brzine mijenjanja tehnologije nemoguće garantovati da će za koju godinu sadašnja tehnologija Telemacha uopće biti u upotrebi. A kredit ostaje. </p><p>- Kako će pod takvim opterećenjem BH Telecom funkcionisati i kako će finansirati razvojne projekte... Sve su to pitanja na koja građani, koji su vlasnici BH Telecoma, moraju dobiti odgovor.</p><h2>Posao je ovo za pravosuđe</h2><p>- Prije svega, sumnjivi posao treba da zaustavi Vlada FBiH, koja je u ime građana vlasnik 90 posto dionica. O ovako krupnom poslu mora se izjasniti i Parlament FBiH. Mi smo tražili da se održi hitna, tematska sjednica. Za sada su uspjeli da to izbjegnu i da nastave s dogovorima iza zatvorenih vrata. Ukoliko, pak, Vlada FBiH bude pratila Upravu BH Telecoma i njihove sumnjive motive za realizaciju ove kupovine i poteze koje povlače, onda tu, vjerovatno, ima posla i za tužilaštvo i sud. Možda su se već trebali uključiti.</p>

Vlada FBiH i pravosuđe trebaju zaustaviti ovaj sumnjivi posao

Izetbegović o pokušaju pljačke stoljeća: Kredit će s kamatama premašiti milijardu KM

<p>Monopol nacionalističkih elita najlakše se razbija kada ljudi iznutra kažu: ova istina nije prijetnja mom identitetu, nego uslov da on bude zasnovan na ljudskosti i odgovornosti, kaže Refik Hodžić za „Avaz“, povodom obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici.&nbsp;</p><p>Novinar, pisac i aktivista, Hodžić je karijeru posvetio tranzicijskoj pravdi i kulturi sjećanja. Bio je glasnogovornik Haškog tribunala, te radio u brojnim međunarodnim organizacijama među kojima su Međunarodni centar za tranzicijsku pravdu te Evropski institut za mir.</p><h2>Zabrinjavajuće stanje</h2><p><b>Kako ocjenjujete trenutno stanje u BiH iz perspektive tranzicijske pravde i da li nam i dalje nedostaju suštinski dijalog i institucionalna kultura sjećanja?</b></p><p>- Stanje je duboko zabrinjavajuće, ne zato što ne znamo šta bi trebalo raditi, nego zato što već decenijama postoji svjesno odbijanje, prevashodno vlasti u Republici Srpskoj, da se znanje, presude, izvještaji i preporuke pretoče u ozbiljnu javnu politiku. Imamo ogromnu arhivu činjenica, imamo presude međunarodnih i domaćih sudova, imamo svjedočenja preživjelih, imamo institucije i organizacije koje su uradile ogroman posao, prije svih Memorijalni centar Srebrenica, ali više nemamo političku volju u RS-u da se iz toga izgradi zajednička kultura odgovornosti. Zato silne preporuke godinama ostaju mrtvo slovo na papiru: ne zato što su nejasne, nego zato što bi njihova provedba ugrozila nacionalističke mitove na kojima političke elite u RS-u i dalje opstaju. BiH ne pati od manjka sjećanja, nego od viška zatvorenih, međusobno izolovanih i politički instrumentaliziranih „kultura sjećanja“. Odgovorna institucionalna kultura sjećanja podrazumijeva obrazovanje, javne politike, muzeje, memorijale, medije, lokalne inicijative i politički jezik koji teži da građane, simbolički gledano, izvlači iz rovova u kojima su još zarobljeni, a ne da mobiliše nove generacije za neki budući rat. Mi toga još nemamo u mjeri u kojoj bi društvo nakon genocida moralo imati.</p><p><b>Svoju karijeru i aktivizam ste duboko vezali za rodni Prijedor, koji nosi specifičan teret nepriznatih zločina i borbe za memorijalizaciju i izgradnju spomenika ubijenoj djeci. Kada povučete paralelu između Srebrenice i Prijedora, gdje se narativi i dalje brutalno potiskuju, koje lekcije o selektivnoj pravdi BiH još nije naučila?</b></p><p>- Srebrenica i Prijedor pokazuju dvije strane iste nepravde. Srebrenica ima međunarodno i institucionalno priznanje, Memorijalni centar, presude za genocid i sveobuhvatnu podršku institucija iz Federacije BiH i međunarodnih krugova. To je važno i nezamjenjivo. Ali čak ni to priznanje nije zaustavilo poricanje i vrijeđanje žrtava koje dolazi iz vrha vlasti RS-a. Prijedor, s druge strane, pokazuje šta se dešava kada lokalna vlast decenijama sistematski potiskuje sjećanje na nesrpske žrtve, odbija dopustiti podizanje dostojanstvnog spomenika ubijenoj djeci i pokušava izbrisati svaki pomen na zločine počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru iz svakog oblika lokalne istorije. Međutim, to je proizvelo jedinstveno okupljanje građana i mladih aktivista oko roditelja ubijene djece, inicijative „Jer me se tiče“ i Centra za mlade „Kvart“ koji vode najsvjetliji oblik borbe za pravo porodica da javno kažu da su njihova djeca, komšije i najbliži, da su ti Prijedorčani postojali i da su ubijeni. Zbog toga je Prijedor danas jedno od najvažnijih mjesta ne samo u BiH, nego i globalno, kada se radi o razvijanju razmišljanja i prakse o inkluzivnoj memorijalizaciji. Prijedor pokazuje da ne može postojati hijerarhija žrtava u kojoj su jedne prepoznate, druge tolerisane samo u privatnom bolu, a treće potpuno izbrisane iz javnog prostora. Ako se Srebrenica priznaje samo jednom godišnje, a Prijedor se prepušta lokalnom poricanju, onda nismo izgradili odgovornu kulturu sjećanja nego sistem diskriminacije žrtava i u njihovoj smrti.</p><h2>Napad na istinu</h2><p><b>Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca je kriminalizovano u BiH prije nekoliko godina, ali smo svjedoci da narativi poricanja i historijskog revizionizma unutar političkih elita nisu nestali. Može li se krivičnim progonom suštinski promijeniti društvena svijest ili nam je potreban potpuno drugačiji pristup u obrazovanju i javnom prostoru?</b></p><p>- Zakon je bio potreban i ostaje potreban. Krivični zakon postavlja granicu ispod koje se ne smije ići. On kaže da negiranje genocida nije legitimno mišljenje, nego napad na istinu, dostojanstvo žrtava i mir. U tom smislu, zakonska zabrana ima važnu zaštitnu i simboličku funkciju. Ali zakon sam ne može promijeniti društvenu svijest. On može suziti prostor najotvorenijim provokacijama, ali ne može sam razgraditi narative koji se prenose kroz porodicu, školu, medije, političke govore i društvene mreže. Zato nam treba mnogo širi pristup: obrazovanje zasnovano na činjenicama, javni prostor u kojem se zločini objašnjavaju ljudskim sudbinama, zaštita onih koji unutar vlastitih zajednica imaju hrabrosti da govore protiv dominantnog nacionalističkog narativa, i mediji koji neće tretirati istinu i poricanje kao dvije ravnopravne strane priče. Krivični progon je zaštitna ograda; društvena promjena nastaje tek kada se iza te ograde izgradi drugačiji jezik sjećanja.</p><p><b>Biološki sat neumitno kuca, a svjedoci i preživjele žrtve odlaze. Na koji način tranzicijska pravda u BiH može ponuditi održiv model koji će spriječiti da se sjećanje na Srebrenicu pretvori u mitologiju, a mladima postane teret umjesto opomena</b>?</p><p>- Najveći izazov je da sjećanje na Srebrenicu ostane istina koja obavezuje, a ne parola o genocidu koja se ponavlja bez razumijevanja. Mitologizacija počinje onda kada se žrtve pretvore u simbole bez imena, kada se zločin svede na parolu, a mladi naslijede težinu prošlosti bez alata i metoda da je istinski razumiju. Zato tranzicijska pravda mora mladima ponuditi znanje, empatiju i moralnu orijentaciju, a ne samo obavezu da Srebrenicu komemoriraju jednom godišnje. Srebrenica mladima ne smije biti teret koji se prenosi kao kolektivna trauma bez izlaza i razješenja, nego opomena o tome šta se događa kada se ljudi sistematski dehumaniziraju, kada se institucije upregnu u ostvarenje političkih ciljeva zasnovanih na mitu o superiornosti jednih nad drugima i kada jedno društvo prihvati da su neki životi manje vrijedni. Obrazovanje mora, jednostavno mora, izaći iz etničkih rovova. Mladi, naročito mladi u Republici Srpskoj, moraju učiti činjenice, ali i slušati svjedočenja, upoznavati imena i biografije žrtava, razumjeti mehanizme propagande, poricanja i dehumanizacije. Moraju vidjeti da sjećanje nije okrenuto protiv njih, nego protiv ponavljanja zločina. Posebno je važno stvarati prostor za razgovore unutar zajednica, ne samo između njih, jer se monopol nacionalističkih elita najlakše razbija kada ljudi iznutra kažu: ova istina nije prijetnja mom identitetu, nego uslov da on bude zasnovan na ljudskosti i odgovornosti. Biološki sat nam danas nameće još veću odgovornost da svjedočenja preživjelih sačuvamo i uključimo u obrazovanje i kulturu, ali ne samo kao muzejski eksponati, nego kao žive istine na kojima će se graditi moralni kod ovog društva. Ako mladima ponudimo samo suprotstavljene mitove, izgubit ćemo ih. Ako im ponudimo činjenice, ljudske priče i prostor da postavljaju pitanja bez straha, postoji šansa da sjećanje na Srebrenicu postane temelj odgovornijeg društva, a ne poziv na neki budući sukob.</p>

Nema političke volje u RS-u jer prihvatanje činjenica o genocidu ruši nacionalističke mitove, na kojima političke elite RS-a i dalje opstaju. Ako se Srebrenica priznaje samo jednom godišnje, a Prijedor se prepušta lokalnom poricanju, onda nismo izgradili odgovornu kulturu sjećanja

Hodžić: Utvrđene činjenice, znanje, presude, izvještaje i preporuke moramo pretočiti u ozbiljnu javnu politiku

Refik Hodžić, stručnjak za tranzicijsku pravdu i kulturu sjećanja: Srebrenica i Prijedor su dvije strane iste nepravde

<p>Požar na Rujištu ponovo je buknuo, a prema prvim informacijama s terena, vatra je izbila na prvoj krivini od Snježne kuće prema Mostaru.&nbsp;</p>

<p>Kako javljaju čitatelji, riječ je o požaru koji je prvobitno izazvan udarom groma prije nekoliko dana, da bi se danas ponovo aktivirao.</p>

Haos kod Mostara: Požar buknuo i zahvatio veliku površinu trave 

<p>Službenih informacija o razmjerima požara i trenutnom stanju na terenu još uvijek nema.</p><p>Inače, mostarski vatrogasci imaju pune ruke posla jer je situacija na području grada prilično napeta, pored Rujišta, u protekla 24 sata aktivirani su i požari na deponiji Uborak, kao i u industrijskoj zoni Bišće Polje, gdje je gorjela velika površina trave i niskog rastinja.</p>

Službenih informacija o razmjerima požara još uvijek nema

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

<p>Po drugi put je u posljednjoj deceniji Bosna i Hercegovina gurnuta na margine svetskih ekonomskih tokova. Završili smo prije osam dana na ozloglašenoj sivoj listi FATF-a, uz druge države kojima fali sposobnosti ili volje da se bore protiv pranja novca i financiranja terorizma.</p><p>Osim BiH i Bugarske, na listi je od evropskih zemalja jedino još Kraljevina Monako, ali taj poreski raj je sasvim druga priča. Domaćim privrednicima, građanima i bh. dijaspori je ovo usporilo i poskupilo međunarodne transakcije, a bankama pojačalo nadzor nad poslovanjem uz negativne posljedice za investicije i kreditni rejting BiH.</p>

BiH na “sivoj listi” Moneyvala: Softić prozvao Bećirovića i vlast

Oštre poruke Softića: Zna li Bećirović da je BiH završila na “sivoj listi” Moneyvala?

<p>Odluka FATF-a, koji čini više od 40 država i organizacija među kojima su Europska unija i Sjedinjene Američke Države, uslijedila je nakon višegodišnjih upozorenja Vijeća Europe, koje je vlast Federacije BiH uporno ignorisala.&nbsp;</p><h2>Diletantizam i selfijanje</h2><p>Iako se vlast Trojke u Federaciji BiH pokušava oprati time da je za sve kriv samo Milorad Dodik, svima je jasno da je najodgovornija za sivu listu upravo vlast Federacije.</p><p>Kazna FATF-a je izrečena prvenstveno zbog činjenice da još uvijek nije uspostavljen funkcionalan Registar stvarnih vlasnika kompanija, koji blokira i opstruiše vlast u Federaciji BiH.</p><p>Republika Srpska svoj dio posla i zakonskih obaveza prema Moneyvalu i FATF-u završila još davno, kroz Agenciju za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).</p><p>Međutim, budući da međunarodne institucije Bosnu i Hercegovinu posmatraju isključivo kao jedinstven finansijski i pravni prostor, administrativni nemar i blokade u Sarajevu direktno povlače cijelu državu na dno.</p><p>Svoju zainteresovanost za ekonomske teme vladajuća trojka demonstrira bezbrižnim snimanjem selfija, tokom sjednice na kojoj se raspravljano o spašavanju industrijskog giganta, Željezare Zenica.&nbsp;</p>

Naša stranka, ulje o platnu: Dok traje rasprava o spašavanju Željezare, delegati NS-a prave selfije

<p>Nedostatak funkcionalnog registra stvarnih vlasnika kompanija u FBiH je direktan šamar vlasti Trojke. FATF je jasno stavio do znanja da želi da se u svakom trenutku u elektronskom registru vidi ime i prezime čovjeka koji stvarno posjeduje neku firmu i uzima profit, a ne da se vlasništvo skriva iza fiktivnih firmi, advokata i ofšor zona.</p><p>Ali zbog poslovične tromosti, nedostatka znanja, političke volje i unutarstranačkih prepucavanja u Vladi i Parlamentu FBiH, ključni mehanizam za borbu protiv finansijskog kriminala – Registar stvarnih vlasnika pravnih lica – još uvijek ne postoji.</p><p>Dodatni uslovi</p><p>FATF je javno objavio da u narednom periodu očekuje hitnu i aktivnu saradnju vlasti u BiH na otklanjanju detektovanih nedostataka.</p><p>Pred domaće institucije postavljeno je devet rigoroznih i jasnih ciljeva koji se moraju ostvariti kako bi država bila uklonjena s ove problematične liste, a svi se odnose na uspostavljanje strogog i transparentnog nadzora nad svim novčanim transakcijama.</p><p>FATF u principu navodi da je BiH donijela strategiju na papiru i dala neka uputstva bankama, ali to nije dovoljno. Država mora tačno locirati kroz koje privredne sektore se kod nas najlakše pere prljavi novac, mora sarađivati brzo i efikasno sa međunarodnim agencijama, i početi žestoko, a ne simbolično, kažnjavati perače novca.</p>

Povratak na sivu listu MONEYVAL-a otežat će život bh. građanima: Na udaru oni koji imaju najmanje

<p>Međunarodna zajednica više ne vjeruje obećanjima i traže konkretna hapšenja, suđenja i presude za pranje novca.</p><p>Finansijski eksperti i međunarodni ocjenjivači opravdano gube strpljenje za opravdanja federalnih zvaničnika, jer se o uspostavljanju ovog registra pregovara i raspravlja godinama, bez ikakvog konkretnog ishoda u praksi.</p><p>Suština spora i detalji oko samog registra ogledaju se u uspostavljanju centralizovane, elektronske baze podataka u kojoj se više neće moći sakriti stvarni, fizički vlasnici kompanija.</p><p>Prema evropskim direktivama, stvarni vlasnik je svako fizičko lice koje posredno ili neposredno ima više od 25 posto vlasništva ili upravljačkih prava u nekom preduzeću, fondaciji ili udruženju građana. Cilj ovog registra je da se stane u kraj fiktivnim firmama i ofšor kompanijama, koje su registrovane na advokate ili posrednike, a iza kojih se zapravo kriju lokalni moćnici, korumpirani političari ili sumnjivi strani kapital koji kroz nekretnine i fingirane poslove pere novac u BiH.</p>

Siva lista i ekonomski kolaps su posljedice političkog diletantizma vlasti FBiH

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

<p>Na hiljade je divljih deponija rasuto širom Bosne i Hercegovine, pokazuju zvanični podaci. Mnoge od onih koje nazivaju opštinskim, gradskim ili kantonalnim, malo se razlikuju od ovih divljih.&nbsp;</p><p>Na njih se otpad istresa na gomilu, procjedne vode se slijevaju u zemlju i najbliže potoke, te svako malo izbije požar pa zatruju i zrak. Takvu deponiju nije ni potrebno zapaliti, ona to često uradi sama. U njoj se trulenjem nakupi metan, eksplozivni plin koji lako plane pod jačim suncem i komadićem stakla.&nbsp;</p><p>Dok bosanskohercegovački političari svakodnevno drže isprazne govore o evropskom putu, usvajanju visokih standarda i briselskim reformama, surova realnost na terenu ih brutalno i svakodnevno demantuje.&nbsp;</p><h2>Velike priče ali sitna djela&nbsp; &nbsp;</h2><p>Evidentno je da je "car potpuno go", jer domaća vlast ne upijeva riješiti čak ni elementarne potrebe društva, poput upravljanja otpadom ili prečišćavanja fekalnih voda prije ispuštanja u rijeke.&nbsp;</p><p>Evropa za Bosnu i Hercegovinu očigledno ostaje samo apstraktan pojam i politički poligon za skupljanje poena, dok se zemlja u stvarnosti doslovno guši u stotinama hiljada tona vlastitog otpada i fekalija.&nbsp;</p><p>Ali evropski put je manji dio problema. Dok razvijene evropske zemlje, prema kojima navodno stremimo, otpad tretiraju kao dragocjen resurs i pretvaraju ga u energiju i profitabilan biznis, mi od njega uporno proizvodimo ekonomso-zdravstvenu štetu.&nbsp;&nbsp;</p><p>Uborak je jedno od niza upozorenja koje ignorišemo, jer su brojne druge širom države odavno premašile predviđene kapacitete i postale tempirane ekološke bombe, koje truju podzemne vode, zrak i lokalno stanovništvo i uništavaju ekoenomiju.</p><h2>Pogubno za turizam&nbsp;</h2><p>Najtužniji dokaz našeg odnosa prema prirodi jesu rijeke, nekadašnji ponos i najveći turistički adut ove zemlje, koje su danas pretvorene u plutajuće grobnice smeća.</p><p>Dovoljno je pogledati korita Bosne, Drine, Vrbasa ili Neretve nakon prvih obilnijih kiša da se shvati stvarna razmjera ove katastrofe. Tone plastične ambalaže, automobilskih guma, pa čak i starih kućanskih aparata plutaju našim vodotocima ispred nosa tromih, korumpiranih i potpuno nezainteresovanih institucija.</p><p>am počinju u našem vlastitom dvorištu, s kantom za smeće u ruci.</p>

Ogromna količina smeća u Drini kod Višegrada

Ogromna količina smeća u Drini kod Višegrada privukla pažnju svjetskih medija

<p>Ništa bolja, ako ne i gora situacija, nije ni kada se analizira stanje kanalizacionog sistema i otpadnih voda. Većina bh. gradova uopšte ne posjeduje funkcionalne kolektore i moderne prečistače. Sve fekalije, industrijski otrovi i teški metali bez ikakvog prethodnog tretmana idu direktno u rijeke, pa zapravo pijemo vodu iz izvorišta koja se nalaze svega nekoliko kilometara od nezaštićenih kanalizacionih ispusta.</p><p>Inspekcijski organi djeluju tromo, kazne za zagađivače su simbolične, a ekološko pravo postoji samo kao mrtvo slovo na papiru. Zakoni se prepisuju iz Brisela radi forme, ali se njihova implementacija u praksi svjesno opstruiše jer industrijski giganti radije plaćaju minimalne takse nego što investiraju milione u sisteme za filtriranje. Političkim elitama ekologija služi isključivo kao paravan za privlačenje stranih donacija i povoljnih kredita koji potom završe u administrativnim lavirintima.</p>

Područje zaštićene UNESCO zone u Mostaru: Fekalije u Radobolji

Fekalije u rijekama: Sistem prečišćavanja pred kolapsom

<h2>Nije sve do političara</h2><p>Svijest prosječnog građanina je posebna, porazna priča. Bacanje smeća kroz prozor automobila ili formiranje deponije uz rijeku postalo je društveno prihvatljivo ponašanje, dok je obrazovni sistem potpuno zakazao u kreiranju ekološke kulture kod mlađih generacija. Na sceni je kolektivno sljepilo gdje svi vide problem, ali niko ne želi preuzeti ličnu i institucionalnu odgovornost. Dok Evropska unija nameće rigorozni zeleni plan i uvozne takse, naša ekonomija zbog ekocida srlja u potpunu izolaciju. Bosna i Hercegovina se već nalazi na samom vrhu evropskih lista po smrtnosti uzrokovanoj zagađenjem zraka i okoliša. Mi skupo plaćamo cijenu sopstvenog nemara kroz onkološke klinike i skraćivanje životnog vijeka. Težnja ka Evropskoj uniji zahtijeva radikalnu promjenu načina života, mentaliteta i upravljanja resursima, a ne samo praznu retoriku. Evropa nas sigurno neće primiti sa hiljadama divljih deponija i rijekama koje služe kao otvorene fekalne kanalizacije. Krajnje je vrijeme da shvatimo da odbrana domovine i istinski patriotiz</p>

Zanemarivanje ekologije pogubno utiče na javno zdravlje, ali i na ekonomiju, naročito turizam i poljoprivredu       

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju 

<p>Sedam godina od isteka zakonskog roka za smanjenje zagađenja vazduha, rekorder u smrtonosnim emisijama i dalje je Termoeletrana „Ugljevik“. Samo ova TE ispusti godišnje više od 112 hiljada tona sumpor dioksida - SO2 u .&nbsp;</p><p>U protekloj deceniji je ugrađivanje sistema za odsumporavanje dimnih gasova u ovoj termoelektrani koštalo građane ukupno oko 160 miliona konvertibilnih maraka. Novac je potrošen ali je zagađenje ostalo.&nbsp;</p><p>Iako je sistem zvanično pušten u probni rad još 2019. godine, godinama nije radio u punom kapacitetu ili je često isključivan, zbog čestih kvarova i visokih operativnih troškova, koji su drastično povećavali troškove proizvodnje struje.</p><p>Najnoviji izvještaj ugledne međunarodne organizacije „Bankwatch Network“ pod nazivom „Prilagodi se ili zatvori“ (Comply or Close 2025) donosi poražavajuće podatke za BiH. Naša zemlja je, prema zvaničnim mjerenjima za proteklu godinu, prvi put zvanično postala najveći emiter sumpor-dioksida (SO2) u cijeloj regiji Zapadnog Balkana, ostavivši iza sebe čak i Srbiju.</p><h2>Hronična neodgovornost vlasti BiH</h2><p>Dokument razotkriva potpuni slom ekološke politike i hroničnu neodgovornost domaćih vlasti i elektroenergetskih kompanija koje već sedam godina svjesno krše preuzete međunarodne obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.</p><p>„Ugljevik“ sam zagađuje više nego što je dozvoljeno za četiri države, navodi se u izvještaju koji locira najveće izvore ekološkog kriminala u BiH. Termoelektrane obuhvaćene Nacionalnim planom za smanjenje emisija (NERP) u BiH ispustile su u vazduh nevjerovatnih 212.840 tona sumpor-dioksida, što je 11 puta više od zakonski dozvoljenog plafona.</p><p>Apsolutni crni rekorder, TE Ugljevik ispustila je više od polovine. Iako Sekretarijat Energetske zajednice u Beču godinama vodi prekršajne postupke protiv BiH, nijedan operater termoelektrana u našoj zemlji do danas nije kažnjen od strane domaćih inspekcija ili vlada.</p><h2>Teške posljedice po zdravlje i ekonomiju</h2><p>Ovakav nerad direktno ugrožava zdravlje građana i uzrokuje hiljade preranih smrti od bolesti respiratornog sistema, ali i ekonomiju. S obzirom na uvođenje evropskog prekograničnog poreza na CO2 (CBAM), bh. energetski sektor se, umjesto tranzicije, nalazi pred potpunim zidom.</p><p>Poruka izvještaja je jasna i neumoljiva: elektroenergetski blokovi koji ne ispunjavaju ekološke standarde moraju se hitno modernizovati ili zatvoriti, jer cijenu njihovog rada građani BiH već godinama plaćaju sopstvenim životima.&nbsp;</p>

Sumpor-dioksida ispuštamo 11 puta više od dozvoljenog limita, nakon desetina protraćenih miliona za propale projekte desuporizacije TE

Crni rekord: Termoelektrane u BiH najveći trovači u regiji

<p>Na Merhmećima trgu u Sarajevu večeras se desio napad na jednu porodicu.</p>

<p>Kako nam je ispričao bivši policajac Halim Kurtović, oni su došli po suprugu poslije posla, sačekali su je da uđe u automobil, no jedno vozilo iz drugog smjera nije imalo strpljenja, pa se zapucao automobilom dva puta u njih, a onda izvadio palicu i počeo ih udarati.</p>

<p>Kao je rekao za "Avaz", Kurtović na policiju su čekali više od pola sata, iako je rekao da je bivši policajac.</p>

<p>- Nisu htjeli ni Hitnu pomoć pozvati, ja sam ih morao zvati. Rekao sam ko su očevici, nisu htjeli uzeti izjave. Rekli su da nama hoće pisati prijave jer smo prijavili krivično djelo. Lice u vozilu s telefonom, dolaze mu druga lica, pokazao je predmet koji asocira na nož, došao je paket od pice, taj predmet je otišao u tom paketu. Sve smo im to prenijeli, niko ništa - kazao je.</p><p>Zasmetala mu je i kasnije komunikacija policije s osumnjičenim.</p>

Rekli su da nama hoće pisati prijave jer smo prijavili krivično djelo, rekao je

Video / Halim Kurtović: Napali su mi dijete, a na policiju sam čekao više od pola sata, nisu htjeli uzeti izjave očevidaca

<p>Velika drama odvijala se večeras na Merhemića trgu, gdje je napadnuta jedna porodica.</p><p>Kako nam je ispričao Halim Kurtović, bivši policajac, došao je sa sinom po suprugu nakon što je završila sa poslom.</p>

<p>- Supruga je došla ovdje, a vozilo je išlo u susret. Sačekali smo da supruga uđe u vozilo. Svirnuli smo gospodinu da sačeka malo. On je otvorio prozor i rekao: "Šta ti meni sviraš, koje pi**e materine", vratio se nazad 20-ak metara i zapucao se u nas direktno automobilom. Onda je ponovo udario autom. Uzeo je onda palicu i počeo da ide na mene. Dijete je pokušalo da ga spriječi, on udara dijete i nanosi mu povrede - ispričao je.</p>

<p>Požalio se i na intervenciju policije, za koju kaže da je došla tek pola sata nakon događaja.</p>

On je otvorio prozor i rekao: "Šta ti meni sviraš, koje pi**e materine", vratio se nazad 20-ak metara i zapucao se u nas direktno automobilom, ispričao je Kurtović

Teške posljedice toplotnog udara: Paklena vrućina prži sve

Jačanje svijesti građana o zaštiti prirodnih resursa

Video / Voda ponovo prijeti kućama u Rakovici: Mještani godinama upozoravaju na isti kvar

Video / Kolaps na prilazu Sarajevu: Autobus se pokvario u blizini Kobilje Glave

Video / Drama u centru Sarajeva: Izbio požar u ulici Josipa Štadlera

Vještačka inteligencija kao analitičar: Evo šta AI vidi kao izlaz iz političkog ćorsokaka u BiH?

Advokat Ifet Feraget za „Avaz“: Osam godina istrage, 15 godina suđenja i optuženi oslobođen

Ambasadorica Italije u BiH Sara Eti Kastelani za "Avaz": EU bi ojačala širenjem na Zapadni Balkan

Izetbegović o pokušaju pljačke stoljeća: Kredit će s kamatama premašiti milijardu KM

Refik Hodžić, stručnjak za tranzicijsku pravdu i kulturu sjećanja: Srebrenica i Prijedor su dvije strane iste nepravde

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju

Crni rekord: Termoelektrane u BiH najveći trovači u regiji

Video / Halim Kurtović: Napali su mi dijete, a na policiju sam čekao više od pola sata, nisu htjeli uzeti izjave očevidaca

Video / Haos na Merhemića trgu: Zapucao se automobilom u automobil dva puta, pa onda izvadio palicu i počeo udarati ljude

Teške posljedice toplotnog udara: Paklena vrućina prži sve

Jačanje svijesti građana o zaštiti prirodnih resursa

Video / Voda ponovo prijeti kućama u Rakovici: Mještani godinama upozoravaju na isti kvar

Video / Kolaps na prilazu Sarajevu: Autobus se pokvario u blizini Kobilje Glave

Video / Drama u centru Sarajeva: Izbio požar u ulici Josipa Štadlera

Vještačka inteligencija kao analitičar: Evo šta AI vidi kao izlaz iz političkog ćorsokaka u BiH?

Advokat Ifet Feraget za „Avaz“: Osam godina istrage, 15 godina suđenja i optuženi oslobođen

Ambasadorica Italije u BiH Sara Eti Kastelani za "Avaz": EU bi ojačala širenjem na Zapadni Balkan

Izetbegović o pokušaju pljačke stoljeća: Kredit će s kamatama premašiti milijardu KM

Refik Hodžić, stručnjak za tranzicijsku pravdu i kulturu sjećanja: Srebrenica i Prijedor su dvije strane iste nepravde

Video / Ponovno se aktivirao požar na planini Rujište kod Mostara: Vatrogasci se bore s vatrenom stihijom

Trojka: Možda smo nesposobni, ali nismo teroristi

Dok priča bajke o Evropi, vlast nam ubija i zdravlje i ekonomiju

Crni rekord: Termoelektrane u BiH najveći trovači u regiji

Video / Halim Kurtović: Napali su mi dijete, a na policiju sam čekao više od pola sata, nisu htjeli uzeti izjave očevidaca

Video / Haos na Merhemića trgu: Zapucao se automobilom u automobil dva puta, pa onda izvadio palicu i počeo udarati ljude