Radivoje Miljanić, vlasnik kafića "Putin", ne dvoumi se oko stava koji Srbija treba zauzeti kada je u pitanju situacija u Ukrajini: izbaciti prozapadnjačku opciju i sklopiti snažno savezništvo sa svojim slavenskim prijateljima Rusima.
- Naša vlada ne može sjediti na dvije stolice - rekao je Miljanić dok je sipao vodku u svom zadimljenom kafiću.
Na zidu iza njega se nalazi slika ruskog predsjednika Vladimira Putina, ruske i srbijanske zastave i pravoslavne crkve.
Srbija se našla usred spora između Moskve i zapada oko Ukrajine i odjednom je suočena s teškim izborom: da nastavi put prema članstvu u Evropskoj uniji ili odustane od tog sna i sklopi bliže veze sa svojim tradicionalnim slavenskim saveznicima Rusima, piše američka novinska agencija Associated Press.
Sve dosad, Srbija nije morala birati. Sada Moskva izdaje upozorenja, kao i Evropska unija. Ono što svi pitaju je: na čijoj ste strani?
Izolirano ostrvo
U karikaturi koju su nedavno objavile beogradske dnevne novine Danas, cijela situacija sa vanjskom politikom Srbije je sumirana: premijer Aleksandar Vučić je prikazan kako svira dva klavira u isto vrijeme dok s jedne strane dirigentsku palicu drži njemačka kancelarka Angela Merkel, a s druge Putin.
Srbijanskim zvaničnicima je teško da donesu jasnu odluku što bi moglo destabilizirati Balkan - jugoistočnu regiju Evrope koja se i dalje oporavlja od krvavih ratova iz 1990-ih godina.
Ako Srbija odbaci EU i okrene se Rusiji, ona bi mogla postati izolirano ostrvo među susjedima koji ili žele članstvo u Evropskoj uniji ili su već dio 28-članog bloka.
To bi moglo postati ekonomski katastrofalno za Srbiju: Srbija izvozi oko devet puta više hrane i poljoprovrednih proizvoda u EU nego u Rusiju. Srbijanski izvoz za Rusiju trenutno iznosi skromnih 170 miliona dolara uprkos sporazumima o slobodnoj trgovini uzmeđu ove dvije zemlje.
Iako srbijanski zvaničnici kažu da poštuju teritorijalni integritet Ukrajine i ne podržavaju rusko pripajanje Krima, oni poručuju zapadu da bi ih prisila na nametanje sankcija sličnih onima koje nameće EU bila katastrofalna za srbijansku ekonomiju, posebno energetski sektor koji je pod kontrolom Gazproma, ruskog energetskog giganta.
Osim toga, historijske slavenske veze sa srbijanskim političarima moraju se poštovati kako bi udovoljili glasačima.
- Mi nećemo okrenuti leđa našim ruskim prijateljima koji su sami i protiv kojih su se svi sad okrenuli - kazao je Vučić, bivši proruski ultranacionalistički političar koji je nedavno postao pro-EU reformator.
Strateški cilj
- Srbijanski strateški cilj je da postane članica Evropske unije. U isto vrijeme, Srbija nije i neće uvesti sankcije protiv Ruske Federacije - rekao je on.
Ovaj stav uživa podršku nacionalističkog izbornog tijela koje je dovelo Vučića na istaknutu poziciju. Međutim, mnogi analitičari smatraju da će Srbija uskoro biti prisiljena da donese strateške odluke o svojoj budućnosti.
- Srbijanski prostor za manevrisanje postaje sve manji dok je na tankom ledu. Poruka EU je jasna: veći pritisak na Srbiju kako bi se ujednačila s vanjskom politikom zapadnog bloka - kazala je analitičarka Jelica Minić.
Nakon što su SAD i EU uvele sankcije protiv ruskih državnih banaka i velikih industrija prošlog mjeseca zbog sukoba u Ukrajini, Rusija je reagovala s embargom širokog spektra na prehrambene proizvode iz tih zemalja.
Srbija se nada da će profitirati na ruskom embargu tako što će povećati izvoz u Rusiju i zamijeniti je nekim zapadnim dobrima na ruskom tržištu. Međutim, EU je upozorila Srbiju da se suzdrži od "iskorištavanja" ruskog embarga.
Članstvo u NATO-u
Rusija smatra Srbiju - iako nikad nije bila dio sovjetskog bloka - jednom od zadnjih istinskih saveznika na Balkanu. Moskva je prijetila Beogradu da će nametanje EU sankcija značiti gubitak preferencijalnog trgovinskog statusa sa Rusijom.
Moskva također tiho prijeti da bi mogla prestati podržavati srbijansko protivljenje nezavisnosti Kosova, nekadašnjoj pokrajini koja je proglasila državnost 2008. godine, u Ujedinjenim nacijama.
Putin je upozorio Srbiju da se ne zalaže za članstvo u NATO-u jer je to u ruskoj "sferi interesovanja" - poruka koju je također uputio Ukrajini prije proruskih pobuna u aprilu.
- Ako Srbija uvede sankcije Rusiji, to bi bilo kao da sama sebi puca u stopalo - rekao je ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Čepurin u intervjuu za beogradske Večernje Novosti.
- Takvu oduku bi mogao donijeti samo suicidalni političar jer Srbija ne bi profitirala od takvog poteza, samo bi imala velike štete - kazao je on.
Dobrovoljci u Ukrajini
Antizapadnjačko raspoloženje vlada u Srbiji još od zračnih udara NATO-a 1999. godine zbog krvavog ustanka protiv kosovskih seperatista.
Na desetine srbijanskih dobrovoljaca se pridružilo proruskim pobunjeničkim snagama u Ukrajini uprkos upozorenjima srbijanskih vlasti da bi mogli biti uhapšeni i osuđeni na zatvor po povratku u zemlju.
Uprkos naizgled dominanatnim proruskim osjećanjima, Srbijanci su duboko podijeljeni u vezi s pravcem u kojem treba Srbija da ide u budućnosti.
Oko 48 posto Srbijanaca se žele pridružiti Evropskoj uniji dok su ostali protiv ili neodlučni.
- Za mene ne postoji dilema: Srbija je u Evropi i treba biti u Evropskoj uniji - kazala je beogradska studentica Marina Jovanić (20).
- Nikada ne bih voljela živjeti u Rusiji. Šta bih tamo radila? Moj plan je da jednog dana potražim posao u zapadnoj Evropi ili Sjedinjenim Državama - dodala je ona.
Ali, takozvani Rusofili - pristalice Rusa - na ofanzivi su u Srbiji gdje se grafiti Putina crtaju po kućama i oni na kojima piše "Ne Evropskoj uniji" su sve češći.
Možda je ruski predsjednik pridobio nekoliko obožavatelja na zapadu za svojom ratnohušačkom politikom u Ukrajini, ali ima mnogo saveznika u Srbiji.
