Slovenija će ispoštovati presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po kojoj do sredine godine mora prihvatiti model za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH, ali isplata još neće početi i potrajat će više godina, izjavila je u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" Ana Polak Petrič, predstavnica slovenske vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije. 

- Do 16. januara Slovenija mora donijeti akcijski plan za izvršenje presude iz Strasbourga, a onda i (zakonske) mjere koje će omogućiti povrat deviznih depozita u Ljubljanskoj banci Zagreb i Ljubljanskoj banci Sarajevo - navela je u razgovoru, ali je dodala da za sada postoje samo "konture" modela načina isplate, te da početak povrata stare štednje ne treba očekivati ove godine. 

- Očekivanja da će isplata započeti već sredinom ove godine, s određivanjem mjera potrebnih za isplatu, nemaju temelja. To od Slovenije ne zahtijeva niti presuda. U njoj se (samo) traži da Slovenija uspostavi mehanizam za povrat štednje kako bi taj proces mogao započeti, a trajao bi više godina - navela je Ana Polak Petrič. 

Dodala je da je prema presudi Slovenija na isti način kako je prije 20 godina isplatila devizne štediše Ljubljanske banke u Sloveniji mora to učiniti i sa štedišama u drugim bivšim republikama, a riječ je o oko 300.000 štediša i glavnici od 250 miliona eura. 

Ilustracija

Već formirana stručna grupa koju vodi slovensko ministarstvo financija odredit će visinu kamata na glavnicu, a svako ko smatra da ima pravo na povrat štednje prema presudi iz Strasbourga morat će dokazivati "da je imao štednju u podružnici Ljubljanske banke i da je još danas vlasnik te štednje", dodala je predstavnica slovenske vlade.

Presuda evropskog suda prema njenim se riječima odnosi samo na štediše Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo, i to na one koji u međuvremenu nisu bili isplaćeni u državama u kojima žive. 

Što se tiče broja štediša i načina kako će se "verificirati" jesu li svoju štednju već dobili, Polak Petrič je dodala da su evidencije za Ljubljansku banku Zagreb "korektne", dok će u pogledu Ljubljanske banke Sarajevo biti potrebna saradnja s vlastima u Sarajevu. 

To je potrebno kako bi se iz postupka ostvarenja prava na isplatu isključili oni štediše Ljubljanske banke Sarajevo koji su "već bili isplaćeni u okviru privatizacijskih postupaka", pojasnila je slovenska dužnosnica. 

Polak Petrič je potvrdila da Slovenija razmišlja o načinu kako naplatiti dugove hrvatskih poduzeća prema Ljubljanskoj banci Zagreb. 

- Presuda iz Strasbourga o pitanju štediša Ljubljanske banke za nas je nova pravna činjenica. Ako smo prema presudi odgovorni za preuzimanje obaeza isplate devizne štednje, onda smo odgovorni i u pogledu prava ( na potraživanja) Ljubljanske banke", pojasnila je. 

Prema njenim riječima, prihvaćanjem presude i isplatom devizne štednje Ljubljanske banke Slovenija ne odustaje od svog gledanja na pitanje sukcesije bivše SFRJ jer ona to i dalje drži sukcesijskim problemom. 

Presudom se "ne zatvaraju vrata za konačnu razdiobu dugova SFRJ, jednom kad do toga dođe" jer se tom isplatom i presudom suda u Strasbourgu "postavlja pitanje je li  na Sloveniju pao nepravedno velik udio duga nekadašnje SFRJ", rekla je Polak Petrič. 

Dodala je da očekuje kako će nakon formiranja nove vlade u BiH doći do novog sastanka o pitanju sukcesije predstavnika vlada svih sljednika bivše SFRJ koji su se zadnji put sastali još  2009. godine. 

- Interesi su različiti, ali je činjenica da je sporazum o sukcesiji međunarodnopravna obaveza svih država sljednica. Taj sporazum je potrebno poštovati i izvršavati. Slovenija na to upozorava i u kontekstu približavanja država  Evropskoj uniji jer se radi o jednom od najvažnijih međunarodnih ugovora u ovoj regiji", dodala je Polak Petrič.