REGION

Umro Adem Demaći, najduži politički zatvorenik u bivšoj Jugoslaviji, čiju je biografiju 1990. objavio Fahrudin Radončić

Adem Demaći

Telegraf.rs

26.7.2018

U Prištini je u 82. godini preminuo Adem Demaći, jedan od najpoznatijih ideoloških vođa kosovskih Albanaca koji je zagovarao stvaranje Velike Albanije i tvrdio da je "Kosovo sve od Preševa do Niša". 

Mediji koji su prenijeli tu vijest navode da su Demaćija mnogi zvali "kosovskim Nelsonom Mendelom", te da je 28 godina proveo po jugoslovenskim zatvorima zbog svojih političkih aktivnosti i ubjeđenja.

Demaći je nakon puštanja iz zatvora 1990. bio aktivan u nekoliko političkih partija, a bio je i politički predstavnik OVK tokom 1998-99. godine.

On je tvrdio da Kosovo nema "nijedan metar zemlje gratis" i da sjever Kosova ne pripada Srbiji, prenosi Telegraf.rs.

- Srbija može samo da gleda ka Suncu ili da se vrati odakle je došla, iz ruskih Karpata, jer Kosovo nema nijedan metar zemlje gratis - izjavljivao je Demaći.

Prema njegovim ranijim izjavama, selo Crvena Jabuka koje se nalazi kod Niša bilo je albansko, i to je Albancima glavni argument da je Niš njihov i da Srbija treba da ga vrati njima.

- Kosovo ne duguje ništa Srbiji nego Srbija duguje nama. Kosovo je sve od Preševa do Niša. A ako Srbija misli da može nešto na silu da zadrži, neka zadrži kao što je zadržala i Kosovo - pričao je Adem Demaći i u intervjuu za prištinske medije naglasio da "Kosovo neće dati sjever Srbiji, Mitrovica i Preševske doline će ostati dio Kosova".

- Srbija nama Albancima treba da vrati zemlju sve do Niša - dodao je tada on.

Inače, Demaći je na slobodu pušten 1990. godine.

Tokom tamnovanja, čitao je zagrebački tjednik Danas i tekstove Fahrudina Radončića protiv Slobodana Miloševića. Čim je izašao, zvao je Radončića da napiše knjigu o njegovom životu. On je to učinio i nazvao je "10.000 dana robije".


Radončić i Demaći u Prištini 1990. godine

Knjiga je postala bestseler u bivšoj Jugoslaviji, a po njoj je kasnije snimljen i film u Švicarskoj.

Inače, Demaći je bio pisac i dobio je i vrlo prestižnu međunarodnu nagradu za mir "Saharov".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.