Ne smiruju se reakcije u susjednoj Srbiji, ali i regionu, nakon što je u javnost procurio spisak 20 novinara i urednika i 37 nevladinih organizacija i udruženja, za koje je Uprava za sprečavanje pranja novca Ministarstva finansija Srbije zatražila sve podatke o bankovnim transakcijama od 1. januara 2019. godine.

U zahtjevu koji je upućen prema bankama, kako je objavila "Newsmax Adria", navedeno je da se podaci o uplatama, isplatama, po čijem nalogu i u čiju korist se one vrše te druge informacije, traže zbog utvrđivanja navodne povezanosti osoba i nevladinih organizacija sa spiska sa finansiranjem terorizma ili pranjem novca. Ono što je očigledno je da su na spisku pojedinci i organizacije koje otvoreno kritiziraju vlast i zalažu se za poštivanje ljudskih prava i evropske integracije.

Udruženje novinara Srbije odmah je zatražilo hitno objašnjenje od Ministarstva finansija i Uprave za sprečavanje pranja novca zbog čega se nalazi na ovakvom spisku. Predsjednik UNS-a Vladimir Radomirović kazao je za FoNet da očekuje da ministar finansija Siniša Mali i direktor Uprave za sprečavanje pranja novca obavijeste javnost po kom osnovu su od banaka tražili informaciju o udruženjima novinara, medijima i novinarima, jer za takav zahtjev mora postojati jasan osnov.

- Uvjereni smo da novinarska udruženja ne peru novac i ne finansiraju terorizam – kazao je Radomirović.

Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara Srbije Željko Bodrožić u izjavi za FoNet ističe da je Uprava za sprječavanje pranja novca zloupotrijebljena kako bi se nastavilo maltretiranje i kriminalizacija nezavisnih medija, udruženja, civilnog sektora i svih koji Aleksandru Vučiću iz nekog razloga nisu po volji. On očekuje da svi koji su na spisku “složno odgovore krivičnim prijavama protiv partijskih fukcionera i marioneta koji su pokrenuli ovaj proces”.

A na spisku je i Fond za humanitarno pravo, čija izvršna direktorica Ivana Žanić kaže da pravo države da provjerava bankarske transakcije bilo kog pravnog lica nije sporno, već je sporno što se to radi samo u slučaju medija koji nisu prorežimski orijentirani i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava.

- Ovo može da se tumači kao neka vrsta pritiska na nevladine organizacije koje ukazuju na korupciju u vrhu vlasti, političku torturu ili u slučaju FHP, koje ukazuju na kršenja ljudskih prava u prošlosti i počinjene ratne zločine – istakla je Žanić.

Direktor Centra za istraživačko novinarstvo Branko Čečen, koji se nalazi na listi, također smatra da se radi o zloupotrebi institucija, dok u svojoj reakciji direktor "Newsmax Adria" Slobodan Georgiev navodi kako objavljeni spisak kriminalizira novinare i nevladine organizacije. Beogradski centar za bezbjednosnu politiku ističe da je riječ o pritisku i zastrašivanju svih koje se bore za vladavinu prava, demokratiju, slobode i ljudska prava. Slične reakcije stižu i od drugih nevladinih organizacija, medija i pojedinaca.

- Većina organizacija civilnog društva, medija i pojedinaca pod istragom Vlade za pranje novca, među glavnim su zagovornicima proevropskih reformi i vrijednosti u Srbiji - napisala je na svom Twitter nalogu predsjedavajuća Delegacije Evropskog parlamenta za saradnju sa Srbijom Tanja Fajon.

Predsjednik Udruženja "BH novinari" Marko Divković smatra kako ovakav potez srbijanskih vlasti ne predstavlja nikakvo iznenađenje.

- Aktuelni predsjednik Srbije je bio i ministar informisanja Srbije, a već četvrt vijeka vuče se vonj politike koja je na sve moguće načine gušila slobodu medija. Dovoljno je vidjeti šta vladajuci čine sa RTS-om, a kako sve zloupotrebljavaju javni novac za kupovinu naklonosti drugih medija, pa zaključiti da je riječ o dobro oprobanom receptu, dodatno učvršćenom pred nedavne izbore, zloupotrebom pandemije. Nevladine organizacije su od ranije označene kao izdajnici, a sada služe i za to da dijelom prikriju udar na iole slobodne medije – kazao nam je Divković.