U Sloveniji, u Brdu kod Kranja, završen je neformalni sastanak čelnika EU-a i lidera zapadnog Balkana. Punih mjesec dana pregovarali su u Uniji samo da bi riječ "proširenje" ušla u deklaraciju samita. I ova deklaracija pokazuje dubinske razlike koji postaje među državama članicama po pitanju proširenja Evropske unije.

Spasiti region od Rusije i Kine

Dok Hrvatska, Austrija, Slovenija i Njemačka upozoravaju da bi predugo čekanje moglo dovesti regiju pod velik utjecaj drugih država, prije svega Rusije i Kine, Francuska, ali i Danska i Nizozemska, imaju rezerve prema približavanju.

Ipak, u Evropskoj uniji neki lideri shvataju da je štetno i po EU i po zapadni Balkan ostavljati ovaj region izvan evropskog društva. Po tom pitanju posebno je glasan austrijski premijer Sebastian Kurz.

- Evropska unija neće biti potpuna sve dok i zemlje zapadnog Balkana ne budu njene članice - poručio je austrijski kancelar Sebastian Kurz uoči samita.

Prethodno je Kurz najavio i ambicioznu ideju da će podržati da sve države zapadnog Balkana uđu u EU do 2030. godine.

Nedvojbenu podršku proširenju EU na zapadni Balkan pruža i hrvatski premijer Andrej Plenković, ističući da je Hrvatska jedna od zagovornica proširenja Evropske unije. Rekao je kako je to "jedini pravi put" za zemlje zapadnog Balkana.

- Ono što je Hrvatskoj posebno bitno - to je da se nastavi sam proces pregovora, da dođemo u situaciju što prije da se otvore pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom, s Albanijom. Smatramo da su te dvije zemlje to zaslužile i mi ih na tom putu podržavamo. Naravno da nam je posebno bitna Bosna i Hercegovina, zemlja s kojom Hrvatska graniči više od tisuću kilometara, u kojoj su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda, i danas ćemo se zalagati za njihovu ravnopravnost, rekao je premijer Andrej Plenković, te dodao.

- Zalagat ćemo se za njihovu ravnopravnost i poštivanje i slova i duha Daytonsko-pariškog sporazuma. To znači da očekujemo da političke stranke u BiH i institucije BiH na primjeren način izmijene izborno zakonodavstvo uoči idućih izbora, koji će se održati u listopadu 2022. - dodao je premijer Plenković.

Najveći politički skup u historiji Slovenije

Na sastanku je učestvovalo više od 350 predstavnika iz 44 delegacije. Riječ je o najvećem političkome skupu u povijesti Slovenije. Okupljeni čelnici EU-a s kolegama iz jugoistočne Europe razgovaraju o većem angažmanu Unije u obnovi ekonomije zapadnog Balkana od posljedica pandemije. Razgovaraju i o jačanju političkog dijaloga te regionalnoj i sigurnosnoj suradnji.

Predsjednik Europskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) rekao je da EU i zapadni Balkan zajednički moraju raditi na snažnoj, stabilnoj i ujedinjenoj Evropi. Na samitu bi trebala biti prihvaćena deklaracija kojom će se poslati snažna poruka o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, ali bez vremenskih odrednica.

Zajedničko tržište

Kao jedan od važnih koraka za pridruživanje regiona Evropskoj uniji svakako je i prethodno kreiranje zajedničkog tržišta i harmonizaciji propisa s onim u EU. Sličan proces imale su i baltičke države s vlastitom ekonomskom unijom prije pridruživanja EU, kao i zemlje Višegradske grupe. Upravo na važnost regionalne ekonomske unije i ekonomskog povezivanja regiona upozorava i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Lejen.

- Zapadnom Balkanu je od najveće važnosti da sada integrira svoje zajedničko regionalno tržište s Berlinskim procesom te snažnim ekonomskim i investicijskim planom od gotovo 30 milijardi eura. U mogućnosti smo napraviti razliku u ulaganju u projekte koji podržavaju zelenu tranziciju, povećavaju digitalnost i koji su korisni za otpornost regije, poručila je predsjednica EK Ursula von der Lejen.

Radit će se na izgradnji prometne mreže koja će međusobno povezivati države u regiji i s EU-om. Priprema se pokretanje plana smanjenja cijena roaminga između zemalja zapadnog Balkana i EU-a, pa i donacija od 2,9 miliona doza cjepiva protiv koronavirusa.

Makron skeptičan

S druge strane, francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), spada u one koji su mnogo skeptičniji prema ideji proširenja. Makron je poručio  uoči summita da se s čelnicima država i vlada zapadnog Balkana, koje su prvi susjedi nekim članicama, mora održavati "jedinstven odnos i veliko zbližavanje". Dakle, samo proširenje neće biti na dnevnom redu niti je ono očigledno želja Makrona.

S te strane je jasno da po pitanju proširenja Evropske unije postoje dvije struje. Dok Hrvatska, Slovenija, države Višegradske grupe i Njemačka, Austrija daju otvoreno podršku prema proširenju, Francuska, Holandija i skandinavske zemlje su, najblaže rečeno, skeptične prema ideji skorog proširenja, što sugeriše i Markonova izjava.

Čelnici EU-a i zemalja zapadnog Balkana trebali bi zajedno razmotriti i neke od prepreka na putu eurointegracija, posebno kada je riječ o bilateralnim problemima.

 Na summitu u Sloveniji očekuje se pokretanje pitanja blokade Bugarske vezano za pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom. Od lidera Srbije i Kosova zatražit će se intenziviranje napora u postizanju pune normalizacije odnosa.

Bosnu i Hercegovinu je samitu predstavljao predsjedavajući Predsjedništva Željko Komšić.