Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopćilo je jučer da je diplomatu Ambasade Ruske Federacije, akreditovanog u Crnoj Gori, proglasilo personom non grata, ne navodeći njegovo ime.

Kako je "Pobjedi" potvrđeno u tom resoru, nepoželjnim je proglašen Viktor Antipin koji nije diplomata već obavještajac – uposlenik Spoljne obavještajne službe Rusije (SVR).

Pod nadzorom već nekoliko godina

Antipin se tajno sastajao s predsjedavajućim Skupštine Crne Gore Strahinjom Bulajićem koji, kako vjeruju izvori "Pobjede", uporno odbija da sazove sjednicu parlamenta, između ostalog i zato što su mu to naložili ruski obavještajci s kojima je u kontaktu.

Razlog za donošenje ovakve odluke je, kako su istakli, procjena relevantnih bezbjednosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskog diplomate koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima.

Prema proceduri, ukoliko Antipin samovoljno ne napušti državu u predviđenom roku, bit će protjeran u pratnji službenika Ministarstva vanjskih poslova.

Iako je Ambasada Rusije žestoko reagovala na tekstove "Pobjede" kojima su crnogorskoj javnosti predočene činjenice o obavještajnom radu ruskih agenata u Crnoj Gori, neuspješno pokušavajući da ih demantuje, otkazivanje gostoprimstva Antipinu nedvosmisleno je potvrdilo informacije koje su dobili od operativaca Agencije za nacionalnu bezjednost koji su ostali vjerni svojoj državi i štite njene interese.

Ranije je "Pobjeda" objavila da se Bulajić 20. februara sastao sa ruskim obavještajcima Spoljne obavještajne službe (SVR) Viktorom Antipinim i Aleksandrom Perišovim u danilovgradskom restoranu „Central lounge bar“, što je operativno dokumentovano i proslijeđeno vrhu ANB.

- Operativci Agencije za nacionalnu bezbjednost već duže vrijeme imaju informacije o Antipinu i Parišovu, o njihovim kontaktima, kretanjima, sastancima, o čemu je podrobno upoznat direktor službe Dejan Vukšić - rekli su izvori, kao i da je ovaj dvojac pod nadzorom već nekoliko godina, zbog sumnje da su neprijateljski nastrojeni prema državi i predstavljaju prijetnju po crnogorsku euroatlantsku orijentaciju.

Izvori "Pobjede" su rekli i da je "ruskim obavještajcima razgovor sa Bulajićem poslužio, ne samo da iskažu stav Moskve, već i da prenesu političke sugestije i instrukcije povodom političkih dešavanja u Crnoj Gori".

Vukšić, iako je imao sve informacije o aktivnostima dvojice ruskih obavještajaca, te podatke nije dijelio sa odlazećim potpredsjednikom Vlade i koordinatorom službi bezbjednosti Dritanom Abazovićem, ali je ovaj, ipak, došao do informacija.

Obavještajne službe Ruske Federacije u Crnoj Gori pokrenule široku i intenzivnu akciju umrežavanja svih njihovih saradnika – od onih iz svijeta politike, preko Crkve Srbije i medija – kako bi našu zemlju potpuno vratili u zonu ruskog uticaja, dovođenjem na vlast njima lojalnih – Demokratskog fronta i Demokrata, čime bi riješili „crnogorsko pitanje“.

Nekadašnji šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović napisao je juče na Tviteru da je „neobjavljivanje imena ruskog diplomate koji je proglašen za personu non grata, odnosno odbijanje da se ono objavi, još je jedan pokazatelj neznanja Ministarstva vanjskih poslova“.

- Objavljivanje imena u ovim slučajevima je obavezno i predstavlja dio postupka. Amateri – poručio je Vlahović.

Podršku protjeranom ruskom obavještajcu dao je lider Prave Crne Gore Marko Milačić koji je na svom Fejsbuk profilu napisao da je „protjerivanje diplomata u trenutku kada je diplomatija najpotrebnija – jeftino ratno profiterstvo‼️“.

Milačić je obožavalac predsjednika Rusije Vladimira Putina i blizak je sa ruskim strukturama u našoj zemlji, a kako je Pobjeda pisala u martu 2018. godine, počasni konzul Rusije u Crnoj Gori Boro Đukić bio je jedan od osnivača njegove Prave Crne Gore. Milačić je bio i saradnik redakcije "Sputnjika", propagandističkog glasila Kremlja.

Interesantno je da je Milačićeva supruga Žana Praščević-Milačić juče podnijela ostavku na funkciju generalne sekretarke Vlade. Ona je Vijestima potvrdila tu informaciju, dodajući da je to uradila „iz ličnih razloga“ koje ne želi da objašnjava.

Personom non grata u Crnoj Gori, u novembru 2020. godine, u tehničkom mandatu Vlade Duška Markovića, proglašen je tadašnji ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović.

- Nakon dužeg i kontinuiranog miješanja u unutrašnje stvari Crne Gore, ponašanja i izjava nespojivih sa uobičajnim prihvatljivim standardima obavljanja diplomatske funkcije, nakon više usmenih i pisanih upozorenja na neprihvatljivost ovakvog ponašanja, ambasador je nelegitimnu Podgoričku skupštinu 1918. nazvao „oslobođenjem“ i „slobodnom voljom crnogorskog naroda“ – navedeno je tada u obrazloženju MVP.

Za nekadašnjeg crnogorskog diplomatu Darka Pajovića nije iznenađenje „spoznaja o nediplomatskim aktivnostima pojedinih diplomatskih predstavnika Ruske Federacije u Crnoj Gori“.

- Imali smo pokušaje uticaja sa istih adresa i u ranijem periodu, imamo i danas sa ciljem koji je manje-više svima jasan, a to je podrivanje članstva Crne Gore u NATO – rekao je Pajović za "Pobjedu".

Posljednje otkriće, kaže on, nije izolovan slučaj.

- I vjerujem da bi vam na tu temu, o njihovim kontaktima, putevima u Moskvu i svemu ostalom mnogo više mogli reći, bez izuzetka, oni koji su do nedavno vršili vlast u Crnoj Gori – istakao je.

Koliko je važno članstvo Crne Gore u NATO u kontekstu sigurnosti, danas, prema njegovim riječima, nažalost svjedočimo na primjeru brutalne agresije Rusije na jednu evropsku i suverenu državu – Ukrajinu.

- Ako to možda nekome nije bilo jasno prije šest godina, siguran sam da danas jeste – zaključio je Pajović.

Šta je precizirano Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima

Bečka konvencija o diplomatskim odnosima donešena 1961. godine „međunarodni je ustav“ za odnose u diplomatiji, a članom 9 precizirano je da „država kod koje se akredituje može u svako doba, i bez obaveze da obrazloži svoju odluku, obavijestiti državu koja akredituje da je šef ili ma koji član diplomatskog osoblja misije persona non grata ili da ma koji drugi član osoblja misije nije prihvatljiv“.

- Država koja akredituje će tada opozvati lice u pitanju ili će okončati njegove funkcije u toj misiji, prema slučaju. Neko lice može biti oglašeno kao persona non grata ili kao neprihvatljivo prije nego što dođe na teritoriju države kod koje se akredituje – piše u članu 9, stavu 1.

U stavu 2 se navodi da „ako država koja akredituje odbije da izvrši ili ne izvrši u razumnom roku obaveze koje preuzima shodno tački 1 ovog člana, država kod koje se akredituje može odbiti da licu o kome se radi prizna svojstvo člana misije“. Članom 41 Bečke konvencije precizirano je da „ne dirajući u njihove privilegije i imunitete, sva lica koja uživaju te privilegije i imunitete dužna su da poštuju zakone i propise države kod koje se akredituju“.

- Ona su takođe dužna da se ne miješaju u unutrašnje stvari te države - istaknuto je u Konvenciji.