GLOBUS

Godišnjica smrti Nelsona Mandele

"Moja sloboda ne može biti odvojena od slobode mog naroda"

A.U.

5.12.2014

Danas se navršava prva godišnjica smrti bivšeg predsjednika Južnoafričke Republike i velikog borca protiv apathejda Nelsona Mandele.

Mandela je rođen 18. jula 1918. godine, a kao student, 1942. pridružio se Afričkom nacionalnom kongresu (ANC) koji se borio za prava crnaca u toj zemlji.

Nakon broja mirnih protesta koji su često završavali napadima policije na demonstrante i smrću crnaca, uključujući i Sharpeville masakr u kojem je policija otvorila vatru na mirne demonstrante ubivši 69 ljudi, od čega osam žena i desetero djece, Mandela je odlučio da jedino oružana borba može promijeniti položaj crnaca.

Organizovao je vojno krilo ANC-a i počeo kampanju sabotaža protiv vlasti, no ubrzo je uhapšen zajedno sa prijateljima i osuđen na doživotni zatvor.

Vlada Južne Afrike bila je pod velikim međunarodnim pritiskom zbog položaja crnaca, koji nisu imali ni pravo glasa na izborima, ali i zbog Mandele kojem su nudili slobodu u zamjenu za odricanje od stavova o nasilnoj borbi za prava crnaca.

„Počeli smo sa nasilnom borbom tek kada smo vidjeli da nema drugog načina“, kazao je Mandela i poručio svom narodu: „Moja sloboda ne može biti odvojena od vaše slobode“.

Kada je na vlast u Južnoj Africi 1989. godine došao predsjednik Frederik Williem de Klerk, počeo je ubrzani proces okončanja aparthejda.

Mandela je oslobođen 11. februara 1990. godine, a na izborima 1994. postao je prvi crnac predsjednik Južne Afrike, odnijevši uvjerljivu pobjedu od čak 62,65 posto glasova, dok je drugoplasirani De Klerk imao samo 20,39 posto.

48442996-ap940427066
Foto: AP (Red ispred jednog od biračkih mjesta u Južnoj Africi 1994. godine)

Ujedno, to su bili i prvi izbori na kojima su crnci imali pravo glasa, a izlaznost je bila ogromna, pa su se ispred glasačkih mjesta stvarali kilometarski redovi u dodatni listići štampali po hitnom postupku.

Iako je Mandela, tokom oružane borbe, djelimično odgovoran i za smrt nevinih ljudi, smatra se velikim borcem za ljudska prava i mir, te je, zajedno sa De Klerkom, 1993. godine dobio Nobelovu nagradu.

U svojim javnim istupima, Mandela se zalagao i za prava Palestinaca, a jednom prilikom je rekao: „Naša sloboda ne može biti potpuna bez slobode palestinskog naroda“.

Također, govorio je da je kao mlad bio arogantan i da nije imao mudrosti, zbog čega je pribjegavao nasilnim metodama.

Mandela je preminuo 5. decembra 2013., u 95. godini života.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.