Ono što možda ne znate o novom koronavirusu, koji je proglašen pandemijom, je da smo, pored ostalog, pod velikim rizikom da se zarazimo njime čak i kada spavamo, piše CNN.
Naime, prema riječima pulmologa i istraživača iz Sijatla Bruca Lija Dejvidsona (Bruce L. Davidson) to se događa prilikom aspiracije sekreta iz grla, u kojem se može nalaziti virus.
Sars-CoV-2 inficira stanice disajnih puteva i pluća, za razliku od virusa gripe, koji prvo napada nos i grlo. Osim zrakom, novi koronavirus može ući u naš organizam i putem tekućine u nosu ili grlu, da bi se kroz dušnik spustio do nižeg dijela respiratornog sistema.
Studije su ustanovile da barem polovina ljudi - mladih, sredovječnih i starih - udiše ostatke iz grla tokom spavanja. Što vam je san čvršći, to su veće šanse da će doći do aspiracije.
Ako imate oštećenje pluća zbog pušenja, ako gutate slinu, što svi radimo kada spavamo, veća količina sadržaja iz grla završit će u plućima. Količina udahnute tekućine tokom spavanja sasvim je dovoljna da izazove upalu pluća - tako, zapravo, i dolazi do većine upala pluća.
Po automatizmu se nameće pitanje zašto se onda ne budimo sa upalom pluća. Prvo i najvažnije, ističe Dejvidson, je da kod većine ljudi nosevi i grla sadrže zdravu bakteriju, a ne mikrobe kao što je koronavirus, koji dovodi do upale pluća.
Drugi razlog zbog kojeg nemamo upalu pluća cijelo vrijeme je to što pluća sadrže određene ćelije koje ubijaju mikrobe koji zalutaju u njih.
Treći razlog je to što zdravi ljudi imaju jak sistem koji transportira udahnute viruse i bakterije u dušnik i spušta ih u jednjak, pa se oni gutaju i probavljaju sa slinom. Neki ljudi dobiju blagi proljev od ovog virusa, jer on može zaraziti ćelije u želucu.
Kada smo budni, ako slučajno udahnemo tekućinu ili nešto drugo, to se iskašlje ako osoba ima normalan refleks za kašljanje i jak kašalj. Svi ovi zaštitni faktori su slabiji kod onih koji imaju bolesti pluća ili slab imunološki sistem zbog starosti.
Hoćete li se zaraziti koronavirusom zavisi od dva faktora: podložnosti infekcijama pluća i koja količina koronavirusa je završila u njima. Osobe sa slabijim plućima, koja su oštećena od pušenja ili astme i one sa slabim imunološkim sistemo, pod većim su rizikom čak i ako ih napadne mala količina virusa.
S druge strane, zdravi ljudi najčešće se mogu izboriti s malom količinom virusa ili imaju blage simptome, ali ako su izloženi većoj količini, i oni se mogu ozbiljno razboljeti.
Ne prilazite ljudima i izbjegavajte velike skupove, a čak i kada ste vani, budite na distanci. Osim toga, trudite se ne provoditi mnogo vrijeme u prostoriji s lošom ventilacijom u kojoj je neko kašljao ili kihao.
Budite posebno oprezni ako spadate u rizičnu grupu. Nosite zaštitne maske i perite ruke i lice sapunom i toplom vodom kako biste umanjili količinu virusa koja će dospjeti do vašeg lica.
Prilikom pranja nemojte koristiti jake sapune koji mogu izazvati iritaciju. Osim toga, redovno ispušite nos. Perite zube i jezik i koristite tekućinu za ispiranje usta jednom do dvaput dnevno.
