GLOBUS

Hiljade Litvanaca formirale ljudski lanac solidarnosti za Bjelorusiju

Ljudski lanac nazvan je Put slobode koji imenom podsjeća na Baltički put, ljudski lanac formiran 1989. u protestu za nezavisnost.

Ljudski lanac u Litvaniji. EPA

Avaz.ba/Hina

24.8.2020

Oko 50.000 ljudi, od kojih je većina nosila zaštitne maske i rukavice, uhvatili su se za ruke i stvorili lanac, navode organizatori. Mnogi su bili odjeveni u bijelo, nosili cvijeće ili mahali zastavom Litvanije.

Ljudski lanac nazvan je Put slobode koji imenom podsjeća na Baltički put, ljudski lanac formiran 1989. u protestu za nezavisnost.

- Sloboda je pravo određivanja budućnosti vaše zemlje na poštenim izborima. Sloboda se naročito cijeni u nacijama koje su bile bez nje u dugim razdobljima, rekao je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda u Medininkaiju.

- Zato se Litvanija ne ustručava dati punu podršku građanima Bjelorusije, rekao je Nauseda.

Na okupljanju koje se prenosilo uživo na televiziji sudjelovali su i bivši predsjednici Dalija Grirbasjejt (Dalia Grybauskaite) i Valdas Adamkus.

Vitautas (Vytautas) Landsbergis, vođa litavskog pokreta za slobodu Sajudis i prvi šef države od povratka nezavisnosti Litvanije, također je došao.


Slični lanci solidarnosti planirani su i u drugim evropskim gradovima.

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko proglasio je svoju šestu pobjedu zaredom na predsjedničkim izborima 9. augusta koje mnogi smatraju namještenima.

Lukašenko (65) vodi bivšu socijalističku republiku istočne Europe već četvrt stoljeća.

Čelnica bjeloruske oporbe Svetlana Tihanovskaja i prosvjednici osporavaju njegovu pobjedu.

Litavci su lancem solidarnosti obilježili godišnjicu Baltičkog lanca koji je formiran 23. augusta 1989. Tada se dva milijuna Estonaca, Latvijaca i Litvanaca držalo za ruke i formiralo lanac dug 600 kilometara, od Vilniusa u Litvi preko Rige u Latviji do estonske prijestolnice Talina, kako bi zatražili nezavisnost od Sovjetskog Saveza.

Litvanija i susjedne zemlje Estoniju i Latviju okupirali su Sovjetski Savez i Njemačka pod Hitlerovom vladavinom tijekom Drugog svjetskog rata, a nakon toga su bile pripojene Sovjetskom Savezu do 1991. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.