BRISEL

Evropska unija mijenja strategiju prema migracijama, BiH u srcu novog plana

Rekla je da je veoma važno da se naglasak stavi na treće zemlje, naročito one na zapadnom Balkanu

Piše: G. M. / Avaz.ba

Johanson: Tranzitne zemlje od ključne važnosti

Foto: Agencije


Evropska komisija danas je predstavila veliki projekt reforme sistema azila, a najavljena je velika pomoć zemljama izvan EU, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Ovo je potvrdila komesarka za unutrašnju politiku EU Ilva Johanson (Ylva Johansson) koja je rekla da je veoma važno da se naglasak stavi na treće zemlje, naročito one na zapadnom Balkanu.

- Iznijet ćemo paket mjera pomoći tim zemljama kako bi se bolje nosile s problemom migracije. A to će imati veliki utjecaj i na stanje na hrvatskim granicama – kazala je ona.

Na pitanje o migrantskim kampovima koji se pojavljuju u raznim zemljama, uključujući BiH, ona je rekla da to pokazuje da se ne smijemo se baviti onim što se dešava na granicama samo unutar EU.

  • Migranti se kreću ka EU, ali se usput zadržavaju i prave kampove

    Migranti se kreću ka EU, ali se usput zadržavaju i prave kampove

    Foto: Arhiv


- Moramo sarađivati i pomagati tranzitnim zemljama i zemljama porijekla. A tu spada i zapadni Balkan. Jasno je da moramo pomagati drugim zemljama da se nose sa problemom migracija na prikladan način – rekla je on.

Inače, novi pakt o migracijama i azilu predviđa da zemlje koje ne žele primiti migrante mogu vratiti ilegalne migrante s evropskog tla u zemlje porijekla. Predlaže se i strogi nadzor svih osoba koje pokušavaju ući u Evropsku uniju.

- Migracija je oduvijek bila prisutna u Evropi. No, dosadašnji sistem prihvata ljudi koji trebaju zaštitu pokazao se neučinkovitim - rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula van der Lejen (Leyen).

Novi pakt predviđa brže vraćanje ilegalnih migranata, pooštrene kontrole na vanjskim granicama EU, te brže postupke u rješavanju zahtjeva za azil.

Ovim prijedlogom uspostavlja se neka vrsta predgranične trijaže odnosno sigurnosne provjere, što bi državama trebalo omogućiti da unaprijed znaju ko su ljudi koji ulaze na njihovu teritoriju.

Procedura donošenja novih propisa neće biti brza ni laka. U Komisiji se nadaju da bi se do kraja godine mogla postići barem politička saglasnost o osnovnim principima ovog dokumenta među šefovima država i vlada. Tada bi počeli institucionalni razgovori, s ciljem da se konkretni zakoni donesu do proljeća.

Više o temi

ČLAN VIJEĆA ZARAŽEN
Samit lidera Evropske unije odgođen za 1. oktobar
NA VRH

Komentari