Naša kotlina oduvijek je bila isprepletena rijekama i potocima.

Sva ta voda na kraju Sarajevskog polja ulijeva se u najznačajniju rijeku centralnih krajeva naše zemlje. To je ista ona rijeka po kojoj i naša zemlja dobi ime - Bosna, kazao je za naš list Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Najljepši dijelovi

- Izvorište rijeke Bosne je u podnožju Igmana, nadomak Ilidže. Sa svojih tridesetak vrela, manjih i većih, to mjesto posta jedno od najljepših dijelova Sarajeva. Ovim prostorom su bili oduševljeni svi ljudi koji ovdje boraviše još od Rimljana pa sve do danas – ističe Garibija.

To najpoznatije izletište, Vrelo Bosne, Božiji je dar koji su naši preci često koristili za odmor, a nedaleko od njega bili su i brojni ljetnikovci starih Sarajlija. Oni su arabama odnosno kolima koja vuku konji, iseljavali svoje kuće i cijelo vruće ljeto provodili u podnožju Igmana, gdje je temperatura bivala nešto niža.

Ljepotu tu prepoznaše i Austro-Ugari pa termalnu vodu, koja se odvajkada koristila za liječenje, također iskoristiše. Po toj vodi je i sama Ilidža dobila ime od turske riječi iladž, što znači lijek. Austro-Ugari ta izvorišta ljekovite vode dugom alejom povezaše s Vrelom Bosne i dadoše prostoru posebnost koja traje sve do danas. Arabe zamijeniše kočije, pa to sve posta jedan kompleks pod zaštitom Sarajeva i cijele države. Pazilo se dobro da se ne bi ta ambijentalna cjelina mijenjala i pokvarila tu našu sarajevsku priču. 

Kopanje bunara

- Šireći grad, Sarajlije nisu ni slutile da će se ikada ovdje desiti problem s vodom, pa je jedna ideja u doba jugoslavenske zajednice bila da se izvori rijeke Bosne iskoriste za vodosnabdijevanje Sarajeva. Velikom srećom stručnjaci su našli alternativu. Kroz Sarajevsko polje je bunarima i crpljenjem vode iz dubine riješeno vodosnabdijevanje grada. Uradili su to znajući da se velike količine vode upravo kriju u utrobi ove naše kotline - ističe Garibija. 

Poznata je priča starih Sarajlija da ovaj grad leži na vodi, što se ispostavilo kao tačno i što i do danas traje. Na ovaj način dobivamo čak 90 posto vode iz zemlje, dok samo deset posto dolazi gravitacijom iz manjih lokalnih vrela.

Velike suše pogodile grad

Prema riječima Garibije, bilo je ovdje i velikih suša koje su Sarajlije zapamtile, a čak su zapisane i u „Ljetopisu“ Mula Mustafe Bašeskije. Međutim, novo vrijeme 21. stoljeća i najava velikih klimatskih promjena u cijelom svijetu polako zahvata i ovu našu prekrasnu kotlinu. Mjerenje vodostaja rijeka počelo je još od doba Austro-Ugara, ali 2011. godine zabilježena je najveća ekstremna suša u BiH. Tada kod Rimskog mosta, odnosno kod Plandišta, Bosna presuši, ne na izvoru, nego na ušću. Tako se nešto slično dogodi i prije nekoliko dana u mjestu Lužani.