Komunikacija između građana Mostara i Gradske uprave je nepotpuna zbog činjenice da mjesne zajednice, zbog nepostojanja zakona o lokalnoj samoupravi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i uopće kompleksne političke situacije, nemaju pravni status.
Prioritetne oblasti
S kakvim poteškoćama se, usljed toga, suočavaju građani Mostara, koji su izgubili i najniži oblik demokratije te goruće probleme pokušavaju riješiti privatnim poznanstvima, uskoro će biti obznanjeno u javnosti, u okviru prve faze projekta „Pravo na grad“, koji provodi NVO Mreža „Naše društvo“.
- Nama, Mostarcima, čini se da je poduzeto sve da ta komunikacija ne postoji i s aspekta HNK i Statuta Grada i zakona o lokalnoj samoupravi. Nemao Gradsko vijeće, nemamo izbora i nemamo mehanizam zvani mjesna zajednica. Dakle, komunikacija gradske administracije i građana je naprosto presječena - ustvrdio je Marin Bago, predsjednik „Future“, članice Mreže.
Kako je naglasio, upravo će istraživanje o stavovima građana Mostara, koje se odnosi na četiri prioritetne oblasti u kojima žele brza rješenja, a koje je izvedeno u okviru prve faze projekta, pokazati šta je to što tačno Mostarci žele od gradske administracije. Također, kako je dodao, uz to istraživanje, javnosti će biti predstavljeni i rezultati rada fokus grupa koje su sačinjavali predstavnici mjesnih zajednica i studenti.
Stav građana
- Predstavit ćemo i budžet Grada Mostara na način da svakom bude razumljiv, ali bit će posebno zanimljivi rezultati istraživanja stavova građana. Jer, zanimljivo, građani ne spominju politiku, stranke, religiju niti naciju. Jednostavno, žele da im grad funkcionira kao svi drugi gradovi na svijetu, odnosno, ljudi imaju potrebu za poboljšanjem u ambijentu privrede, imovinskopravnih odnosa i urbanizma. To tišti građane Mostara, a sve dugo nam je nametnuto - podvukao je Bago.
Nagrade za priče
Zanimljivo je da se u okviru projekta „Pravo na grad“ potiču kreativni građani da pišu o svom gradu, o onome što im se sviđa i što bi željeli promijeniti, ali i o tome kako oni grad vide u budućnosti. Svaki mjesec se nagrađuju dvije najbolje priče sa po 200 KM. Nagrade za april dobili su Ivana Papac za priču „Studentski zapis o gradu na Neretvi“, dok je drugo mjesto pripalo Jeleni Božić za priču „Volim Mostar, makar ‘vaki“.
