Stručnjaci vjeruju kako se srce može oštetiti tokom nesretnog događaja i da mozak utječe na to - prenosi BBC.
Švicarski istraživači proučavali su ljude s rijetkim i neobičnim stanjem koje se naziva sindrom slomljenog srca. Slabljenje srca se događa iznenadno, često nakon stresnog i emotivnog događaja kao što je žalost. Rad u "European Heart Journalu" pokazuje da um ima veliku ulogu na stres.
Srčani mišić se oporavlja tokom dana, sedmice ili mjeseci
Sindrom slomljenog srca može biti izazvan šokom. Iako se razlikuje od srčanog udara uzrokovanog blokiranim krvnim žilama, taj sindrom ima slične simptome. Neki od tih simptoma su otežano disanje i bol u prsima. Često je nesretan događaj okidač ovog sindroma, ali uz njega se vežu i uzbudljivi događaji kao što su vjenčanja ili novi posao.
Taj sindrom može biti privremen. Srčani mišić se oporavlja tokom dana, sedmice ili mjeseca. Dok za neke može biti i smrtonosan. Smatra se kako sindrom slomljenog srca svake godine u Velikoj Britaniji pogađa oko 2.500 ljudi.
Tačan uzrok nije poznat, ali stručnjaci vjeruju da bi to moglo biti povezano s povišenim razinama hormona stresa kao što je adrenalin.
Zagonetka
Doktorica Jelena Gadri (Ghadri) i kolege iz Univerzitetske bolnice Cirih su pogledali šta se događa u mozgu 15 bolesnika sa sindromom slomljenog srca. Skeniranje mozga je pokazalo velike razlike u poređenju sa skeniranjem 39 zdravih pacijenata.
Sken je pokazao kako je bilo manje komunikacije između regija mozga uključenih u kontroliranje emocija i nesvjesnih ili automatskih tjelesnih odgovora, poput otkucaja srca. Ta područja mozga su ona za koja se misli da kontroliraju naš odgovor na stres.
- Emocije se obrađuju u mozgu pa je moguće da bolest kreće iz mozga s utjecajem odozgo prema dolje, na srce - rekla je doktorica Gadri.
S obzirom na to da tačan put emocija još nije u potpunosti shvaćen, potrebno je više istraživanja u tom području.
Skeniranje mozga pacijenata prije ili u trenutku kada je došlo do sindroma slomljenog srca nije bilo dostupno pa istraživači ne mogu reći je li smanjena komunikacija između regija mozga uzrokovala sindrom ili obrnuto.
Džoel Rose (Joel) , direktor Kardiomiopatije Velike Britanije, rekao je kako je istraživanje sindroma slomljenog srca korisno jer će pomoći u oblikovanju našeg razumijevanja oblika kardiomiopatije koji često ostaju zagonetka.
- Ljudi s takotsubo kardiomiopatijom koju istražujemo će zasigurno pozdraviti ideju istraživanja kako bi razumjeli ulogu koju mozak igra u ovom stanju. Također bi saznali zašto su neki ljudi osjetljiviji od drugih - dodaje Rose.
Rose se nada kako će ovo istraživanje dovesti do daljnjeg fokusa na ovo područje te veće saradnje neuronaučnika i kardiologa.
- Nalazi podržavaju nešto na što smo dugo sumnjali, a to je da postoji interakcija mozga i srca tokom sindroma - rekla je Dana Davon (Dawon) sa Univerziteta u Aberdinu.
