Foto: Mujezinović: Olako ljude otpisujemo ( A. Durgut)

ANIMIRANI SVIJET Kako je Ismar Mujezinović otkrio porijeklo velikog Ota Englandera

O Tuzlaku, scenaristi “Walt Disneyja”, rodni grad ništa ne zna!

Autor: N. AJNADŽIĆ – E. SKOKIĆ
11.06.2018 12:33
A
A
A

Ismar Mujezinović, bh. umjetnik, skrenuo je nedavno pažnju na jedno izuzetno uspješno ime koje bi trebalo biti zlatnim slovima ispisano u historiji umjetnosti Bosne i Hercegovine. 

Riječ je o Otu Englanderu (Otto), scenaristi najpoznatijeg studija za animirane filmove “Walt Disney”, rođenom Tuzlaku.

Logična varijanta

No, o njemu ni njegov rodni grad ne zna ništa, iako su generacije odrastale uz čuvene crtiće “Walt Disneyja”, poput “Snježane i sedam patuljaka”, slavnog slona Damba, Pinokija, Mikija Mausa... Za sve njih, scenarije je pisao Tuzlak Englander. Naš novinar satima je pokušavao u Arhivu grada Tuzle doći do detalja više i slavnom scenaristi, ali tamo nema nikakvog traga o njemu. Ništa više nismo mogli saznati ni u Jevrejskoj općini Tuzla.

S druge strane, naš slikar, reditelj i kompozitor Mujezinović potrudio se da barem malo Bosancima i Hercegovcima približi ne tako davnu historiju o čovjeku koji je itekako značajan.

Prema dostupnim podacima, Englander je rođen 17. februara 1906. godine u Tuzli, iako se na internetskoj enciklopediji Wikipedia kao mjesto rođenja navodi Jugoslavija.

  • Englander: Scenarista najpoznatijeg studija za animirane filmove rođen 17. februara 1906. godine u Tuzli
    Englander: Scenarista najpoznatijeg studija za animirane filmove rođen 17. februara 1906. godine u Tuzli

O njegovom djetinjstvu i ranoj mladosti, u arhivskoj građi Tuzle nema niti jednog jedinog slova.

Zahvaljujući Mujezinoviću, šira bh. javnost ovih dana saznaje kako je Englander početkom 1929. godine otišao u Njujork, gdje je i završio školu “Chester School”, nakon čega je u Holivudu započeo rad u Diznijevom studiju, koji je u to vrijeme bio u velikoj ekspanziji.

Nagrada TFF-a

- Oto je bio stariji samo godinu od mog oca Ismeta Mujezinovića, a oženio se Ernom Pinto, sestrom umjetnika Haima Pinte (Jaime), koji je bio profesor u Novom Meksiku, a i poklonio je kolekciju slika Tuzli - govori nam Mujezinović.

Na naše pitanje ima li neko ko je poznavao Ota da bi nam mogao reći više o njemu, Mujezinović kaže:

- Nema više nikoga da kontaktirate. Moj otac je bio prijatelj s Haimom i Ernom u mladosti. Erna nije rođena u Tuzli, ali je bila tu. Otišla je u Beograd, a potom u Ameriku, gdje je radila kao dopisnik politike. Pretpostavljam da su se oni tamo upoznali, zbližili, a potom i uzeli. To mi je nekako logična varijanta.

I opet zahvaljujući Mujezinoviću, lik i djelo slavnog Tuzlaka bit će oživljeno na ovogodišnjem Tuzla Film Festivalu (TFF). Mujezinović je uputio prijedlog da nagrada za najbolji scenarij nosi ime “Otto Englander”, što je direktor Festivala Boris Balta sa svojim saradnicima i usvojio.

Mujezinović kaže kako se čudi što niko nije znao za Ota, ali priznaje da ni on nije znao njegovo mjesto rođenja.

- Mislio sma da je Amerikanac. Slučajno sam u genealogiji otkrio da je rođen u Tuzli, a onda mi je sinulo: “Pa, čekaj, mi imamo vrhunske ljude za koje se ne zna.” Danas ljudi prisvajaju neke proizvode, štite ih, a mi ni bitne ljude nećemo. Mi naše ljude olako otpisujemo. Kulturna dobra otpisujemo. Bosna bi imala neopisivo više kulturnih dobara da ih sama nije uništavala. Masa nekih slika je propala zbog toga - kazao je Mujezinović.

Umro u Los Anđelesu

Oto je umro u 63. godini od srčanog udara u Los Anđelesu, a njegova supruga Erna 2008. godine.

Posljednji trag u američkoj štampi u vezi sa porodicom Englander odnosi se na Nadu Pinto, Erninu sestru. U tom članku se navodi da je Nada umrla 2013. godine u Los Anđelesu te da je iza nje ostalo nasljedstvo, procijenjeno na 172.000 dolara. Ali, nikad nisu pronašli njene rođake.

- Čini se da je ovo porodica Sefarda, odnosno Jevreja koji su protjerani iz Španije i Portugala 1492. ili njihovi preci. Čini se da niko od Pintinih rođaka nije imao djecu - navodi se, između ostalog, u tekstu koji je objavljen 2016. godine.

  • Neki od najpoznatijih crtića za koje je Oto pisao scenarije
    Neki od najpoznatijih crtića za koje je Oto pisao scenarije

Zvali su me da dođem, ali sam odbio

- Prije Drugog svjetskog rata, Ismeta su zvali da dođe u Ameriku i da bude crtač za “Walt Disney”, ali on nije otišao. Mene su zvali sedamdesetih, Erna me je, isto, zvala da dođem u studio da budem crtač, ali mene to nije interesiralo. To bi bio pravi posao. A ja sam klasični individualac, ne trpim nikoga iznad sebe. A isto tako ne volim da ja nekome popujem – kazao je Mujezinović.

Autor i scenarija za mnoge vesterne

Oto Englander, znameniti Tuzlak, autor je i scenarija za mnoge igrane vesterne, poput “Massacre River” (1949), “The Boy from Indiana” (1950) te za kostimiranu historijsku akciju “The Diamond Queen”, kao i za televiziju, gdje je uređivao neke od “Disneyjevih” projekata.

Erna je brata Haima spasila od sigurne smrti

Za razliku od Ota, o njegovoj supruzi Erni postoje pisani tragovi. Našli smo ih u knjizi “Tuzla moje mladosti” autorice Vere Mujbegović, koja je, iako je rođena u Zagrebu, veliki dio života provela u Tuzli s obzirom na to da je njen otac Tuzlak Mustafa Mujbegović.

- Među prvim Jevrejima koje sam upoznala u najranijem djetinjstvu, bile su porodice Pinto i Vaserštajn. Naš stan u namještenoj sobi kod Jovana Simića nije dozvoljavao da se pozivaju gosti pa su se roditelji sa prijateljima sastajali u nekoj bašti, kafani u Trobegovom parku, ili na Banji, a često i u bašti Školske poliklinike.

Haim Pinto, sin starog Pinte, koji je držao kafanu u zgradi Ante Kamenjaševića, bio je napredni student i, kao takav, često se nalazio s ocem sve do 1933., kada je bio uhapšen i osuđen na dvije godine robije. Njegova sestra Erna, lijepa djevojka sa prekrasnom dugom crnom kosom, koja joj je padala do ramena, često je dolazila u društvo s roditeljima pa me je nekada vodila u šetnju. Pamtim nju, lijepo obučenu sa žutom lisicom prebačenom preko ramena, i sebe u kratkoj somotskoj haljinici - neko nas je od prijatelja slikao naslonjene na ogradu Školske poliklinike. Ovu lijepu sliku mnogo decenija kasnije uveličala sam i poslala joj u Ameriku. Erna se kasnije udala za Ota Englendera, saradnika Volta Diznija, i otišla da živi u Holivud. Da bi spasila barem brata Haima, došla je 1939. po njega i odvela ga kod sebe, što ga je spasilo od sigurne smrti. Njihova sestra Nada, udata za oficira, živjela je u Splitu pa je samim tim u italijanskoj zoni bila spašena. Ostali članovi porodice Pinto, otac, majka, sestra Laura, tetke i rođaci, odvedeni su u logore smrti – napisala je u knjizi “Tuzla moje mladosti” Vera Mujbegović, koja živi u Beogradu.