NARODNO POZORIŠTE SARAJEVO

Predstava „To nikad nigdje nije bilo“ upozorava na bolesti društva

Predstavom će ujedno početi obilježavanje stogodišnjice postojanja Kuće na Obali

Fena

Premijerno izvođenje predstave 27. februara

Foto: Fena/ Hazim Aljović


Predstava "To nikad nigdje nije bilo", rađena po motivima romana Tvrtka Kulenovića "Istorija bolesti" premijerno će biti izvedena 27. februara na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo.

Tom predstavom koja je svojevrsna posveta književniku, eruditi Tvrtku Kulenoviću ujedno će početi obilježavanje stogodišnjice postojanja Kuće na Obali.

Najbolji roman o opsadi Sarajeva

Reditelj predstave Dino Mustafić u razgovoru za Fenu istako je da je roman "Istorija bolesti" jedan od najboljih romana koji govori o opsadi Sarajeva. To je, kaže Mustafić, glas književnika, glas autora, glas pojedinca u vrijeme ratnih dešavanja u Sarajevu, u kojem on govori o svojoj porodici, gubicima njegovih najbližih.

- U isto vrijeme na makro planu se dešava bjesomučni rat. Dešava se jedno od najdramatičnijih i najtežih poglavlja njegovog života. Mogu reći da je ova naša predstava svojevrsni esej o gubicima. Esej o umjetniku u ratu. Scenski esej koji govori o jednoj od najdužih i najdramatičnijih opsada u istoriji civilizacije, u gradu koji je obilježio početak 20. stoljeća, a na neki način simbolički ga i zatvorio opsadom Sarajeva - podvukao je reditelj Dino Mustafić.

Okolnosti pandemije

Govoreći o tome na koji način predstava "To nikad nigdje nije bilo" komunicira sa vremenom današnjim, vremenom pandemije, Mustafić je kazao da će u predstavi postojati niz scena koje su direktno povezane sa okolnostima u kojima predstava nastaje - a to je pandemija.

- Bolest je odavno jedna meafora društva. Za jedno vrijeme izopaćenosti, gubitka moralnih orijentira ali i ono što je Tvrtko osjećao i rekao bih čak proročanski predskazao u svom romanu - to je kako bolest uništava, devastira, razgrađuje, ubija one vrijednosti bez kojih nema humanizma. To su svakako osjećaji zajedništva i solidarnosti, saosjećanja s drugim i empatije - kazao je Mustafić.

Mustafić podsjeća da je Tvrtko Kulenović pisac koji je u naše prostore dovodio i svijet dalekih kultura, nove informacije, nove spoznaje koje je pokušavao i u teatarskom jeziku da komparira, kao npr. između Azije i Evrope.

Lukić: Unio sam lične osjećaj

Zahtjevan posao dramatizacije Kulenovićevog romana u dramski tekst uradio je Darko Lukić koji je istaknuo da već nekoliko godina sa Mustafićem razgovara o projektima koje bi zajedno radili te je projekt predstave koji mu je Mustafić ponudio prihvatio s oduševljenjem.

- Za mene je ovo bio intiman projekt u koji sam unio vrlo lične osjećaje prema Tvrtku, prema Sarajevu, prema ljudima koji igraju u toj predstavi i ljudima koji će je gledati - kazao je Lukić.

Lukić izdvaja izuzetno iscrpan i detaljan period istraživanja koji je obuhvatio Kulenovićeve proze, eseje, intervjue, dokumetarne filmove, ali i litaraturu koje je piscu Tvrtku Kulenoviću bila intimni dio njegovog pisanja - Dantea, Bulgakova, Kiša, Sontag...

Uloge u predstavi ostvarili su Slaven Vidak, Vedrana Božinović, Aldin Omerović, Vanja Đugum Matović, Helena Vuković, Belma Salkunić, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Emina Muftić, Dino Bajrović, Mak Čengić, Ermin Sijamija, Emina Muftić, Kaća Dorić, Mak Čengić, Dino Bajrović i Adnan Salihović.

Scenografiju je uradila Mirna Ler, a za kostimografiju je zadužena Lejla Hodžić.

Više o temi Narodno pozorište Sarajevo

NA VRH

Komentari

Podijeli članak na