Foto: ARHIV Tači: Predsjednik Kosova još jednom se obratio javnosti

Autorski tekst predsjednika Kosova dostavljen medijima

Hašim Tači: Mirna korekcija granice između Kosova i Srbije

Mi smo se borili protiv nasilne okupacije od strane Srbije i stekli smo slobodu u junu 1999. godine, podsjeća prvi čovjek nekadašnje jugoslovenske autonomne pokrajine

Avaz.ba
16.09.2018 22:35
A
A
A

Okončanje razgovora i postizanje konačnog sporazuma između Kosova i Srbije neophodno je u što kraćem vremenskom periodu, a to se može postići sporazumom o mirnoj korekciji granice, ocijenio je predsjednik Kosova Hašim Tači u autorskom tekstu, dostavljenom medijima.

Tačijev tekst prenosimo u cijelosti: 

Siguran sam u kosovsku politiku i građane Kosova, nema nimalo sumnje, da mi kao rukovodioci kosovskih institucija, trebamo raditi zajedno s ciljem da u što kraćem vremenskom periodu okončamo razgovore sa Srbijom, potpisujući sporazum o potpunoj normalizaciji odnosa između dvije države. 


Mi smo se borili protiv nasilne okupacije od strane Srbije i stekli smo slobodu u junu 1999. godine. Ta historija je poznata svima nama, jer je ujedinila sve Albance i Kosovo sa Zapadom, a na prvom mjestu s SAD-om, Sjevernoatlantskim savezom i EU. 


Pravno obavezujući sporazum sa Srbijom


Mi smo, zajedno s našim saveznicima postigli da Kosovo u februaru 2008. godine učinimo državom i od tada nas je priznalo 116 država. 

Međutim, svi mi veoma dobro znamo da je dugoročna stabilnost države Kosovo, neizbježno povezana s učlanjenjem Kosova u UN, NATO i EU. 

Tako će Kosovo zauvijek biti stabilna država, članica porodice miroljubivih nacija u UN-u, članica najjačeg vojnog saveza na svijetu, NATO-a. I na samom kraju i članica Evropske unije. 

Ne možemo postići ove ciljeve, ne možemo jednom zauvijek zapečatiti sudbinu Kosova kao države, ukoliko u narednim mjesecima ne postignemo pravno-obavezujući sporazum sa Srbijom. 

Mnogi od vas mogu reći da smo zaslužili da naš put prema UN-u, NATO-u i EU bude drugačiji, lakši, brži i da ne zavisi od mirovnog sporazuma sa Srbijom. Imate pravo na ovaj vaš stav, ali regionalna i međunarodna realnost nameću postizanje sporazuma o normalizaciji odnosa između dvije države, kao neophodan uslov za učlanjenje u Evropsku uniju.

Sporazum se može postići samo ukoliko obje strane naprave kompromis. Vi ponovo možete reći da je Kosovo sada napravilo sve bolne kompromise. Ja se ponovo slažem s vama. Ali, realnost je tvrdoglavija od naših argumenata. Priznanje od strane Srbije postala je glavna prepreka na našem evroatlantskom putu. Neko može reći da Srbija treba priznati Kosovo bez uslova i unutar ovih granica. I ja želim isto. Ali, da li mislite da ćemo mi ubijediti Srbiju da uradi tako nešto ubrzo? Nažalost, ne.

 A EU i naši jaki saveznici - SAD, Njemačka, Engleska, Francuska, Italija i mnoge druge zemlje, mislite li da će one ubijediti Srbiju da prizna Kosovo? Ponovo je odgovor ne. Nije bilo moguće da je ubijede da uradi tako nešto do danas i ne mogu garantovati da će to moći uraditi sutra ili u bliskoj budućnosti. Kao rezultat, odgovornost je na nama. 


Da bi postigli ovaj cilj, predložio sam opciju korekcije granice sa Srbijom. Argumentovao sam da eventualni sporazum o mirnoj korekciji granice sa Srbijom, Kosovu obezbjeđuje priznanje od strane Srbije i pripajanje Preševa, Bujanovca i Medveđe našoj zemlji. Očekivao sam racionalne protivargumente, ali do danas sam samo čuo puno buke i u najgorem slučaju čak i mržnju. Kosovo je veoma mala zemlja da bi proizvodila ovoliko puno mržnje, koja dijeli naše društvo. 

Bitni sastanci s regionalnim liderima  


Sada već svi znamo da je Kosovo uvijek tretirano kao poseban slučaj, ili ‘Sui Generis’ u velikom međunarodnom zalaganju za rješenje svakog procesa u vezi s njim. U ovom kontekstu, rat za slobodu, humanitarna intervencija NATO-a, proglašenje nezavisnosti Kosova koordinirano s međunarodnom zajednicom, nadgledana nezavisnost i izgradnja države, samo su neke od pojedinosti koje su Kosovo učinile da bude tretirano kao poseban slučaj. Domaće i međunarodne dileme su pratile sve ove procese. Tako, na pragu proglašenja deklaracije nezavisnosti, bilo je briga da će Kosovo moći da posluži kao presedan za ostale zemlje ili regione u svijetu. Ali, te brige ispostavile su se netačnim. Također, druga velika briga je bio strah od masovnog odlaska srpske zajednice koja živi na Kosovu, odmah nakon proglašenja nezavisnosti. I ta predrasuda ispostavila se netačnom.

Kosovo je sad nezavisna država i mi smo u posljednjoj fazi izgradnje države. Ali, i sada ima dilema, isto kao što ih je bilo i ranije. Začudo, u vrijeme kad je Kosovo otvorilo mogućnost da postigne mirovni sporazum sa Srbijom, munjevito i iz svih pravaca su se potegle neodržive brige. Skeptici su se danas opet ujedinili, kako bi osporili realnu opciju mirne korekcije granice sa Srbijom, kao i mogućnost recipročnog priznanja između Kosova i Srbije. Ponavljam - korekcija granice između Kosova i Srbije, dvije nezavisne države koje će priznati jedna drugu, bit će sastavni dio demarkacije granice duge 430 kilometara. 

Oni koji sumnjaju u pravno obavezujući sporazum između Kosova i Srbije, olako šire strah o lažnoj destabilizaciji regiona i produbljenju etničkih podjela na Balkanu. Stvaraju paniku i maglu, izmišljajući iste argumente, isto kao i na samom pragu proglašenja nezavisnosti.

Visoko cijenim sve one koji su racionalno obuhvaćeni ovom debatom, ali onima koji samo proizvode galamu i paniku, sa žaljenjem kažem da su pogriješili. 

Prethodnih dana održao sam veoma bitne sastanke s ključnim političarima susjednih država regiona. Prvo sam se sastao s Ilirom Metom, predsjednikom Albanije, zatim u Podgorici s Milom Đukanovićem, predsjednikom Crne Gore, a na samom kraju sam u Skoplju razgovarao sa Zoranom Zaevom, premijerom Makedonije.

U svim ovim razgovorima, prijateljskim i iskrenim, stavio sam im na znanje naš cilj o sporazumu sa Srbijom, stavljajući tačku na neprijateljstvo koje traje više od jednog vijeka, čuvajući stabilnost u ovom dijelu Balkana, ali i naš cilj da još više produbimo saradnju i prijateljstva sa svim zemljama u regionu. 

Nema korekcije granica duž etničkih linija

Mirovni sporazum zasnovan na korekciji granice između Kosova i Srbije, u slučaju da bude postignut, bit će u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom. Takav sporazum, Kosovu obezbjeđuje formalno priznanje od strane Srbije, obezbjeđuje mu pripajanje Preševa, Bujanovca i Medveđe i otvara siguran put prema učlanjenju u EU, NATO i UN, jačajući tako stabilnost i gaseći posljednje ognjište sukoba na Balkanu. 

Stoga, skeptike u vezi s ovim sporazumom, mogu uvjeriti da sad neće biti korekcije granica duž etničkih linija, da neće biti odlaska stanovništva niti domino efekta što se tiče stabilnosti u ovom dijelu Evrope.

Štaviše,ovaj mirovni sporazum će postaviti težak kamen na tzv. "Pandorinu kutiju", o kojoj se ovih dana mnogo priča. A ukoliko neko drugi argumentuje i ukoliko neko eventualni sporazum o mirnoj korekciji granice naziva presedanom, onda se ovaj slučaj zaista može ubuduće koristiti kao pozitivni presedan neophodan za rješavanje međudržavnih nesporazuma, samo mirnim putem, a ne ratom. 

Vrijeme ratova i konflikata između Kosova i Srbije, prema mom ubjeđenju je prošlo. Ali, završetak ove epohe se može konstatirati samo kad postignemo konačni mirovni sporazum između Kosova i Srbije - navodi u svom tekstu predsjednik Kosova Hašim Tači.