RAZLIČITE EPOHE

Naučnici su pronašli odgovor na pitanje koje sve muči: Evo zašto vrijeme brže prolazi što smo stariji

Čini se da izreka ''vrijeme leti'' postaje sve stvarnija i realnija kako starimo.

Ako imate hobi i prijatelje, vrijeme će sporije teći. Instagram

M. Z.

18.10.2023

U jednom ste trenutku dijete bez trunke obaveza, a onda ste, u tren oka, odrasla osoba s brojnim zadacima i problemima. I dok naučnici tek trebaju pronaći odgovor zašto se čini da životi prolaze pored nas, formulirali su teoriju.

Same rutine

Sindi Lustig (Cindy), profesorica psihologije na Univerzitetu u Mičigenu, rekla je za Daily Mail:

- Prvo je da, kad smo stariji, obično imamo živote koji su više strukturirani oko rutina i manje velikih važnih događaja koje koristimo za razgraničiti različite epohe ''vremena naših života".

Lustig je dodala da kao djeca imamo manje iskustava o kojima treba razmišljati. Za petogodišnjaka je jedna godina 20 posto života prepunog iskustava dok otkriva svijet oko sebe. Međutim, ista količina vremena samo je dva posto života 50-godišnjaka koji vjerovatno ima manje novih iskustava.

O čemu se radi

Lustig je objasnila da naš mozak kombinira slične dane i sedmice, što se čini kao da se sve pomiješa. Ljudi mjere vrijeme nezaboravnim događajima; kako starimo, njih je malo. Zbog toga se većina ljudi može prisjetiti nečega što su učinili jednom, a ne stotine puta.

Još jedna teorija koja kruži naučnom zajednicom dolazi od Adriana Bejana sa Univerziteta Duke, koja sugerira da je letenje vremena posljedica starenja mozga. Bejan je objavio svoje istraživanje 2019., u kojem se navodi da naša percepcija životnih iskustava može biti iskrivljena kako starimo, a našem mozgu treba više vremena za obradu novih mentalnih slika.

Prema Bejanu, fizičke promjene u našim živcima i neuronima igraju glavnu ulogu u našoj percepciji vremena kako starimo. Tokom godina te strukture postaju složenije i na kraju se degradiraju, stvarajući veći otpor električnim signalima koje primaju.

Više je teorija

Prema hipotezi istraživača, degradacija ovih ključnih neuroloških značajki uzrokuje pad stope kojom stječemo i obrađujemo nove informacije. Dojenčad, naprimjer, pomiče oči puno češće nego odrasli jer brže obrađuju slike, rekao je Bejan.

Za starije ljude to znači da se manje slika obrađuje u istoj količini vremena, zbog čega se iskustva čine kao da se odvijaju brže. Međutim, Lustig je za Daily Mail rekla da Bejanovo istraživanje ne drži vodu.

- On iznosi neke argumente o dužini optičkog živca u odnosu na veličinu glave, a ja ću vam dopustiti da procijenite ima li 80-godišnjak znatno veću glavu od 25-godišnjaka - rekla je.

Postoje i drugi problemi s njegovom perspektivom, ali ovo vjerovatno govori o tome.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.