Bosanskohercegovački srednjoškolci još jednom su dokazali da domaći talenti mogu parirati najboljim mladim umovima svijeta.S međunarodnog takmičenja u Šangaju, jednog od najvećih globalnih događaja posvećenih robotici i modernim tehnologijama, stigle su sjajne vijesti - timovi iz Travnika postigli su vrhunske rezultate u konkurenciji kakva se rijetko viđa – više od 50.000 učesnika, 1.000 robot timova i oko 300 mladih pilota dronova.<h2>Oduševljeni iskustvom</h2>Najzapaženiji uspjeh ostvarili su Emel Kesten i Danin Harambašić, koji su zauzeli 10. mjesto u svijetu u svojoj kategoriji, što ih ujedno svrstava i među najbolje evropske predstavnike.

Laura Mišković i Ivan Radoš nagrađeni su za najbolji timski duh, dok su parovi Nordin Jakupović – Ines Dujić i Amar Pašalić – Bakir Hadžić zauzeli 16., odnosno 17. mjesto. U dron kategoriji istakao se Amar Grabus, osvojivši 13. poziciju u globalnoj konkurenciji mladih pilota.Rezultate je potvrdio mentor i osnivač škole „Mali programer“, Abdulah Fajkić, koji je godinama radio s djecom i pripremao ih za međunarodne nastupe. Iako ovoga puta zbog obaveza nije putovao u Kinu, Fajkić je istakao da je riječ o „historijskom uspjehu“ za bh. robotiku, naglasivši da su učenici pokazali izuzetnu disciplinu, tehničko znanje i kreativnost.Mladi robotičari oduševljeni su iskustvom iz Šangaja, a za budućnost imaju velike planove. Jedan od njih istaknuo je da ga posebno privlači biomedicinski inženjering, jer robotika ima snažnu primjenu i u medicini, dok su drugi učenici otkrili da su dobili ponude za besplatan koledž u SAD — među njima univerziteti u Utahu, na Floridi i drugi prestižni fakulteti.<h2>Atraktivne ponude</h2>Ipak, uprkos atraktivnim ponudama, pojedini učenici kazali su da žele ostati u Bosni i Hercegovini.- Volim svoju državu i želim doprinijeti da bude bolja. Ne vidim se u Americi, bez obzira na ponudu - poručio je jedan od mladih robotičara.Ovaj uspjeh travničkih učenika još jednom potvrđuje da Bosna i Hercegovina posjeduje ogroman potencijal u STEM oblastima. Iza tih rezultata stoje godine rada, entuzijazma i ulaganja u mlade talente, a Šangaj je samo najnovija potvrda da domaći učenici mogu ravnopravno konkurirati na svjetskoj sceni.

Neki od njih dobili ponude za besplatno školovanje u SAD

Među 50.000 učesnika ostvarili rezultate svjetske klase: Travnički robotičari briljirali u Šangaju

Svijet iz dana u dan napreduje revolucionarnim otkrićima, a jedno od posljednjih je terapija za karcinome krvi, koja bi se nekada smatrala podvigom naučne fantastike, međutim, kod nekih pacijenata poništila je agresivne i neizlječive karcinome krvi. Radi se o tretmanu koji uključuje precizno uređivanje DNK u bijelim krvnim zrncima da bi se transformirala u "živi lijek" koji se bori protiv raka.<h2>Nova šansa</h2>Prva djevojčica koja je liječena Alisa Tapli (Alyssa Tapley) i dalje je bez znakova bolesti, dok je još osmero djece i dvoje odraslih koji boluju od akutne limfoblastne leukemije T-stanica, podvrgnuto ovom tretmanu, a gotovo dvije trećine (64 posto) pacijenata je u remisiji.Kod onih koji su učestvovali u ispitivanju, hemoterapija i transplantacija koštane srži nisu uspjele. Osim eksperimentalnog lijeka, jedina preostala opcija bila je olakšati im posljednje dane života, ipak, dobili su novu šansu za život.

Genetičar Rijad Konjhodžić za „Avaz“ je objasnio o čemu se radi i koliko je važno da istraživanja nikad ne staju.- U ovom tretmanu najvjerovatnije se radi o CRISPR-Cas9 gene-editingu koji se radi u kombinaciji sa Car-T ćelijama. Dakle, postoji alat za mijenjanje gena koji smo adaptirali iz bakterija i koji bukvalno radi kao makaze. Siječe se bazni par koji nam ne treba i umetne se nešto drugo te se tako modificiraju specifične DNA sekvence. CRISPR je kombinacija enzima jednog koji cilja vrlo specifične polimorfične genetske djelove i omogućuje tu da sječemo i mijenjamo slijed nukleotida u genomu. Nije problem kada neko ko ima genetsku malformaciju, popraviti par gena, ali genetski kod kod oboljele osobe je u svim ćelijama loš tako da je teško popraviti sve. Međutim, u ovom sistemu, oni su popravili, odnosno alternirali te ćelije kako bi se borile protiv raka i takva metoda se najčešće koristi kod raka krvi – objasnio je Konjhodžić.Dodaje da već neko vrijeme postoji terapija koja se zove Car-T i to su personalizirane imunoterapije koja genetski inžinjerira pacijentove ćelije da bi napadale specifične ćelije raka.- Dakle, oni izvade iz pacijenta njegove ćelije, zatim editiraju gene kako bi te ćelije napravili rezistentnim na kemoterapeutike i da bi ih načinili potentnim protiv te vrste karcinoma, nakon čega ih vrate u pacijenta. Karcinomi krvi su najpogodniji za to, za ove čvrste karcinome još imamo problema kako da iskoristimo tu Car-T tehnologiju – kazao je Konjhodžić.<h2>Nedostižne terapije</h2>Onkolog Lejla Alidžanović Nurkanović navela je da se i u BiH vrše eksperimentalna liječenja, posebno u većim kliničkim centrima. Dodaje da je za pacijente iz BiH najveći problem cijena novih registrovanih lijekova i kasno dolaze u BiH.- Za svaku kliničku studiju koja ispituje neki lijek i koja na kraju završi s registracijom tog lijeka, mi onkolozi u BiH koji se bavimo tim patologijama od interesa, uglavnom se educiramo i dobivamo te informacije. Međutim, ti lijekovi jako kasno dolaze u BiH, znači dosta lijekova koji su već odavno registrovani, ali nisu besplatni za naše pacijente. Mi znamo šta su mogućnosti, šta sve postoji u svijetu, ali vrlo često se dešava da nismo u situaciji pacijentima da ponudimo to. Oni koji sebi to mogu priuštiti, uglavnom odlaze u inostranstvo da nabave lijekove ili nastave liječenje – kazala je.- To su invazivne terapije, ali teško da će se karcinom ikada pobijediti neinvazivnim metodama - kaže Konjhodžić

Prva djevojčica koja je liječena i dalje je bez znakova bolesti, a gotovo dvije trećine (64 posto) pacijenata je u remisiji

Konjhodžić: Potencijali borbe; Alidžanović-Nurkanović: Cijene su problem 

Svijet na pragu otkrića za liječenje: Revolucionarna metoda za borbu protiv karcinoma krvi

Bosanska naučnica dr. Samra Turajlić osvojila je Pezcoller Foundation–EACR nagradu, jedno od najznačajnijih evropskih priznanja u oblasti istraživanja raka. Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje vrhunskim istraživačima čiji rad povezuje osnovnu nauku s budućim kliničkim primjenama. Pezcoller Foundation–EACR priznanje svake godine dobija jedan naučnik s izuzetnim rezultatima i najviše 15 godina postdoktorskog iskustva, čime se posebno nagrađuje izvrsnost u ranim fazama karijere.Turajlić će nagradu zvanično preuzeti na EACR kongresu 2026. godine, gdje će održati i nagradno predavanje, nakon čega slijedi i predavanje u Trentu u organizaciji Pezcoller fondacije.<h2>Bogata karijera</h2>Dr. Samra Turajlić je klinička naučnica koja od septembra 2025. vodi Cancer Research UK Manchester Institute, jednu od ključnih istraživačkih institucija u Velikoj Britaniji. Prije ovoga, skoro deceniju je radila kao konsultant medicinski onkolog u Royal Marsden bolnici, fokusirajući se na melanom i karcinom bubrega.Inače, Turajlić je studirala medicinu na Oxfordu, a svoje doktorske studije posvetila je genetici melanoma i razvoju rezistencije na ciljane terapije, doprinoseći prvim značajnim otkrićima o rijetkim vrstama melanoma i otpornosti na BRAF inhibitore. Godine 2014. dobila je prestižni CRUK Clinician Scientist Fellowship, nakon čega je u Londonu počela primjenjivati evolucijske modele kako bi objasnila kompleksne procese u razvoju tumora bubrega. Od 2019. vodila je vlastitu istraživačku grupu u Francis Crick Institutu i CRUK Advanced Clinician Scientist.<h2>Istraživanja i priznanja</h2>Njen naučni rad obuhvata osnovna, translacijska i klinička istraživanja, a predvodi i studije posvećene razumijevanju nastanka tumora, širenja metastaza i razvoja otpora na terapiju. Laboratorij koji vodi razvija napredne dijagnostičke metode i modele koji bi u budućnosti trebali poboljšati ishode liječenja.Turajlić je aktivna i u organizacijama koje pružaju podršku pacijentima, među kojima su Kidney Cancer Support Network i Melanoma Focus, te je jedna od viših urednica u Macmillan Cancer Support. Njen rad finansiraju neke od vodećih svjetskih institucija i istraživačkih fondacija, uključujući Melanoma Research Alliance, NIH, Department of Defence, CRUK, MRC, kao i kompanije Roche i BMS.Dobitnica je i ESMO Translational Research Award 2022., kao i UK COVID Cancer Pandemic Prize za doprinos razumijevanju uticaja pandemije na pacijente oboljele od raka. Od 2024. godine predvodi britanski konzorcij MANIFEST, posvećen istraživanju odgovora, rezistencije i toksičnosti imunoterapije.

Riječ je o nagradi koja se dodjeljuje vrhunskim istraživačima čiji rad povezuje osnovnu nauku s budućim kliničkim primjenama

Ko je uspješna Bosanka koja je dobila jedno od najznačajnijih evropskih priznanja za istraživanje raka?

Venecuelanska dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado (María Corina Machado) napustila je u utorak svoju zemlju putujući brodom prema karipskoj otočnoj državi Kurasao (Curaçao), potvrdili su američki zvaničnici. Njeni saradnici nastojali su cijeli put držati u tajnosti radi njene sigurnosti.Opoziciona liderka nije mogla lično preuzeti Nobelovu nagradu na ceremoniji održanoj u srijedu, ali je poručila da će otputovati u Oslo, čime je otklonila brige oko svoje sigurnosti nakon što je Nobelov komitet objavio da im nije poznata njena lokacija.Sama činjenica putovanja u norvešku prijestolnicu nosi opasnost da Mačado bude primorana na egzil, jer je veći dio protekle godine bila skrivena u Venecueli kako bi izbjegla hapšenje.<h2>"Život u opasnosti"</h2>U telefonskom razgovoru s predsjednikom Nobelovog komiteta Jirgenom Vatneom Fridnesom (Jørgen Watne Frydnes), objavljenom na web stranici Nagrade za mir, Mačado je istakla da je “mnogim ljudima život bio u opasnosti” kako bi ona uspjela stići do Osla.- Neizmjerno sam im zahvalna. Ovo priznanje mnogo znači narodu Venecuele. Osjećamo snažnu emociju i veliku čast, i žao mi je što vam moram kazati da neću stići na vrijeme na ceremoniju, ali ću ipak biti u Oslu — upravo sam na putu i pred ukrcajem na avion - rekla je.Nije objavljeno kada se razgovor desio niti gdje se Mačado tada nalazila. Istog dana, direktor instituta Kristijan Berg Harpviken (Kristian Berg Harpviken) izjavio je za norvešku televiziju NRK da je „dovesti Mačado u Oslo bilo mnogo složenije nego što su očekivali“.- Ona živi pod prijetnjom smrću od režima, bez pretjerivanja. Ta prijetnja prevazilazi granice Venecuele i dolazi od samog režima i njegovih saveznika širom svijeta - rekao je.U Norveškoj će se Mačado ponovo susresti sa svoje troje djece, koja žive izvan Venecuele radi vlastite sigurnosti.- „Kada stignem, napokon ću zagrliti svoju porodicu i djecu koju nisam vidjela dvije godine, kao i mnoge Venecuelance i Norvežane za koje znam da dijele našu borbu i našu misiju - kazala je.<h2>Primila nagradu&nbsp;</h2>Njena kćerka Ana Korina Sosa (Ana Corina Sosa) primila je nagradu u Gradskoj vijećnici Osla u ime Mačado.- Gotovo devet miliona Venecuelanaca bilo je prisiljeno napustiti domovinu, a ono što nas pokreće jeste ljubav prema porodici i nada da ćemo se ponovo ujediniti u slobodnoj zemlji. To je ono čemu se nadam i sa svojom majkom, koju nisam vidjela dvije godine - rekla je Sosa.Mačado je nedavno za NRK izjavila da čini sve što je u njenoj moći kako bi otputovala u Norvešku i zatim se vratila u Venecuelu, uprkos rizicima pri odlasku i povratku.Dugogodišnja protivnica vlasti Uga Čavesa (Hugo Chávez) i Nikolasa Madura (Nicolás Maduro) ostala je istrajan borac za demokratiju u zemlji koja je tokom posljednjih dvadeset godina prešla put od poluautoritarnog sistema do otvorene diktature. Predsjednik Nobelovog komiteta Fridnes opisao ju je kao „hrabru i predanu“ te „borca za mir koji održava plamen demokratije u rastućem mraku“.<h2>Veliki broj ljudi&nbsp;</h2>U Oslu se okupio veliki broj američkih zvaničnika i kongresnika, kao i više stranih lidera, među kojima havijerski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei), predsjednik Ekvadora Danijel Noboa (Daniel Noboa) te predsjednik Paname Hose Raul Mulino (José Raúl Mulino), očekujući njen dolazak.

Gotovo devet miliona Venecuelanaca bilo je prisiljeno napustiti domovinu, rekla je Sosa

Filmski put dobitnice Nobelove nagrade za mir: U posljednjem trenutku brodom napustila Venecuelu

Novo istraživanje provedeno na gotovo 30 milijuna ljudi u Francuskoj pokazuje da vakcine protiv koronavirusa ne povećavaju rizik smrtnosti. Riječ je o studiji francuske epidemiološke grupe Epi‑Phare, koja okuplja nacionalnu agenciju za lijekove ANSM i francuski sustav zdravstvenog osiguranja.Vakcine na bazi glasničkog RNK-a (mRNK) protiv COVID-19 ne povećavaju dugoročni rizik smrti od bilo kojeg uzroka, zaključak je istraživanja objavljenog u časopisu Jama Network Open, prenosi francuski portal RFI.Studija je obuhvatila odrasle osobe u dobi od 18 do 59 godina u periodu od 2021. do 2025. godine. Približno 23 miliona Francuza primilo je barem jednu dozu vakcine nakon početka masovne kampanje sredinom 2021. godine, dok je šest miliona ostalo nevakcinisano. Većina primijenjenih doza bila su mRNK vakcine proizvođača Moderna ili Pfizer/BioNTech.Tijekom četiri godine, 0,4 posto vakcinisanih preminulo je od bilo kojeg uzroka, u usporedbi sa 0,6 posto kod nevakcinisanih, što predstavlja približno 50 posto veću smrtnost među nevakcinisanima.- Možemo s visokom razinom povjerenja reći da nema povećanja rizika smrtnosti nakon vakcinacije protiv COVID-a - rekao je za RFI Mahmoud Zureik, voditelj istraživanja.Ozbiljne nuspojave, uglavnom kardiovaskularne prirode poput miokarditisa ili perikarditisa, bile su rijetke. Studija naglašava da vakcine ostaju korisne u svim dobnim skupinama, iako je u Francuskoj preporučeno oprezno razmatranje primjene Modernine vakcine kod mladih odraslih.Zagovornici teorija zavjere tvrdili su da mRNK vakcine uzrokuju prikrivene valove smrti. Nakon ove studije, naučnici sada bolje razumiju dugoročne učinke vakcina, ali naglašavaju da studija sama po sebi nije dokaz da vakcine smanjuju rizik smrti od bilo kojeg uzroka. Razlika u smrtnosti između vakcinisanih i nevakcinisanih može odražavati i zaštitni učinak vakcina, ali i demografske i društvene razlike.

Analiza smrtnosti među cijepljenima protiv bolesti COVID-19 i necijepljenima u Francuskoj otkrila je rezultate koji ruše teoriju zavjere

Vakcina protiv bolesti COVID-19 BioNTecha

Objavljeni rezultati velike studije: Umire li se više od vakcine protiv korone? 

U Australiji je zvanično stupila na snagu zabrana korištenja društvenih mreža za osobe mlađe od 16 godina.Novi zakon, koji je počeo važiti 10. decembra, odnosi se na platforme poput Facebooka, Instagrama, Snapchata, Threada, TikToka, X-a, YouTubea, Reditta, kao i streaming platformi Kick i Twitch. Ipak, stranice poput YouTube Kidsa, Google Classrooma te aplikacije za razmjenu poruka poput WhatsAppa i dalje će biti dostupne mlađima od 16 godina.- Uloga kompanija društvenih mreža je provođenje zabrane, a novčane kazne bit će izricane onima koji ne poduzmu razumne korake kako bi spriječili pristup djece tim platformama - saopštila je australijska vlada.Vlada je dodala da će nastaviti preispitivati listu pogođenih platformi kako bi zakon bio ažuriran prema potrebama i sigurnosti korisnika.Prema podacima Zavoda za statistiku Australije, u zemlji živi oko pet miliona djece mlađe od 16 godina, od čega milion čine djeca između 10 i 15 godina.

Vlada je dodala da će nastaviti preispitivati listu pogođenih platformi kako bi zakon bio ažuriran prema potrebama i sigurnosti korisnika

U Australiji stupila na snagu zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Usmjereni na kreiranje izuzetno tamnog tekstila, inženjeri sa američkog Univerziteta Cornell razvili su materijal koji drži rekord kao najcrnja dosad proizvedena tkanina. Prema studiji objavljenoj u magazinu <a href="https://www.nature.com/articles/s41467-025-65649-4">Nature Communications</a>, tkanina upija nevjerovatnih 99,87 posto svjetla koje je obasjava.Postizanje ultracrne boje zahtijeva više od same boje. Svjetlo se u osnovi odbija naprijed-nazad između fibrila, umjesto da se vraća prema van, čime se stvara ultracrni efekt, pojasnila je Hansadi Jayamaha, naučnica za vlakna i dizajnerica, u članku objavljenom na stranicama Univerziteta Cornell.Naučnici su počeli s bijelim merino vunenim pletivom, premazavši ga polidopaminskim sintetskim melaninom. Nakon toga, tkanina je stavljena u plazmensku komoru, gdje su u površinu urezani nanofibrili, mikroskopska vlakna koja zarobljavaju svjetlo.Dizajn je inspirisan plavoprsom rajskom pticom (Ptiloris magnificus), vrstom iz Nove Gvineje i sjeverne Australije. Mužjaci te ptice imaju ultracrno perje u kontrastu s iridescentnim plavo-zelenim prsima. Za razliku od ptice, čija se crnina gubi pri promjeni kuta gledanja, Cornellova tkanina zadržava izuzetno upijanje svjetla čak i pri kutu od 60 stepeni od okomice.Ovaj materijal se ne koristi samo u istraživanjima, već je već primijenjen i u praksi. Studentica modnog dizajna na Cornellu, Zoe Alvarez, kreirala je haljinu koja prelazi iz svjetlijih nijansi u ultracrnu tkaninu, okružujući središnji plavozeleni detalj inspirisan plavoprsom rajskom pticom.Iako ova tkanina nešto manje upija svjetlo od Vantablacka (materijal napravljen od vertikalno poravnanih ugljikovih nanocjevčica) sa 99,96 posto, ona je jeftinija i lakša za proizvodnju u većim količinama, nudeći ultracrnu opciju spremnu za praktičnu primjenu.

Američki naučnici su predstavili tkaninu koja nadmašuje prirodnu tamu i ostaje gotovo savršeno crna

Najcrnja tkanina na svijetu oko središnjeg plavog uzorka na haljini 

Američki naučnici razvili najcrnju tkaninu na svijetu

Ako volite noćno nebo, decembar 2025. godine donosi nebeski događaj kakav većina ljudi neće ponovo vidjeti idućih gotovo 20 godina. Posljednji pun Mjesec u godini neće biti samo supermjesec – bit će i najviši Mjesec koji se može popeti na nebo, zahvaljujući rijetkom astronomskom ciklusu koji se ponavlja tek svakih 18,6 godina. Astronomi najavljuju prizor “za pamćenje”, a fotografe čeka jednom-u-životu prilika za fenomenalne snimke. Noćno nebo krajem 2025. godine priprema jedan od najposebnijih astronomskih prizora decenije, prenosi <a href="https://www.dnevno.hr/planet-x/veceras-ce-se-na-nebu-ukazati-spektakl-kakav-vecina-ljudi-nece-ponovno-vidjeti-iducih-gotovo-20-godina-3145268/">Dnevno.hr</a>.<h2>"Hladni Mjesec" i "Supermjesec"</h2>Posljednji pun Mjesec u godini bit će ujedno supermjesec, ali i najviši pun Mjesec koji ćemo moći vidjeti sve do 2042. godine. Radi se o kombinaciji rijetkih ciklusa, a sve se zbiva upravo na vrhuncu velikog lunarnog stajanja. Puni Mjesec, poznat kao Hladni Mjesec, dosegnut će svoju punu fazu u četvrtak, 4. decembra 2025. u 23:14 GMT (odnosno u noći s četvrtka na petak po našem vremenu). Iako će zvanični maksimum nastupiti tada, posmatrači će ga potpuno okruglim i jednako blistavim vidjeti i sljedeće večeri. Naziv “Hladni Mjesec” dolazi iz tradicije Mohawk Indijanaca i povezan je s dolaskom tmurnih, dugih i hladnih zimskih noći.Ovaj Mjesec ujedno je i posljednji supermjesec sve do januara 2026. Supermjesec se događa kada pun Mjesec nastupi u blizini perigeja, tačke Mjesečeve orbite najbliže Zemlji. Zbog toga će izgledati 7,9% veći i 15% sjajniji u odnosu na prosječan pun Mjesec — iako ljudsko oko te razlike u veličini teško primjećuje.<h2>Veliko lunarno stajanje</h2>Ono što ovaj događaj čini zaista posebnim jest povezanost s rijetkim astronomskim ciklusom zvanim veliko lunarno stajanje (lunisticij). Ovaj se fenomen događa svakih 18,6 godina, a tokom njega Mjesec dostiže svoje najekstremnije sjeverne i južne položaje na nebu.<h2>Šta to znači za decembar 2025.?</h2>Pun Mjesec će dostići deklinaciju od +28,6°, te će biti neuobičajeno visoko iznad horizonta i viši nego bilo koji drugi pun Mjesec sve do 2042. godine. Za posmatrače na sjevernoj hemisferi – uključujući Bosnu i Hercegovinu i Evropu – to znači nevjerovatno visoku putanju preko noćnog neba, s dužom vidljivošću i manje prepreka poput zgrada ili drveća. Na južnoj hemisferi situacija je obrnuta: Mjesec će biti izrazito nisko. Očekuju se spektakularne fotografije širom svijeta.

Ako volite noćno nebo, decembar 2025. godine donosi nebeski događaj kakav većina ljudi neće ponovo vidjeti idućih gotovo 20 godina

Večeras će se na nebu ukazati spektakl kakav većina ljudi neće ponovno vidjeti idućih gotovo 20 godina



Novo istraživanje upozorava da kombinacija pretilosti i niske razine kolina može ubrzati starenje mozga i potaknuti rane znakove neurodegenerativnih bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest.Kolin je prepoznat kao ključan nutrijent za očuvanje zdravlja. Naučnici sa američkog Univerziteta Arizona State (ASU) navode da nedostatak kolina, zajedno s metaboličkim opterećenjem povezanim s pretilošću, može ukazivati na rani kognitivni pad, puno prije nego što se pojave klinički simptomi.Ovo istraživanje dodatno potvrđuje da je kolin vrijedan pokazatelj metaboličke i moždane disfunkcije te naglašava važnost njegovog dovoljnog dnevnog unosa, jer je nužan za ljudsko zdravlje, kaže neurobiolog Ramon Velazquez sa ASU-a u članku objavljenom na stranicama tog američkog Sveučilišta.U studiji, koja je objavljena u časopisu Aging and Disease, sudjelovalo je 15 osoba s pretilošću, prosječne dobi 33,6 godina, koje su uspoređene s 15 zdravih ispitanika. Analizirane su kemijske razine i biomarkeri. Osobe s pretilošću imale su niže koncentracije kolina, povećane upalne pokazatelje te višu razinu neurofilamentnog lakog lanca (NfL), krvnog proteina koji ukazuje na oštećenje neurona. U studiji je uočena snažna povezanost između nižeg kolina i višeg NfL-a, a ista povezanost potvrđena je i u posmrtnim analizama mozga osoba koje su imale Alzheimerovu bolest ili blagi kognitivni poremećaj.- Naši rezultati upućuju na to da dobro metaboličko zdravlje i dovoljan unos kolina kod mladih odraslih osoba podržavaju zdravlje neurona i time postavljaju temelje za zdravo starenje - ističe bihevioralna neuronaučnica Džesika Džad sa ASU-a.Iako uzročnost nije potvrđena, rezultati istraživanja sugeriraju moguću ulogu kolina u smanjenju rizika od demencije. Dnevni unos kolina može se lako osigurati konzumacijom jaja, ribe, peradi, graha i kupusnjača.- Većina ljudi ne shvata da ne unosi dovoljno kolina. Uvrštavanje namirnica bogatih kolinom u prehranu može pomoći u smanjenju upale i podržati zdravlje tijela i mozga tokom starenja - dodaje biohemičarka Vendi Vinslov sa ASU-a.

Niska razina kolina u pretilih mladih odraslih osoba može potaknuti rani neurološki pad i pojačati rizik od budućih neurodegenerativnih bolesti

Otkrivena skrivena kombinacija koja ubrzava starenje mozga i povećava rizik od Alzheimerove bolesti


Rijedak atmosferski fenomen nazvan "halo" uočen je u sibirskom gradu Krasnojarsku, gdje je temperatura zraka u Rusiji u nedjelju iznosila oko minus 30 stepeni Celzijusa.Halo je optički fenomen koji se pojavljuje kao sekundarni sjaj oko izvora svjetlosti, a u Krasnojarsku ga je zabilježio reporter agencije Anadolu.​​​​​​​Najčešće se opaža oko Sunca ili Mjeseca, ali se može vidjeti i oko drugih snažnih izvora svjetlosti poput uličnih svjetiljki.

Halo je optički fenomen koji se pojavljuje kao sekundarni sjaj oko izvora svjetlosti, a u Krasnojarsku ga je zabilježio reporter agencije Anadolu

Uz minus 30: Rijedak atmosferski fenomen "halo" u Sibiru

Evropska svemirska agencija (ESA) osigurala je rekordni budžet od 22,1 milijardu eura za finansiranje programa u naredne tri godine, uz najavu daljih koraka ka evropskoj nezavisnosti u svemiru. Plan uključuje i slanje prvog evropskog astronauta na Mjesec u okviru NASA-inog programa Artemis, prenosi <a href="https://www.dw.com/hr/europa-osigurala-rekordni-bud%C5%BEet-za-neovisnost-u-svemiru/a-74939192">Deutsche Welle</a>.Na ministarskom sastanku u Bremenu, ESA je objavila da su 23 zemlje članice izdvojile gotovo cijeli traženi iznos od 22,2 milijarde eura, što je oko pet milijardi eura više nego 2022. godine.- Tako nešto se još nikada nije desilo, količina prikupljenih sredstava puno govori – to je znak povjerenja u Agenciju - izjavio je glavni direktor Josef Ašbaher.Centralna tema sastanka bio je program European Resilience from Space, vrijedan 1,35 milijardi eura, koji obuhvata praćenje Zemlje, navigaciju i telekomunikacije, s civilnom i vojnom primjenom. Ašbaher je naglasio da je zajedničko korištenje satelitskih kapaciteta ključno za evropsku sigurnost, posebno s obzirom na ubrzanu izgradnju velikih satelitskih konstelacija od strane SAD-a i Kine.<h2>Najveći finansijer</h2>Njemačka je najveći pojedinačni finansijer ESA-e s više od pet milijardi eura, dok Francuska slijedi sa 3,7 milijardi.Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Europa je izgubila mogućnost korištenja ruskih raketa, pa jačanje vlastitih kapaciteta postaje prioritet. Nova raketa Ariane 6 lansirana je prošle godine, ali nije višekratno upotrebljiva, za razliku od SpaceX-ovog Falcona 9. ESA planira razvoj prve evropske višekratne rakete povjeriti privatnim kompanijama. European Launcher Challenge u Bremenu dobio je više od 900 miliona eura, dvostruko više od traženog iznosa.Dok NASA pod predsjednikom Donaldom Trampom trpi rezove, ESA je potvrdila da će američka agencija i dalje sudjelovati u evropskoj misiji Rosalind Franklin, čije je lansiranje na Mars planirano za 2028. godinu.<h2>Ambiciozni projetki</h2>Među ambicioznim naučnim projektima ESA razmatra:- prvi svemirski laserski opservatorij za proučavanje gravitacijskih talasa- rendgenski teleskop NewAthena za istraživanje supermasivnih crnih rupa- misiju na Saturnov mjesec Enceladus, gdje bi mogao postojati podzemni okean- zajedničku japansko-evropsku misiju Ramses za proučavanje asteroida Apophis 2029.Prvi evropski astronaut u NASA-inom programu Artemis biće Nijemac, a kasnije misije uključivat će astronaute iz Francuske i Italije. Prvi let Artemis misije s evropskom posadom – bez spuštanja na Mjesec – planiran je za prvu polovinu iduće godine.Francuski astronaut Tomas Peske (Thomas Pesquet), jedan od najspominjanijih kandidata, rekao je da je ova odluka "pozitivna" jer potvrđuje da Evropa ima svoje mjesto u programu povratka ljudi na Mjesec.

Plan uključuje i slanje prvog evropskog astronauta na Mjesec u okviru NASA-inog programa Artemis

Evropa ulaže rekordne sume u svemirski program, iduće godine planiran let na Mjesec

Dramatičan prikaz neba, koji su odabrali studenti u Čileu, obilježava 25. godišnjicu Međunarodnog opservatorija Gemini i otkriva ljepotu maglice NGC 6302 kroz moćne optičke instrumente opservatorija Gemini South, smještenog u Čileu.NGC 6302 nalazi se na udaljenosti od 2.500 do 3.800 svjetlosnih godina od Zemlje, u sazviježđu Škorpiona. Za njeno otkriće obično se pripisuje zasluga Edvardu E. Barnardu 1907. godine, iako je Džejms Danlop možda prvi zabilježio tu maglicu još 1826. godine. Maglica, također poznata kao Caldwell 69, ima oblik krila, nastao kada umiruća zvijezda izbacuje plin i prašinu u suprotnim smjerovima.Promatranja kamerom Wide Field 3 svemirskog teleskopa Hubble 2009. godine potvrdila su da središnja zvijezda predstavlja bijeli patuljak mase približno dvije trećine Sunca i površinske temperature iznad 250.000 °C. Ta zvijezda izbacila je svoje vanjske slojeve prije više od 2.000 godina.Prije nego što je postala bijeli patuljak, zvijezda je bila crveni div promjera približno 1.000 puta većeg od Sunca. Materijal polako izbačen s ekvatora formirao je tamni prstenasti pojas, dok je plin izbačen okomito na pojas stvorio bipolarna krila. Kasnije je snažan zvjezdani vjetar probio te izljeve brzinom većom od tri milijuna kilometara na sat, oblikujući grebene i stupove plina i prašine.Zračenje bijelog patuljka sada zagrijava ta "krila" na više od 20.000 °C, uzrokujući da vodik emitira crvenu, a kisik plavu svjetlost. Ti materijali također doprinose formiranju novih zvijezda i planeta.

Kad opservatoriji na Zemlji slave obljetnice, nerijetko to rade i tako što javnost počaste spektakularnim fotografijama iz svemira

Teleskop u Čileu povodom 25. obljetnice počastio svijet fotografijom kozmičkog leptira

Novi smjer u liječenju raka mozga koristi neuobičajen ulaz – kroz nosnu šupljinu. Autori istraživanja navode da se kapi za nos kreću duž njušnih živaca do središnjeg živčanog sustava, dopirući direktno do tumora glioblastoma, koji do sada izmiče konvencionalnim terapijama.Početna ispitivanja na miševima pokazala su da pripravak u kapima za nos uspješno dopire do ciljnih stanica i štiti životinje od inače smrtonosne bolesti.- Ovaj pristup nudi nadu za sigurnije i djelotvornije tretmane glioblastoma, ali i potencijalno drugih karcinoma otpornih na imunoterapiju. Predstavlja ključan korak prema kliničkoj primjeni i redefinira način na koji se imunoterapija raka može provesti na teško dostupnim tumorima - kaže neurohirurg Aleksander Steg (Alexander Stegh) sa Univerziteta Vašington u SAD-u, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu "PNAS".Glioblastom je maligni tumor koji brzo raste, potiskuje imunološki odgovor i nastaje duboko u mozgu, oštećujući tkiva izazivanjem oticanja, pritiska i smanjenja dotoka krvi.Dosadašnji pokušaji aktivacije STING puta – prirodnog odbrambenog mehanizma koji upozorava organizam na prisutnost virusa – zahtijevali su invazivne injekcije. Neuronaučnica Akankša Mahadžan (Akanksha Mahajan) sa Sveučilišta Washington tražila je neinvazivno rješenje.- Željeli smo smanjiti opterećenje pacijenata koji su već teško bolesni i pomislila sam da bismo mogli koristiti sferne nukleinske strukture za dostavu lijeka na neinvazivan način - objašnjava Mahadžan. Njezin tim omotao je STING-aktivirajuću supstancu oko zlatne nanočestice radi veće stabilnosti i učinkovitijeg dostavljanja lijeka duboko u mozak putem kapi za nos.Nova terapija pokrenula je signalizaciju STING-a i usporila napredovanje tumora.- Ovim istraživanjem pokazali smo da precizno oblikovane nanostrukture, poznate kao sferne nukleinske strukture, mogu sigurno i učinkovito aktivirati snažne imunološke putove unutar mozga - ističe Stegh.U kombinaciji s lijekovima koji pojačavaju imunitet, ovaj pristup kod miševa je pružio dugotrajnu zaštitu.

Početna ispitivanja na miševima pokazala su da pripravak u kapima za nos uspješno dopire do ciljnih stanica i štiti životinje od smrtonosne bolesti

Naučnici testiraju kapi za nos koje izravno napadaju jedan od najopakijih tumora

Može li jedna zvijezda biti 10.000 puta masivnija od Sunca? Nova opažanja James Webb svemirskog teleskopa sugeriraju da je odgovor – da mogu.- Te ogromne zvijezde su neobične, jer za zvijezde u nama bližem svemiru postoji urođena granica veličine. Svi naši modeli evolucije galaksija… oslanjaju se na činjenicu da zvijezde ne mogu biti masivnije od otprilike 120 Sunčevih masa. Naravno, postojale su teorijske ideje koje istražuju zvijezde… masivnije od toga, ali nikada nije bilo stvarnog opažanja na koje bi se moglo ukazati - kaže za New Scientist Deveš Nandal iz američkog Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian. U vrlo udaljenoj galaksiji GS 3073, Nandalov tim otkrio je&nbsp;

Astronomi pronašli zvijezde koje se okreću jedna unutar druge

izuzetno visoke razine nitrogena koje prisutnost običnih zvijezda ne može objasniti. Primordialne zvijezde, poznate kao Populacija III, mogle bi objasniti ovu pojavu. - Naš rad pokazuje najsnažniji dokaz do sada za supermasivne zvijezde Populacije III u ranom svemiru - navodi Nandal, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu The Astrophysical Journal Letters.Skeptici, međutim, ističu da se hemijski tragovi u navedenoj galaksiji ne uklapaju u teoriju. - Populacija III mora biti povezana s gotovo netaknutim okolišem. Suprotno tome, GS 3073 je kemijski prilično zrela galaksija. Dakle, ne čini se da odgovara vrsti okoliša u kojem biste očekivali Populaciju III - upozorava Roberto Maiolino s britanskog Sveučilišta Cambridge u komentaru za New Scientist.Ipak, neobičnosti su očekivane u ranim galaksijama. - Kada promatramo rani svemir, sve što vidimo su doista čudne, doista egzotične galaksije. Stoga je teško okrenuti se i reći da ne očekujem da će se formirati supermasivne zvijezde, jer bi to bilo previše čudno. Pa, upravo ste rekli da su te galaksije doista čudne", kaže za New Scientist Džon Regan s irskog Sveučilišta Maynooth, koji nije sudjelovao u istraživanju.Ako su stvarne, ove gigantske zvijezde mogle bi objasniti postojanje supermasivnih crnih rupa. - Jačanje argumenta za njihovo postojanje izuzetno je teško i teško je imati dokaz koji ne ostavlja sumnju. Ali ovaj dokaz je vrlo snažan - dodaje Regan.

Otkriće tragova zvijezda koje premašuju sve poznate granice mase šokiraju naučnike i otkrivaju nove tajne prvih galaksija u svemiru

Astronomi otkrili tragove supermasivnih zvijezda

Američka Nacionalna administracija za aeronautiku i svemir (NASA) objavila je nove slike međuzvjezdane komete 3I/ATLAS, koja je ušla u naš Sunčev sistem, za koju je navela da ne predstavlja opasnost za Zemlju.Kometa 3I/ATLAS je treća poznata kometa iz drugog zvjezdanog sistema koja je ušla u naš Sunčev sistem, nakon kometa Oumuamu 2017. godine, i 2I/Borisov, koji je u naš Sunčev sistem ušao 2019. godine, prenosi danas Figaro.NASA je potvrdila da kometa ne predstavlja opasnost za Zemlju, i da je njena minimalna udaljenost prilaska oko 270 miliona kilometara.- To je mali objekat koji jednostavno prolazi kroz naš sistem, bez ikakve gravitacione veze s njim - kazao je astrofizičar Patrik Mišel.Zahvaljujući prikupljenim podacima i slikama koje je snimila NASA, naučnici su uočili prisustvo oblaka prašine i leda, ali i visok odnos ugljen-dioksida i vode.Nakon što je otkrivena u julu 2025. godine, kometa 3I/ATLAS se Suncu najbliže približila 29. oktobra, prenosi Tanjug.

Zahvaljujući prikupljenim podacima i slikama koje je snimila NASA, naučnici su uočili prisustvo oblaka prašine i leda

NASA je potvrdila da kometa ne predstavlja opasnost za Zemlju

NASA otkrila nove slike međuzvjezdane komete

Astronauti zaglavljeni u orbiti više nisu rijetka anomalija. Nekada neobična pojava sada postaje sve učestalija u misijama s ljudskom posadom. Nedavni slučajevi pokazuju da čak i dobro planirane misije mogu biti ometene, pretvarajući kratka putovanja u produžene boravke u svemiru.U martu su NASA-ini astronauti Buč Vilmor (Butch Wilmore) i Suni Vilijams (Suni Williams) bezbjedno sletjeli na Zemlju, nakon što je njihova osmodnevna misija produžena na devet mjeseci zbog tehničkih i političkih problema s letjelicom za povratak, što ističe ranjivost svemirskih operacija.Sličan izazov trenutno imaju kineski astronauti na svemirskoj postaji Tiangong. Trojica astronauta, Žang Lu (Zhang Lu), Vu Fei (Wu Fei) i Žang HongŽang (Zhang Hongzhang), nasukani su na postaji od prošlog petka. Njihova letjelica za povratak Shenzhou 21 oštećena je početkom novembra kada je mali komadić svemirskog otpada, kako je saopćila Kineska svemirska agencija (CMSA), udario u prozor letjelice i izazvao pukotinu. Dužnosnici CMSA-e naveli su da pripremaju zamjensku letjelicu. Iako službeni datum povratka još nije potvrđen, izvještaji o praćenju zračnog prometa ukazuju na planirano lansiranje 25. novembra, piše portal SpaceNews.Situaciju dodatno komplikuje činjenica da je prethodna posada napustila postaju koristeći jedinu ispravnu letjelicu – istu na kojoj su Zhang, Fei i Hongzhang stigli. Nije jasno zašto svih šest astronauta nisu ostali na postaji dok zamjenska letjelica nije bila spremna, iako su zalihe vjerojatno bile ograničene. Potpuni obim oštećenja kineske letjelice takođe nije poznat.Jan Osburg, starija inženjerka korporacije RAND, izjavila je za Space.com da su ovi događaji ozbiljno upozorenje.&nbsp;- To je svakako loša situacija. Nadam se da će se astronauti sigurno vratiti na Zemlju - poručila je.Kako količina svemirskog otpada i dalje raste, rizici od sličnih zastoja se povećavaju, a svijet s nestrpljenjem prati siguran povratak trojice kineskih tajkonauta.

Među 50.000 učesnika ostvarili rezultate svjetske klase: Travnički robotičari briljirali u Šangaju

Svijet na pragu otkrića za liječenje: Revolucionarna metoda za borbu protiv karcinoma krvi

Ko je uspješna Bosanka koja je dobila jedno od najznačajnijih evropskih priznanja za istraživanje raka?

Filmski put dobitnice Nobelove nagrade za mir: U posljednjem trenutku brodom napustila Venecuelu

Objavljeni rezultati velike studije: Umire li se više od vakcine protiv korone?

U Australiji stupila na snagu zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Američki naučnici razvili najcrnju tkaninu na svijetu

Večeras će se na nebu ukazati spektakl kakav većina ljudi neće ponovno vidjeti idućih gotovo 20 godina

Otkrivena skrivena kombinacija koja ubrzava starenje mozga i povećava rizik od Alzheimerove bolesti

Uz minus 30: Rijedak atmosferski fenomen "halo" u Sibiru

Evropa ulaže rekordne sume u svemirski program, iduće godine planiran let na Mjesec

Teleskop u Čileu povodom 25. obljetnice počastio svijet fotografijom kozmičkog leptira

Naučnici testiraju kapi za nos koje izravno napadaju jedan od najopakijih tumora

Astronomi otkrili tragove supermasivnih zvijezda

NASA otkrila nove slike međuzvjezdane komete

Nasukani u orbiti: Svemirske misije suočene s novim rizicima

Nauka

Među 50.000 učesnika ostvarili rezultate svjetske klase: Travnički robotičari briljirali u Šangaju

Svijet na pragu otkrića za liječenje: Revolucionarna metoda za borbu protiv karcinoma krvi

Ko je uspješna Bosanka koja je dobila jedno od najznačajnijih evropskih priznanja za istraživanje raka?

Filmski put dobitnice Nobelove nagrade za mir: U posljednjem trenutku brodom napustila Venecuelu

Objavljeni rezultati velike studije: Umire li se više od vakcine protiv korone?

U Australiji stupila na snagu zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Američki naučnici razvili najcrnju tkaninu na svijetu

Večeras će se na nebu ukazati spektakl kakav većina ljudi neće ponovno vidjeti idućih gotovo 20 godina

Otkrivena skrivena kombinacija koja ubrzava starenje mozga i povećava rizik od Alzheimerove bolesti

Uz minus 30: Rijedak atmosferski fenomen "halo" u Sibiru

Evropa ulaže rekordne sume u svemirski program, iduće godine planiran let na Mjesec

Teleskop u Čileu povodom 25. obljetnice počastio svijet fotografijom kozmičkog leptira

Naučnici testiraju kapi za nos koje izravno napadaju jedan od najopakijih tumora

Astronomi otkrili tragove supermasivnih zvijezda

NASA otkrila nove slike međuzvjezdane komete

Nasukani u orbiti: Svemirske misije suočene s novim rizicima