Veliki dijelovi balkanskih rijeka u poslednjim godinama su ili potpuno nestali ili su ozbiljno degradirani usljed izgradnje hidroelektrana, brana i eksploatacije riječnog sedimenta.
Ovi zahvati dovode do kontinuirane erozije i ugrožavaju neke od poslednjih očuvanih vodotokova u Evropi.
Biološka raznovrnost
Na to upozorava studija čije su nalaze objavile nevladine organizacije Riverwatch i EuroNatur, ističući razmjere štete nanijete riječnim ekosistemima širom regiona.
Balkan se smatra jednim od poslednjih utočišta netaknutih i izuzetno čistih rijeka na evropskom kontinentu, koje imaju presudnu ulogu u očuvanju biološke raznovrsnosti. Ipak, sve intenzivniji infrastrukturni zahvati predstavljaju ozbiljnu prijetnju ovom prirodnom bogatstvu.
Posebno zabrinjava nagli porast broja malih hidroelektrana, koje su poslednjih godina snažno podsticane subvencijama. Prema izveštaju istih organizacija iz 2024. godine, na Balkanu je već izgrađeno oko 1.800 takvih postrojenja, dok je planirana izgradnja još više od 3.000 novih objekata.
Očuvanje prirodne okoline
Novo istraživanje usredsredilo se na "gotovo prirodne" rijeke, vodotokove gde tok ostaje netaknut ili gotovo netaknut, s prirodnim poplavnim ravnicama. Takve rijeke su 2012. činile 30 posto vodotokova u regiji. Do 2025. godine, međutim, taj je udio pao na samo 23 posto, što predstavlja gubitak od gotovo 2.500 kilometara.
Ove rijeke, koje su ključne za očuvanje prirodne okoline, posebno su ugrožene u Albaniji i BiH. U Bosni se udio netaknutih rijeka smanjio za 23 posto između 2012. i 2025. godine.
Albanija je zabilježila "masovno smanjenje" "gotovo prirodnih riječnih dionica", s pada sa 68 posto u 2012. na samo 40 posto u 2025. godini, navodi se u izveštaju.
Ipak, u izveštaju je zabilježeno i da je odluka Albanije iz 2023. da reku Vjosu, jednu od poslednjih divljih rijeka u Evropi, proglasi nacionalnim parkom pomogla da se blokira izgradnja desetina planiranih brana. Širom regije, zahvaljujući pravnim pobjedama, uspješno je očuvano gotovo 900 kilometara rijeka.
