KONTROVERZNI NAUČNIK

Kineski "doktor Frankenštajn" vjeruje da su ljudi sada spremni da prihvate njegov rad

He Đijankui proveo je tri godine u zatvoru nakon što je stvorio genetski modifikovane bebe

He Đijankui. AP

M. Až.

19.1.2026

He Đijankui proveo je tri godine u zatvoru nakon što je stvorio genetski modifikovane bebe. Sada, po povratku naučnom radu, smatra da se otvara sve veći prostor za istraživače koji pomjeraju granice.

Zbog stvaranja prvih genetski modifikovanih beba na svijetu, He Đijankui bio je obilježen kao kineski doktor Frankenštajn. U Kini je osuđen na tri godine zatvora zbog obmane medicinskih vlasti.

Nastavak rada

Međutim, u trenutku kada Kina pojačava ambicije da postane biotehnološka supersila, ovaj naučnik (41) nije ušutkan niti zaboravljen. Naprotiv, živi i javno govori iz svog doma u istraživačkom centru kojeg podržava država sjeverno od Pekinga, hvaleći se svojim radom i tvrdeći da je njegova zemlja spremna da ga prihvati.

Ne može putovati u inostranstvo jer mu je pasoš oduzet, no postao je mala, ali glasna figura u kineskom biotehnološkom okruženju – ni potpuno rehabilitovan, ni ućutkan. Pitanje je zašto.

- Za zemlju koja je veoma vješta u cenzuri i kontroli, ostavljaju ga neobično slobodnim - rekao je Bendžamin Harlbat, vanredni profesor na Univerzitetu Arizone, koji godinama poznaje dr. Hea.

- U periodu rastućih tenzija između Kine i Zapada, u trenutku kada Kina pravi značajan napredak u tehnologiji - dodao je, dr. He "se ne smatra teretom, već se očigledno doživljava kao potencijalna prednost".

U intervjuu u svom prostranom stanu, koji mu je, zajedno s tjelohraniteljem, obezbijedio finansijski sponzor, kineski naučnik rekao je da raste potražnja za istraživačima poput njega, koji su spremni da pomjeraju granice.

Naveo je da mu je nedavno ponuđeno radno mjesto u državnoj medicinskoj akademiji u Šendženu, južnom kineskom gradu pored Hongkonga, gdje je radio do hapšenja 2019. godine.

Kontroverzni eksperiment

Eksperiment dr. Hea iz 2018. godine, u kojem su genetski modifikovani embrioni rezultirali rođenjem bliznakinja, a kasnije i treće bebe iz drugog para, izazvao je ogorčenje širom svijeta, jer se vrlo malo zna o bezbjednosti i dugoročnim zdravstvenim posljedicama izmjene gena kod embriona. Mnogi su to vidjeli kao otvaranje Pandorine kutije na putu ka “dizajniranim bebama” ili eugenici.

Za razliku od milijardera iz Silicijumske doline koji traže načine da stvaraju pametniju djecu, dr. He, koji tvrdi da je njegov eksperiment bio usmjeren na stvaranje beba otpornih na HIV infekciju, insistira da mu je cilj isključivo prevencija bolesti.

- Ako neko ovo koristi za povećanje inteligencije, naučnika treba poslati u zatvor - rekao je.

Naveo je da je nastavio istraživanja genetskog uređivanja u laboratoriji u Pekingu, fokusirajući se na načine da se ukloni Alchajmerova bolest, od koje boluje njegova majka, kao i Dušenova mišićna distrofija (DMD), nasljedna neuromišićna bolest. Dodao je da eksperimentiše isključivo na miševima, a ne na ljudima.

Dr. He nije pokazao kajanje zbog svog ranijeg rada, tvrdeći da je bio ispred svog vremena. 

- Ljudi još nisu bili spremni da prihvate ono što sam radio - ocijenio je on.

Kako tvrdi, to se sada mijenja, pozivajući se na istraživanje javnog mnjenja Univerziteta Sun Jat-sen u Gvangdžuu, koje pokazuje snažnu podršku građana Kine genetskom modifikovanju radi sprečavanja bolesti, ali ne i radi povećanja inteligencije, kao i na nove kineske državne propise koji regulišu istraživanja “novih biomedicinskih tehnologija”.

Pitanje vremena

Smatra da težnja Kine da postane svjetski lider u nauci i tehnologiji znači da je samo pitanje vremena kada će biti slavljen kao pionir genetskog uređivanja, makar unutar zemlje.

Rad dr. Hea na ljudskim embrionima, korišćenjem tehnike poznate kao CRISPR-Kas9, tehnički nije bio naročito složen, rekao je Harlbat. Međutim, odluka da se embrioni implantiraju u žene i rode bebe učinila ga je “centrom gravitacije za velika moralna i geopolitička pitanja koja su počela da se okreću oko njega”.

Iako ne želi da govori o svojim sadašnjim vezama i pokroviteljima, dr. He rado ističe kako kineska biotehnologija ubrzano prestiže istraživanja u Sjedinjenim Američkim Državama, koje, po njegovom mišljenju, sputavaju etički odbori, sitničavi regulatori i strah od nepoznatog.

- Kinesko uređivanje gena će zavladati svijetom, baš kao što su kineska električna vozila već to učinila - predvidio je.

Optužbe američkih naučnika da je njegov raniji rad u Šendženu grubo prekršio medicinsku etiku, dodao je, pokazuju zašto će Sjedinjene Države izgubiti trku u biomedicini.

Aura misterije oko dr. Hea proteže se i na njegov privatni život. Početkom 2024. godine oženio je Keti Taj, kinesko-kanadsku biotehnološku preduzetnicu, ali su se ubrzo razišli nakon što joj je u maju zabranjen ulazak u Kinu.

Taj vodi startap “Manhattan Genomics”, koji tvrdi da radi na razvoju “bezbjednih i etičkih terapija za korekciju gena”, i dijeli dr. Heovo uvjerenje da Kina ima potencijal da predvodi budućnost ove tehnologije.

Rekla je da Sjedinjene Države i dalje imaju prednost, ali da "Kina istorijski pokazuje izuzetno brzu primjenu tehnologija na granici mogućeg, naročito u medicini, i da ima korist od manje regulative".

Odbila je da govori o razlozima zabrane ulaska u Kinu, kao i da komentariše zagonetnu poruku koju je objavila na mreži X: "Kina misli da sam agent CIA, a SAD misle da sam agent KKP."

Kineski ciljevi

Kineski predsjednik Si Đinping postavio je cilj da Kina postane globalni lider u nauci i tehnologiji do 2049. godine, stote godišnjice dolaska Komunističke partije na vlast. Vlada ulaže ogromna sredstva u razvoj onoga što naziva “tehnologijama genetske manipulacije”.

U govoru Kineskoj akademiji nauka 2019. godine, Si je izjavio da “ne smijemo dozvoliti da birokratija veže ruke i noge naučnicima i da beskrajni izvještaji i odobrenja guše njihovu energiju”.

Novi propisi koje je Državni savjet izdao u septembru zabranjuju izmjenu DNK u ljudskim reproduktivnim ćelijama – upravo onu vrstu istraživanja koju je dr. He sprovodio prije hapšenja u Šendženu.

Ipak, propisi istovremeno ostavljaju prostor za takav rad, navodeći da će državni zdravstveni organ nadgledati istraživanja koja "manipulišu ljudskim reproduktivnim ćelijama, zigotima ili embrionima i implantiraju ih u ljudsko tijelo radi razvoja".

Dr. He je rekao da su nova pravila nejasna kada je riječ o tome da li bi u budućnosti bilo dozvoljeno stvaranje genetski modifikovanih beba, ali ih vidi kao "znak da se Kina otvara u ovoj oblasti".

Ponosan na svoj rad

Kineski naučnici koji su 2019. godine osudili njegov rad sada uglavnom ćute, što, kako tvrdi, pokazuje promjenu stava u naučnoj zajednici.

Harlbat je rekao da kineske naučne ambicije mogu objasniti zašto se dr. He “ne tretira kao bivši robijaš” i zašto mu je dopušteno slobodno iznositi svoje stavove.

Dr. He je ponosan što je stvorio "zdrave, lijepe bebe" u Šendženu – bliznakinje koje naziva Lulu i Nana, kao i treću djevojčicu, Emi, za dva para roditelja. U sva tri slučaja otac je bio HIV pozitivan.

Gdje se djevojčice sada nalaze drži se u tajnosti, a njihovo zdravstveno stanje nisu provjeravali nezavisni izvori. “Neću ih staviti u kavez i dozvoliti ljudima da im uzimaju krv i seciraju ih. One su ljudska bića, nemojte ih tretirati kao miševe”, rekao je dr. He.

Već u novembru 2018. godine, nakon rođenja prvih genetski izmijenjenih beba, “Narodni dnevnik”, zvanično glasilo Komunističke partije, objavio je da su rođene bliznakinje iz embriona čije je gene dr. He izmijenio pomoću CRISPR tehnologije, nazivajući ih “istorijskim probojem Kine u primjeni tehnologije genetskog uređivanja za prevenciju bolesti”.

Tada su ga neki nazvali kineskim dr. Frankenštajnom. Taj nadimak smatrao je nepravednim jer "nikada nije ubio nikoga" i samo je "usrećio roditelje".

Iako ga je u početku ljutio nadimak, sada ga je prihvatio: “Sada mi se sviđa to ime, jer pokazuje da imam supermoć”, kazao je.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.