TOP-INTERVJU

Jasmila Žbanić za "Avaz": Život u Sarajevu postao je veoma težak i nezdrav, ali ne mogu bez njega

Pitanje je dana kada će Evropi doći na naplatu to što sarađuje s fašistima

L. Sarajlić-Ramović

Jasmila Žbanić

Foto: Imrana Kapetanović


Sarajevo Film Festival (SFF) će ove godine, dan prije svečanog otvorenja, u četvrtak u 20.30 sati u Ljetnom kinu „Coca-Cola“ (Metalac) upriličiti specijalnu pretfestivalsku projekciju radne verzije filma o Emeriku Blumu Jasmile Žbanić. Ulaz na projekciju je besplatan.

Ulaznice se mogu nabaviti onilne putem na tickets.sff.ba/films i na internet-stranici SFF-a, a od jučer i u Box Officeu u Bosanskom kulturnom centru.

Žbanić i produkcija "Deblokada" tragaju za filmskim arhivom, fotografijama i pričama o Blumu, legendarnom direktoru "Energoinvesta" i gradonačelniku Sarajeva. Odlučili su se za projekciju filma koji nije u potpunosti završen, kako bi građanima Sarajeva pokazali šta su do sada našli i kako bi građani mogli pomoći u završetku filma.

Šta smo bili

Uoči projekcije, Žbanić je za „Avaz“ dala intervju u kojem je govorila o Blumu, filmu „Quo vadis, Aida?“, ali i, sasvim otvoreno, o Sarajevu, stanju u Evropi i drugim temama...

Kada se rodila ideja da ekranizirate priču o Emeriku Blumu?

- Uvijek su me fascinirali ljudi koji su bili vrhunski profesionalci u svojoj oblasti, a kroz svoj rad su svjesno nastojali utjecati na razvoj cijelog društva. Blum je cijeli život posvetio napretku ljudi u Bosni i Hercegovini. Podaci o njemu su nas fascinirali. A što smo više razgovarali s njegovim saradnicima i gledali materijale, otvarao nam se jedan nevjerovatan svijet. Nevjerovatan iz današnje perspektive. Projekcijom koja je pretfestivalski događaj SFF-a želimo pokazati rezultat našeg dosadašnjeg rada i pozvati ljude da, ukoliko imaju još filmskog arhiva, fotografija, materijala, doprinesu završetku filma.

Koliko je ona značajna za današnju Bosnu i Hercegovinu?

- Veoma je važno vidjeti ko smo i šta smo bili i šta je bilo moguće postići. Samo deset godina nakon Drugog svjetskog rata, koji je bio još razorniji od ovog posljednjeg, u BiH, koja je bila zemlja nepismenih ljudi, Blum je napravio nevjerovatan ekonomski i kulturni progres. Vodio je naprijed cijelu BiH, zapravo cijelu Jugoslaviju. U „Energoinvestu“ su 70-ih godina radili na računarima koje su sami proizveli, 80-ih godina su imali email komunikaciju. Prodavali su mreže kompjutera u Kini i imali solidno tržište u Kini, pobjeđivali su na tenderima u Americi, imali svoju banku, gradili stanove za radnike, stručnjaci „Energoinvesta“ razvili su smjer automatike koji su Zagreb i Beograd kopirali. Uz sve ovo, bilo je tu još milion „čuda“. Od Bluma toliko toga imamo naučiti. On je govorio da moramo biti „gospodari svoje budućnosti“. A gdje smo sada? Jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope! Zašto? Mislim da u filmu leže neki odgovori.

U eri masovnih odlazaka Bosanaca i Hercegovaca iz zemlje, Vi i dalje imate adresu u Sarajevu na Marindvoru. Šta Vas još drži ovdje, s obzirom na to da ste etablirano ime u svijetu?

- Tu je sve ono što znam i volim, mada je život u Sarajevu postao veoma težak i nezdrav. Puno putujem, pa onda zaboravim neke stvari, a dio godine, zbog posla i mentalnog zdravlja, provedem u Berlinu. Opet, bez Sarajeva ne mogu. Ovdje ima više magije.

 Otkrijte nam šta ste snimali u Kanadi, kao i to šta su Vaši naredni projekti?

- Radila sam za američku produkciju HBO „The Last of Us“. Zbog lokacija smo snimali u Kanadi. Radi se o seriji koju producira Kerolin Štraus (Carolyn Strauss), producentica „Game of Thrones“, a kreator serije je Krejg Mejzin (Craig Mazin), koji je pisao i producirao „Černobil“. To je veoma zanimljivo iskustvo. U seriji igraju Pedro Paskal (Pascal) i Bela Ramzi (Bella Ramsey), sjajni glumici. Serija je rađena prema videoigrici koju igraju milioni ljudi. Ali rediteljski posao je, u suštini, isti: morate udahnuti dušu materijalu.

Posljedice rata

 Osjetite li ponekad žal za Oskarom koji Vam je bio nadohvat ruke?

- Ne. Prema svim matematičkim procjenama, nismo mogli dobiti Oskara jer nismo imali distributera do pred sami kraj. Film su svi izuzetno voljeli, samo što priča o genocidu ne prodaje kokice u kinu.

 „Ono što se dešava Bosni, desit će se i vama“, poručili ste prošle godine Evropi i svijetu. Dešava li im se to već?

- Da, jer, ako se pušta jedan fašizam, to ohrabruje drugi i bilo je pitanje dana kada će Evropi doći na naplatu to što sarađuje s fašistima. Strašno je što Evropa nema volje da zaustavi užasni rat u Ukrajini. Posljedice ovog rata bit će pogubne po Evropu.

Nismo imali namjeru "inficirati" kćerku

Uz supruga, i kćerka Vam je u filmskom poslu. Koliko Vam to znači?

- Damir i ja nismo imali namjeru filmom „inficirati“ kćerku, zapravo mislim da ima talente i za oblasti koje bi joj donijele drugačiji, vrlo ugodan i miran život. Sama je odabrala da će studirati dramaturgiju. Ona je prva osoba kojoj pokazujemo ono što radimo, jer nas uvijek zanima šta misli njena generacija. Recimo, ona i njeni prijatelji su bili fascinirani Blumom. Nikada, za sve ovo vrijeme tokom školovanja, nisu čuli za samoupravljanje, „Energoinvest“, Bluma, uspješnu Bosnu i Hercegovinu. To nije slučajno. To je politički program: mladi ljudi trebaju misliti da je ovo permanentno stanje i da se ne može promijeniti. Samo na taj način moguće je održavati ovakvu vlast i ovaj sistem vrijednosti u životu. Voljela bih da ovaj film vide mladi ljudi, da saznaju da ovo stanje nije naša sudbina. Ono je izbor svih nas.

Nude mi filmove s velikim zvijezdama

Nakon velikog uspjeha filma „Quo vadis, Aida?“ šta se u Vašem životu promijenilo?

- Dobivam puno ponuda iz SAD. Nude mi filmove s velikim zvijezdama i velikim budžetima. Pažljivo čitam i biram. Imam američke agente i britanskog menadžera. Potpisala sam za jedan veliki film, ali dok se stvari ne slože, sve uzimam s rezervom.

Više o temi Jasmila Žbanić

NA KIOSCIMA ŠIROM BIH
Danas u "Dnevnom avazu" čitajte: Ubi nas nebriga vlasti
POZNATA BH. REDITELJICA
Žbanić: Film o Emeriku Blumu govori o nekoj boljoj BiH
NA VRH

Podijeli članak na