Današnju konferenciju o unapređenju poslovnog ambijenta i vanjskotrgovinskog poslovanja organizovali smo s ciljem da na još jedan način uspostavimo direktan dijalog privrede i vlasti i da se direktno postave određena pitanja i da se naravno na njih pokuša dati konkretan odgovor, a efekat ove konferencije biće svakako pozitivan, rekao je u Sarajevu predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić na konferenciji za novinare  koju je organizirala Vanjskotrgoinska komora.
        
- Organiziranje ovakve konferencije predstavlja unapređenje rada Vanjskotrgovinske komore BiH i zadovoljni smo što su svi ministri, ambasadori i privrednici odazvali našem pozivu. Želimo da organiziranje ovakvih konferencija postane praksa u VTK BiH i to barem dva puta godišnje - dodao je Vasić.
        
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak rekao je da je najvažnije popravljanje imidža, da BiH postane zemlja kojoj se može vjerovati, jer je ranije bilo previše obećanja koja su prekršena, nisu ispoštovani obećani rokovi, tako da se u budućnosti mora biti ozbiljniji i odgovorniji.
        
- Važno je da ekonomska diplomatija radi zajedno sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Vanjskotrgovinskom komorom BiH i da u jednoj interakciji donesemo ono što nam treba - više investicija", kazao je Crnadak.
        
Dodao je da ekonomska diplomatija neće biti uspješna, nezavisno od toga kako ljudi koji se time bave bili kreativni i uspješni u tome, i neće donijeti potrebne rezultate, ako svi u BiH ne promjene neke stvari, ako se u cijeloj BIH ne stvori bolji poslovni ambijent, te veća pravna sigurnost, odnosno zemlja ne bude atraktivnija za investitore.         
        
- Unapređenje poslovnog ambijenata i nove investicije, te otvaranje novih radnih mjesta, treba da bude prioritet svih nivoa vlasti u BiH, jer je jučerašnjim stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH dobila najveću šansu, u poslijeratnom periodu. Prvi put je BiH dobila iskrenu podršku EU i međunarodnih finansijskih institucija, koji uvažavaju sve nivoe vlasti u BiH, sve kompetencije koje su na različitim nivoima i pruža podršku svima da rade svoj posao, a sve za dobrobit svih građana BiH - pojasnio je Crnadak.
        
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je da za unapređenje poslovnog ambijenata, BiH mora da bude stabilna, da njene institucije budu stabilne i da poslovanje, odnosno biznis bude predvidiv.
        
- Poslovno okruženje BiH kao i pitanje njene konkurentnosti je najlošije u regionu i Evropi, tako da je neophodno da se neke stvari iz korijena promjene. Potrebno je radikalno promijeniti zakonodavstvo, a u ovoj godini donijeti niz reformskih zakona, ali to je posao koji treba da se radi u kontinuitetu - kazao je Šarović.
        
Dodao je da bi BiH privukla strane investitore mora biti atraktivnija, a njena ekonomija mora biti konkurentnija, da bi mogla da izvoziti i na tržišta CEFTA-e, EFTA-e i EU te da nam predstoji niz reformi koje preizilaze iz SSP-a.
        
- Kada je riječ o drvnoj industriji, po pravilima Svjetske trgovinske organizacije, ne može se ograničiti izvoz trupaca, ali kao zemlja koja ima odgovarajuće resurse, možemo stimulisati kompanije koje umjesto što se bave izvozom sirovina, izvoze gotove proizvode. Kada je riječ o problemima sa kojima se susreću izvoznici proizvoda animalnog porijekla, rezultati su nam slabi, jer je BiH, za sedam godina uspjela samo da obezbjedi izvoz meda, ribe i sirove kože, što je zanemarljivo - pojasnio je Šarović.         
        
Šarović je naglasio da  je problem izvoza mlijeka unutrašnji problem BiH te je potrebno usvojiti određene standarde, uskladiti zakonodavstvo BiH sa  EU, odnosno mora postojati harmonizacija propisa koje donose entiteti i BiH sa propisima EU.
        
On je također rekao da statistički podaci govore da za višak mlijeka koje imaju mljekare u BiH nije odgovoran prekomjeran uvoz mlijeka iz EU u BiH, već su u pitanju neki drugi razlozi.
        
- Uvoz mlijeka iz EU u 2012. godini iznosio je 30 miliona litara, 2013. godine oko 20 miliona litara, a 2014. godine samo 10 miliona, što znači da je drastičan pad uvoza mlijeka - pojasnio je Šarović, te dodao da je u pitanju i smanjenje potražnje mlijeka.      
        
Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunnar Wigemark rekao je da od jučer imidž BiH unapređen, konačno je BiH na istom nivou kao i ostale države regiona.
        
- Iz perspektive EU, ako mogu tako reći vi ste sada postali normalna država, to je važan signal koji se šalje i samim investitorima, osigurava pravnu sigurnost i kao što je rekao ministar Šarović pred BiH je jako puno posla na unapređenju i provođenju socio-ekonomskih reformi - kazao je Gunnar Wigemark.
        
Dodao je da će usvajanje standarda i procedura EU doprinijeti većoj stopi vanjskotrgovinske razmjene.
        
- Ispunjavanje standarda EU otvara pristup tržištima širom svijeta, tržištima Kine, SAD-a, a ne samo Hrvatske o kojoj se često priča u BiH - pojasnio je Wigemark.   
        
Predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Suhad Ećo rekao je da smo danas čuli od ministra Šarovića da ne postoji način da se zabrani izvoz trupaca iz BiH, međutim mi smo sugerisali da se uvedu takse na izvoz trupaca, pa da proizvođači koji se bave većim stepenom finalizacije proizvoda dobiju određena stimulativna sredstva kako bi mogli unaprijediti svoju konkurentnost na evropskom tržištu.
        
- Na terenu je praksa da mi kao proizvođaći do sad nismo imali nikakve stimulanse od države. Plaćamo najskuplju sirovinu u okruženju. Mi smo insistirali da se usvoji izvozna strategija BiH, koju za sad nemamo. Drvna industrija persektivna je grana industrije u BiH, prošle godine ostvaren je izvoz od jedne milijarde i deset miliona KM, ali istovremeno podatak je da u tom izvozu 700 miliona KM izvezene oblovine. Kad je u pitanju izvoz, problem je što se trupci neometano izvoze, a gotovi proizvodi zahtijevaju dodatno certificiranje - pojasnio je Ećo.
        
Predsjednik Asocijacije građevinarstva Vanjskotrgovinske komore BiH Ladislav Bevanda rekao je da je Asocijacija iskoristila današnju priliku da napomene ministrima u čemu to oni mogu biti potpora bh. građevinarima.
        
- Poznato je da je BiH ranije obavljala znatan dio građevinskih radova u inozemstvu i u regiji, mi sad pomalo vraćamo te pozicije, stoga smo htjeli zamoliti ministre za pomoć u određenim segmentima gdje smatramo da oni to mogu učiniti. Prije svega je to pomoć oko radnih dozvola u stranim državama, a koordiniranost ministarstva vanjskih poslova sa ambasadama nam u tome mnogo olakšava.  Imamo dobar primjer iz Makedinije, gdje smo angažovani na jednom velikom projektu, a ambasador BiH u Makedoniji Zdravko Begović nam u svakom pogledu pomaže i slobodno ga možemo nazvati "čudom od čovjeka",  jer nam pomaže da skratimo procedure oko dobijanja dozvola - kazao je Bevanda.
        
Dodao je da bez pomoći države građevinari neće moći dobijati adekvatan broj dozvola na odgovarajući vremenski rok.
        
- To je nešto što smo mi istakli, potrebna nam je također ujednačenost regulative. Upravo u ujednačavanju regulative sa zemljama u kojima radimo vidimo šansu ministarstva vanjskih poslova BiH i ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da nam pomogne - pojasnio je Bevanda.
        
Predsjednik Grupacije proizvođača mlijeka i mliječnih prerađevina Vanjskotrgovinske komore BiH i direktor kompanije Meggle Kemal Hrnjić rekao je da je današnja konferencija bitna zbog dva pitanja, a to je izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina na tržište EU i potrebe zbrinjavanja viškova mlijeka koji su evidentni.
        
- Kad je u pitanju izvoz u EU, mi se borimo godinama da naši proizvodi nađu put na tržište EU, međutim evo i danas to nije slučaj, niti postoji konkretan datum kad će se to desiti, ali postoji ohrabrujuća vijest da je moguće rješenje ovog problema u naredna dva mjeseca.
        
Hrnjić dodao je da je ministar Šarović danas rekao da nema više puno prostora za opstrukcije usvajanja tri zakona potrebna za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU.
        
- Naravno, zbog nemogućnosti izvoza mlijeka u EU, ostali smo bez tržišta Hrvatske gdje smo izvozili oko 50 miliona litara mlijeka i zbog povećanja poljoprivredne proizvodnje u BiH mi danas imamo problem viška mlijeka u mljekarama. Bh. poljoprivrednici proizvode više mlijeka nego što mi možemo plasirati na tržište BiH i regije. Danas vodeće tri mljekare u BiH koje predstavljaju 70 posto bh. mljekarstva imaju 10 miliona litara viška mlijeka koje nemaju gdje plasirati - pojasnio je Hrnjić.