VAŠINGTON Rezolucija o Srebrenici je nacionalni interes SAD

Ko stvarno stoji iza važne inicijative u Kongresu

Erol AVDOVIĆ
15.06.2015 23:15

(Od stalnog dopisnika iz Sjedinjenih Američkih Država)

Oni koji se nadaju da će rezolucija o Srebrenici, u kojoj se najveći zločin u Evropi nakon Drugog svjetskog rata nedvojbeno kvalificira genocidom nad Bošnjacima, nestati s dnevnog reda Ujedinjenih naroda (UN) i drugih međunarodnih institucija završetkom komemorativnih aktivnosti 20. godišnjice ove tragedije - gaje iluzije.

Iz više izvora, a onda i uz najavu događanja u Njujorku i Vašingtonu, "Dnevnom avazu" potvrđeno je da se aktivnosti na tom planu nastavljaju te da Srebrenica još dugo treba biti u fokusu ovdašnjih diplomatskih i političkih aktivnosti.

Političke posljedice
 
Genocid u Srebrenici će se opetovano diskutirati i medijski te tematski razrađivati kroz jednu vrstu edukativne, a ne samo političke kampanje, navode oni čije se mišljenje uvažava u UN-u i utjecajnim krugovima u Vašingtonu. Naravno, i političke posljedice onoga što se dogodilo u istočnoj Bosni prije 20 godine ostaju aktuelne i neizbježne, posebno u Vašingtonu.
 
U isto vrijeme, kada se o pisanoj rezoluciji bude govorilo u centrali UN-a u Njujorku, bez obzira na ishod glasanja u Vijeću sigurnosti, pod "Capitol Hillom" uveliko će se raspravljati o još oštrijoj rezoluciji o zločinima počinjenim u BiH.
 
Rezolucija predstavničkog kongresa broj 310, koju je u ime Helsinškog odbora za ljudska prava u tom kongresnom domu u petak, 12. juna, predstavio republikanski zastupnik Kris Smit (Chris Smith), prelazi čak i onu tananu "crvenu liniju" po kojoj se u međunarodnim institucijama genocid u BiH formalno vezuje isključivo za Srebrenicu.
 
Važno je primijetiti da je u nacrtu kongresne rezolucije u tački 8 veoma važna odrednica. Tamo se, osim ponavljanja da je etničko čišćenje rezultiralo genocidom koji je kulminirao u Srebrenici u julu 1995. godine, pojašnjava da su se “konflikt i genocid u BiH događali od 1992 do 1995. godine". Ta vremenska odrednica, uz jasno spominjanje "agresije na (suverenu državu) BiH", sve je više prisutna u visokim akademskim i političkim krugovima na Zapadu, upravo u okviru kontinuirane obrazovne kampanje pod geslom “Da nam se ne dogodi opet”.
 
Amerikanci slijede tu liniju koju je nedavno za "Avaz" opet spomenuo novi britanski ambasador u UN-u Metju Rajkroft (Matthew Rycroft), koji je eksplicitno povodom Srebrenice rekao: "Kad kažemo nikad više, mi to stvarno mislimo!"
 
Institucionalna memorija

Uostalom, prevencija genocida, kako se navodi u kongresnoj rezoluciji o Srebrenici, "predstavlja i nacionalni interes SAD".
 
Besmislene su donekle i tvrdnje, posebno one iz Banje Luke, da iza prijedloga britanske rezolucije u UN-u stoje dvije poznate Bosanke, iako je njihov utjecaj nesumnjiv i u Londonu i Vašingtonu.
 
Baronesa dr. Arminka Helić, članica gornjeg doma parlamenta Velike Britanije, i globalno poznata Sanela Dženkins (Jenkins), koja djeluje s jedne od najprestižnijih adresa utjecaja i moći, Holivudu bliskog Malibua u Kaliforniji, nesumnjivo su dobro etablirane i povezane i njihov glas će sigurno biti uvažen.

Ali pokretanje ovih rezolucija dio je konzistentnosti jedne politike i naučenih lekcija iz Bosne, koje dvije važne zemlje Zapada, SAD i Velika Britanija, uz 20. godišnjicu genocida u Srebrenici žele izdići na nivo institucionalne memorije.

Protiv diskriminacije

Rezolucijom američkog Kongresa odaje se počast i svima onima, uključujući američke državljane, te "onim individualcima u Srbiji, BiH i drugim zemljama u regionu koji su riskirali i, u nekim slučajevima, izgubili svoje živote tokom njihove hrabre odbrane ljudskih prava i temeljnih sloboda i zalaganja za etnički identitet bez diskriminacije".
 
To je jedna od ključnih rečenica koja upire prstom u etničku diskriminaciju u BiH, koja se, nažalost, nastavlja na tim neprihvatljivim osnovama.

Vujanovićeva lekcija

Za razliku od kalkulantskog odnosa državnog vrha u Srbiji, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović nije imao dilemu. On je izjavio da je zvanični stav Podgorice u vezi s pitanjem Srebrenice identičan stavu Vijeća Evrope, koje 11. juli obilježava kao Dan sjećanja na genocid.

filip-vujanovic

Vujanović: Lijepo lice regiona

- Za razliku od nekih crnogorskih opozicionih partija, zvanična Crna Gora nema dilemu da se u Srebrenici 1995. godine dogodio genocid. Istovremeno, odlazim s osjećanjem dubokog poštovanja prema svim nevino stradalim žrtvama srebreničkog genocida. Ovo govorim ne samo kao predsjednik Crne Gore nego i kao čovjek koji se nada i vjeruje da se ono što se dogodilo u Srebrenici neće ponoviti. Nikome i nikada - rekao je Vujanović.

NA VRH