U nastavku sjednice Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta BiH, započete još 5. septembra i koja je tek iz četvrtog pokušaja imala kvorum za zasjedanje, podržan je ustavni osnov i principi Prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH i Krivičnog zakona BiH. Izmjene je predložio poslanik SDP-a Denis Bećirović, a odnose se na zabranu kandidiranja na izborima osobama pravosnažno osuđenim za ratne zločine, te na zabranu negiranja genocida.
Ove izmjene podržali su poslanik Damir Arnaut (SBB) i predsjedavajući Komisije, te članovi Šefik Džaferović (SDA), Željko Komšić (DF) i Senad Šepić ( Nezavisni blok). Protiv zabrane kandidiranja ratnih zločinaca na izborima i negiranja genocida bili su članovi Komisije Aleksandra Pandurević (SDS), Momčilo Novaković (NDP) i Nikola Lovrinović.
Bećirović je u izjavi novinarima ukazao na značaj podrške ovim izmjenama.
- To je važan korak, istina, nije mi jasno zašto pojedini poslanici također nisu podržali takav zakon, jer mi u BiH se suočavamo sa takvom situacijom da gotovo pola miliona stanovnika, Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih, nemaju to pasivno pravo, a ostali nemaju to pravo na cijelom teritoriju BiH. Ovdje se neki bave tim hoćemo li uskratiti pasivno biračko pravo ratnim zločincima. Mislim da je to apsolutno neprihvatljivo i stoga očekujem da će i Parlament imati dovoljno sluha da usvojimo ova dva zakona - rekao je on.
U izjavi novinarima, podržane izmjene Izbornog i Krivičnog zakona BiH, komentirao je i Damir Arnaut, predsjedavajući Komisije.
- Kada su u pitanju izmjene zakona koje je predložio kolega Bećirović, SBB je od samog početka vrlo jasno istakao da podržava te izmjene. Dakle, negiranje genocida i sve ono što stoji u prijedlogu kolege Bećirovića treba biti sankcionirano, dakle to su neke osnovne demokratske i evropske vrijednosti. Takvi zakoni su uobičajeni u zemljama Evropske unije, prema tome, zašto ih ne bi imali u BiH. Drago mi je što je to danas podržano - rekao je Arnaut.
Aleksandra Pandurević, zastupnica SDS-a i članica Komisije, optužila je SNSD, što će se izmjene zakona, koje podrazumijevaju zabranu kandidiranja zločinaca na izborima i zabranu negiranja genocida, naći u raspravi pred poslanicima Predstavničkog doma. Ona je naime, kazala da bi dolazak Lazara Prodanovića, poslanika SNSD-a, koji je nedavno podnio ostavku na članstvo u ovoj komisiji, promijenio rezultate današnjeg glasanja, koji bi išli u prilog SDS-ovim stavovima.
- Glas SNSD-a ovdje je presudio. I, neka ih bude sram. Tako se brane interesi RS? Da su oni bili tu, danas bi imali negativno mišljenje i ovo bi bio kraj procedure izmjena Izbornog zakona, i imali bi negativno mišljenje za izmjene Krivičnog zakona, protiv koga je SNSD tobože toliko protiv - kazala je Pandurević.
U nastavku sjednice Ustavnopravne komisije danas nije k znanju primljen Izvještaj o radu za 2016. godinu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV). Protiv Izvještaja su glasali SDS,NDP, za je bio SBB, dok su suzdržani bili članovi Komsije iz DF-a, SDA, HDZ-a i Nezavisnog bloka.
Inače, sjednici Komisije u ime VSTV-a prisustvovao je Admir Katica, šef kabineta predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije. On je kazao da je Tegeltija zbog zdravstvenih problema spriječen prisustvovati današnjoj sjednici Komisije, ali i sjednici Predstavničkog doma u srijedu, jer, kako je pojasnio Katica, zbog teže vrste povrede, Tegeltiji je liječnik propisao šest sedmica mirovanja.
Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma i član Komisije predložio je na sjednici zaključak da se Izvještaj VSTV-a skine s dnevnog reda te da se on razmatra kad Tegeltija bude u mogućnosti prisustvovati sjednici. Ovaj zaključak nije dobio podršku Komisije. Usvojen je zaključak Momčila Novakovića (NDP) da se od Kolegija Predstavničkog doma zatraži da obezbijedi prisustvo predsjednika VSTV-a sjednici Predstavničkog doma i to s šest glasova za (SDA, SDS, NDP, Nezavisni blok, DF, HDZ) te jednim suzdržanim glasom (SBB).
Nakon nastavka sjednice Ustavnopravne komisije, održana je i redovna sjednica ove komisije na kojoj su podržane izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je predložila Aleksandra Pandurević. Riječ je o izmjenama koje bi trebale ukinuti sadašnju zakonsku mogućnost da i povratnici sa stranih ratišta mogu zatvorsku kaznu zamijeniti novčanom i da imaju pravo na prijevremeni otpust. Ovaj prijedlog dobio je jednoglasnu podršku Komisije i po pitanju ustavnog osnova i po pitanju principa zakona. Pandurević je kazala da je ostala iznenađena stavom ministra pravde RS Antona Kasipovića o njenom prijedlogu.
- Za krivična djela iz Glave 16. uglavnom su propisane minimalne kazne od tri i pet godina. Jedino gdje je sud izricao kazne do godinu dana, bila su djela za odlazak na strana ratišta i učešće u neprijateljskoj vojsci, pa smo proteklih godina imali da je Sud BiH izrekao šest kazni do godinu dana zatvora. I onda se tu uvodi zamjena kazne novčanom kaznom, oni plate kaznu i ponovo odu na strano ratište. Naš prijedlog je da lica koja idu na strana ratišta, prije svega moraju odležati tu kaznu i da nema prijevremenog otpusta. Bruka je i sramota da Anton Kasipović napiše, što je bolesno, da mi na ovaj način diskriminišemo tu grupu, diskrimišemo ljude koji idu da se bore na strani ISIL-a - kazala je Pandurević.
I Arnaut je pojasnio zašto SBB podržava izmjene ovog zakona.
- SBB također podržava taj prijedlog. Radi se o ukidanju mogućnosti zamjene kazne zatvora za novčanu kaznu, a po svim pitanjima koje pokriva Glava 16. Krivičnog zakona BiH, a tu se, da podsjetim, radi o krivičnim djelima protiv integriteta BiH. Dakle, napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH, sprečavanje borbe protiv neprijatelja BiH ..., uključujući i priključenje stranim vojnim formacijama. Ovo je zaista jedan pozitivan Prijedlog zakona i mi to u potpunosti podržavamo. U velikom je interesu BiH i njene cjelovitosti i ustavnog poretka, i ja pozdravljam ovaj prijedlog - rekao je on.
