U ovom trenutku prioritet bh. vlasti morao bi biti sustizanje susjednih država, jer zaostajemo ne samo na putu ka Evropskoj uniji nego i u ekonomiji, privlačenju stranih investicija, kvalitetu obrazovanja ili izgradnji infrastrukture.  

Zahtjevan prioritet

U ostvarivanju ovog zahtjevnog prioriteta, EU može bh. vlasti najbolje podržati kroz strog i pravedan odnos, uz jasno navođenje onoga što se očekuje od BiH pri prilagođavanju zakonodavstva i sustizanja standarda Unije, smatra Adnan Ćerimagić, stručnjak Inicijative za stabilnost Evrope (ESI).

Komentirajući za "Dnevni avaz" zaključke Vijeća ministara EU od ponedjeljka, posebno u segmentu koji se odnosi na izbore, Ćerimagić ističe da su oni nejasni "i ostavljaju previše prostora za različite interpretacije".  

- Bh. vlastima je poručeno da EU u "zadatim rokovima" očekuje provedbu jedne presude Ustavnog suda BiH iz decembra 2016. I to na način da se time ne oteža provedba jedne presude Evropskog suda za ljudska prava iz decembra 2009. godine.

Nejasno je na koje rokove misle zemlje članice EU. Ako misle na rok od šest mjeseci, koji je za provedbu presude postavio sam Ustavni sud BiH, onda je on davno istekao, još u junu ove godine. Zadati rokovi mogu se odnositi na naredne opće izbore 2018. jednako kao i na one 2022. - precizira Ćerimagić.

Izubljene tri godine

Prema njegovim riječima, bh. vlasti moraju provesti sve presude svih ustavnih sudova u BiH.

- Ovo stavljanje fokusa na provedbu samo jedne presude, i to u vezi s izmjenom izbornog zakonodavstva, podsjeća na period pogrešnog insistiranja EU na provedbi presude u slučaju "Sejdić-Finci" kao uslova svih uslova na putu ka EU.

Zbog toga je BiH izgubila najmanje tri godine. S obzirom na to iskustvo, EU i zemlje članice posljednje su koje bi svojim nejasnim zaključcima trebale otvarati prostor da BiH ponovo ode u vrtlog beskrajnih rasprava o ustavnom i izbornom okviru u BiH te izgubi dodatno vrijeme i fokus s važnijih pitanja - smatra Ćerimagić.