Megalitskim i kiklopskim zidinama, tornjevima i utvrdama, jedan od najstarijih antičkih gradova u Evropi, ilirski grad Daorson, smješten u Ošanjićima kod Stoca, izaziva divljenje svakog putnika namjernika.  

Riječ je o jednom od rijetkih tadašnjih gradova na istočnoj obali Jadrana, koji je bio sjedište ilirskog plemena Daorsa, koji su u dolini rijeke Neretve živjeli od 300. do 50. godine prije nove ere.

Dijelom istražen

Činile su ga tri cjeline, od kojih je centralna bila tvrđava, odnosno akropola opasana zidinama od golemih kamenih blokova. U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku, bio je dug 65, a visok do 7,5 metara.  

Ovaj arheološki lokalitet, svojevrsna hercegovačka “Mikena”, koji je ne samo od državnog nego i od svjetskog značaja, proglašen je 2003. godine nacionalnim spomenikom BiH.

Arheolog Ante Vujnović, direktor Javne ustanove “Radimlja” Stolac, kaže da je ovaj lokalitet do danas sačuvan u izvornom obliku te da predstavlja izuzetno atraktivan arheološki lokalitet, koji je tek dijelom istražen.

- Značajna su arheološka istraživanja rađena prije posljednjeg rata, kao i nalazi koji su pronađeni na prostoru ovog starog grada. Istraživanja su rađena u više kampanja i sve što danas mi gore možemo fizički vidjeti, od samih zidina, kontura, putne komunikacije, iskopano je tada. Između ostalog, pronađeni su daorski novac, razni kalupi za izradu figura iz tog helenističkog razdoblja, nekoliko kaciga i kopalja. Svi ti nalazi spremljeni su u depoe Zemaljskog muzeja u Sarajevu – govori Vujnović.

Ovaj lokalitet značajan je ne samo s arheološkog nego i s turističkog aspekta, jer brojni turisti koji dolaze u Stolac da vide nadaleko poznate kamene stećke, obavezno posjećuju i Daorson.

Posjeta princeze

Zanimljivo je da je ovo utvrđenje 2014. godine s grupom turista iz daleke Saudijske Arabije i Kuvajta posjetila i princeza Saudijske Arabije, kćerka kralja Abdulaha bin Abdul Aziza. Nije krila oduševljenje onim što je vidjela na zidinama Daorsona, ali i na drugim lokalitetima na stolačkom području.

- Iznimno je atraktivan i Općina Stolac i JU “Radimlja” namjeravaju ga u budućnosti plasirati i za listu zaštićene svjetske baštine kod UNESCO-a - ističe Vujnović.

Potrebna trajna zaštita 

Ovaj nacionalni spomenik dijelom je ugrožen te mu u budućnosti, ukoliko se ne pristupi trajnoj zaštiti, prijeti urušavanje.

- Tu je najveći problem što je Daorson zidan suhozidom, kamenom bez vezivnog materijala, koji je iznimno porozan i urušava se sam od sebe, a tu je i ljudski faktor. Sve je to doprinijelo određenoj dozi uništenja Daorsona. Malo se radi na očuvanju. Općina Stolac nema finansija, a država iza nas zaista ne stoji po tom pitanju. No, mogu najaviti jedan projekt prekogranične saradnje, gdje planiramo prijaviti Daorson za razna istraživanja - navodi Vujnović.

Kako stići 

Putna komunikacija prema Daorsonu postoji, ali za sada samo za automobile i kombije. Prije 10 do 15 godina, izgrađen je put širok 2,5 metara. Većim dijelom je asfaltiran, odnosno tek je od 500 do 600 metara makadamski put koji vodi do ovog arheološkog čuda.