U BiH su ljudi dobri, pomažu nama migrantima, donose hranu, odjeću, sami nam prilaze i nude pomoć. Nismo doživjeli nikakve neugodnosti, razumiju nas, ali mi smo u teškoj situaciji, ispričao je za "Nezavisne" jedan mladić iz Kabula (Afganistan), koji trenutno boravi u Sarajevu.

Tvrdi da je zbog političke situacije i straha za život pobjegao iz Afganistana i da želi dalje u Holandiju, gdje ima rođake i gdje zamišlja da će imati bolji život. Kaže da trenutno boravi u jednoj privatnoj kući te da je zatražio azil.

Migranti koje su novinari "Nezavisnih" sreli spremni su da porazgovaraju, ali bez navođenja imena i fotografiranja jer kažu da su ionako u teškoj i neizvjesnoj situaciji kako dalje.

- Sarajevo je lijep grad, ljudi su spremni pomoći. Ovdje smo već dva mjeseca, čekamo da idemo dalje, nećemo ovdje ostati - kazala su dvojica Pakistanaca.

Jedan migrant rekao je da su ljudi u BiH dobrog srca, ali da, koliko vidi, i ovdje se teško živi.

Iako iz Ministarstva sigurnosti BiH tvrde da se situacija sa migrantima popravila i da država može odgovoriti zahtjevima za smještaj, situacija na terenu govori drugačije.

Naime, sve je više onih koji su u potrazi za boljim životom, u bijegu od rata, tortura, loše politike i loše ekonomije odlučili krenuti na put ka zapadnoj Evropi, pa su tako uslijed blokada na granicama u Hrvatskoj, Mađarskoj, Grčkoj, došli u BiH.

Da kapaciteti u Imigracionom centru nisu dovoljni, govori informacija da je veliki broj migranata iz Sirije, Libije, Afganistana, Alžira, Tunisa, Bangladeša i tako dalje smješten po privatnim kućama u Sarajevu i oko Sarajeva, te motelima i hotelima.

Hajrudin Solak iz Udruženja "Pomozi.ba" kaže da se ovo udruženje već mjesec dana "druži" sa migrantima koji dolaze iz Afganistana, Libije, Pakistana, pa čak i iz Indije, ali da je najviše onih koji su iz Sirije.

- Pokušavamo im pomoći sredstvima koja imamo i koja građani doniraju. Građani su stvarno spremni pomoći, donose hranu, odjeću, neki su i svoje kuće ponudili za smještaj - kazao je Solak, koji navodi da se u dvije kuće na području općine Vogošća nalazi 57 migranata.

Tvrdi da se ovom udruženju u posljednjih mjesec dana obratilo oko 200 migranata za pomoć, te da su dio njih smjestili i u motele i hotele i to od sredstava koja su donirali građani.

Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH, kaže da u Azilantskom centru u Delijašima, kod Trnova, trenutno boravi između 60 i 80 migranata, dok prema podacima koje smo dobili iz Službe za strance, ova cifra se penje na 100.

Mektić ističe da je taj broj vjerovatno veći, jer nisu svi u centrima, oni mogu, kako ističe, boraviti gdje žele.

- Ako imaju novca za hotele, mogu i u hotele, mogu i u hotel "Evropa", ako hoće, to im mi ne možemo zabraniti. Ono što želim reći je da oni u Azilantskom centru imaju hranu, odjeću, medicinsku zaštitu, sve što im je potrebno - kazao je Mektić.

Međutim, priznaje da je u februaru u BiH ušlo 600 migranata, a da je tokom marta do sada ušlo njih još 190, te da su to ozbiljni problemi za državu, ali i kompletan zapadni Balkan.

On je dodao da se otvaraju ilegalne rute, te da je jedna od njih ona koja nama pravi ogromne probleme jer migranti iz Turske dolaze u Grčku, iz Grčke idu u Albaniju, iz Albanije u Crnu Goru i iz Crne Gore u BiH.

Tvrdi da će situacija postati i gora jer je BiH došla na red, nakon Srbije, Hrvatske i Mađarske.

Da je veliki broj neregularnih migranata i izbjeglica posljednjih nekoliko mjeseci ušao u BiH, potvrdili su medijima ranije i iz Granične policije BiH.

Mektić je kazao da se posebno vodi briga i osiguravaju posebni uslovi i smještaj za porodice sa djecom i maloljetnike koji putuju bez roditeljske pratnje.

- Maloljetnike bez roditeljske pratnje smještamo u Centar "Maus" u Doboju, oni imaju najbolje uslove - kazao je Mektić, a na naš upit je li povećan broj maloljetnika bez pratnje, odgovario je da jeste.

Ističe da su problem i porodice sa maloljetnom djecom, te da njih ne mogu smjestiti u Azilantski centar, nego moraju obezbijediti posebne uslove za njih.