TURISTIČKA PATROLA

Goražde: Grad heroj, grad rukometa i dobrih i gostoprimljivih ljudi

Piše: A. BAJRAMOVIĆ

19.7.2018

Od ljekara i pripovjedača Isaka Samokovlije do tekstopisca i kompozitora Rade Jovanovića, Drina je predstavljala izvor inspiracije za najbolje i najemotivnije pjesme i pripovijetke, ali su njen šum, zelena boja i neukrotiva snaga nadahnuli i brojne druge pisce, slikare, reditelje...  

I baš kao što je njena „bistra čarobna boja, puna sunca“ prije više od 70 godina, Samokovliju „ispunila za cijeli život vedrinom, čistotom i nekom čudesnom snagom”, Drina i danas goraždanska jutra čini ljepšim.

Čuvanje tradicije

Goražde je grad heroj, ali i grad rukometa, kako piše na tablama dobrodošlice na ulazu u njega. Ali i grad dobrih, gostoprimljivih ljudi, u šta su se uvjerili svi koji su ga posjetili. Iako je mnogo poznatiji po industriji i izvozno orijentiranim kompanijama, u okolici postoje mjesta koja vrijedi posjetiti.  


Kompleks „Ada“ na riječnom otoku kod Ustikoline polazna je stanica za splavarenje


Svaki kamen ovog prostora dio je historije. Od prvog naselja na lokalitetu Jagnjilo kod Zupčića, za koje su njemački arheolozi utvrdili da je starije od 7.000 godina, nekropola stećaka, među kojima je i ona na Goršić polju sa UNESCO-ove liste, do Turhan Emin- begove džamije u Ustikolini, najstarije u BiH, ili bh. nacionalnih spomenika - Turbeta Sijerčića na Odžaku, Rimskog mosta na Kožetinu, starog groblja na Presjeci ili crkve u Sopotnici u kojoj je radila prva štamparija u BiH...

Herenda: Jedan splav dnevno


Oni koji nemaju vremena baviti se prošlošću, svoj mir mogu pronaći na plažama uz Drinu, nadmudrivati se s mladicom, lipljenom ili pastrmkom iz njenih brzaka, tamo gdje je, prije tačno 80 godina, Halil Sofradžija ulovio najveću, 58 kilograma tešku, mladicu u BiH. Ili se, jednostavno, otisnuti splavom ili čamcem niz dvadesetak kilometara prirodnog vodotoka koji još nije zarobljen zidom hidroelektrane.

Starih triftara više nema, a nove kormilare na splavu danas je teško naći, kažu u turističkoj agenciji „Obner“. Uz pomoć Ministarstva turizma FBiH, obučili su mladiće koji su se potom priključili valu onih što svoju sreću traže van granica ove zemlje. 

- Trenutno smo u situaciji da nemamo obučenih ljudi i možemo spustiti samo jedan splav tokom dana – kaže suvlasnik „Obnera“ Armin Herenda.  

Nekropola Goršić polje je na UNESCO-ovoj listi


I jedan splav dovoljan je da tradicija bude sačuvana, ali za svaki slučaj turistima su na raspolaganju i čamci, kojima se mnogo lakše plovi.

Polazna stanica je riječni otok „Ada“ kod Ustikoline, kompleks s restoranom, nizom bungalova, novosagrađenom ljetnom baštom sa 120 mjesta i pješčanom plažom. Simboličnih 20 KM košta noćenje na otoku, a nabavkom kvadova za djecu i odrasle, gradnjom igraonice za djecu, terena za fudbal, badminton i odbojku na plaži, gosti bi se ovdje trebali zadržati duže od dva-tri dana, koliko sada ostaju.

Na uzvišenju Rorovi sagrađen spomen-park u kojem su izloženi tenk i topovi korišteni u napadima na grad


Mravinjac kod Goražda nemoguće je proći, a da pažnju putnika ne privuče natpis iznad naselja. Spomen-park sa slovima Titovog imena i velikom petokrakom, izgradili su stanovnici ovog mjesta odmah nakon Titove smrti.

Bez posebnog plana, Goražde je pretvoreno u otvoreni muzej, koji čuva sjećanja na otpor njegovih stanovnika tokom rata. Na uzvišenju Rorovi sagrađen je spomen-park u kojem su izloženi tenk i topovi korišteni u napadima na grad. U Zavičajnom muzeju u Centru za kulturu sačuvani su predmeti korišteni u ratu, od ručno izrađenog naoružanja, sprava za proizvodnju struje, do fenjera, improviziranih peći...

Ocjena više

U Omladinskoj ulici je prototip jedne od stotina centrala koje su na Drini proizvodile struju za grad pod opsadom, a iz ove ulice pristupa se Mostu ispod mosta, objektu koji je rahmetli Selver Sijerčić sagradio za siguran prelazak s jedne na drugu obalu.

Na putu ka Grepku, brdu s kojeg su kolone Goraždana, između linija, zasjeda i kroz minska polja u opkoljeni grad donosile hranu i lijekove, članovi Planinarskog društva „Goražde – Maglić“ sagradili su Planinarski dom „Nedim Pilav Jogi“, koji je omiljeno stjecište planinara iz BiH.

- Goražde uvijek zaslužuje ocjenu više, jer to je herojski grad u svakom smislu i ima jako lijepih predjela. Hendikep je što je udaljen od Sarajeva, kao nekog matičnog mjesta, ali želja i volja ljudi da nešto urade veoma je izražena – kaže Zeničanin Sinan Gluhić.

A uoči „Festivala prijateljstva“, koji početkom avgusta okupi najviše gostiju, evidentni su i brojni problemi - od urednosti grada i stanja infrastrukture do uređenosti plaža i Drine. To je rezultat dugogodišnjeg nemara vlasti prema ekologiji, ali i turizmu, oblasti o kojoj se brinu samo pojedinci.

Vjerski turizam 

Događaj iz decembra 1941. Goražde je svrstao na mapu važnih gradova za katolike cijelog svijeta. Časne sestre Jula Ivanišević, Berchmana Leidenix, Krizina Bojanc, Antonija Fabjan i Bernadeta Banja otete su iz samostana na Palama i četnici su ih sproveli do Goražda. Najstarija među njima, Berchmana, imala je 76 godina i nije mogla izdržati pješačenje, a ostale su zatočene u objekt nekadašnje kasarne, u kojoj je danas škola. Kako bi izbjegle zlostavljanje, skočile su s prozora. Čin časnih sestara, poznatih kao Drinske mučenice, dugo je bio predmet provjera, da bi ih 2011. papa Benedikt XVI proglasio blaženima. Od tada su intenzivirane posjete hodočasnika iz svijeta.

Najbolja hrana u „Casablanci“

Gurmani znaju gdje mogu pronaći najbolju hranu u ovom dijelu BiH. Priprema je kuhar Hamed Turkušić, koji je decenijama radio na prekookeanskim plovidbama, pet puta oplovio svijet, pa sidro spustio u Mravinjcu kod Goražda. Najviše ga se dojmila marokanska Kazablanka, pa je po njoj dao ime restoranu u kojem su jeli i ambasadori i prinčevi. Svaki obrok za mene je izazov, pa nema dana da ne nastane neki novi recept, kaže jedan od najboljih bh. kuhara, koji završava gradnju luksuznog hotela.

Kapacitet će biti oko 40 gostiju


- Ukupan kapacitet bit će oko 40 gostiju i mislim da je to dovoljno. Moja je želja uvijek bila da mogu primiti autobus putnika – uz osmijeh govori Turkušić.

Lovište na „Bijelim vodama“ 

Kompleks „Bijele vode“ na Krivoj Dragi još je jedna atraktivna planinska oaza s motelom, restoranom, bungalovima, bazenom i prostranom baštom za odmor u prelijepom ambijentu. 


Osim gastronomske ponude, od ostalih ga izdvaja i mogućnost korištenja lovišta površine oko 24 kvadratna kilometra.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.