INTERVJU

Radončić za Deutsche Welle: Nema otcjepljenja RS, nema trećeg entiteta i nema fildžan-državice

Ne ovisi sudbina BiH o tome ko će biti u Predsjedništvu, nego o tome koliko je ova zemlja međunarodno stabilna i koliko je prvenstveno ekonomski stabilna, a ja sam u tom smislu potpuni optimista

Radončić: Euroatlantske integracije jedan od ključnih ciljeva

Deutsche Welle

29.9.2018

Nema ništa od otcjepljenja RS, nema ništa od trećeg entiteta i nema ništa od fildžan-državice - kaže Fahrudin Radončić, kandidat SBB-a za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, u intervjuu za Deutsche Welle. 

Radončić se zalaže za dijalog u BiH.

Gospodine Radončiću, hoće li ovo biti Vaša treća sreća?

- Pa da budem iskren, ja sam 2010. godine poražen od gospodina Izetbegovića (Bakira Izetbegovića – tadašnjeg kandidata Stranke demokratske akcije za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na izborima – op.aut.) oficijelno sa 10.000 glasova, a 90.000 mojih glasova je proglašeno nevažećim. Ispalo je da jedino listić na kojem je upisano moje ime nisu ljudi znali da popune. Prije četiri godine SDA je uspjela da, usred izborne kampanje, plasira tu ogavnu neistinu o mojoj umiješanosti u ubistvo Ramiza Delalića Ćele. To je sada pravosnažno odbačeno pred Međunarodnim tribunalom EULEX u Prištini. I tada su morali da vrše jednu vrstu inženjeringa tako da mislim da u ovoj situaciji, s ovakvim kandidaturama i, što je još važnije, s jačanjem infrastrukture SBB-a, da će ta izborna krađa biti manja i da će se zaista pokazati da to jeste treća sreća.

I sada Vam je, prema ispitivanjima javnog mnijenja, najjači protukandidat iz SDA, ali ne više Bakir Izetbegović, već ovaj put Šefik Džaferović. Zašto bi građani birali Vas, a ne nekog drugog kandidata?

- Tjerate me da budem neskroman. Ja sam kao mlad čovjek sa 23/24 godine bio najmlađi urednik jednog republičkog lista u ex-Jugoslaviji. Sve vrijeme rata sam proveo u Sarajevu. Tvorac sam najvećeg novinskog sistema u historiji BiH. Graditelj sam najvećih zgrada u Sarajevu i BiH. Kao ministar sigurnosti sam pokazao za dvije godine jednu iznimnu učinkovitost. Moje ministarstvo ili ja, da budem još precizniji, predložili smo čak tri zakona: Zakon o zabrani ratovanja na stranim ratištima, Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Zakon o programu zaštite svjedoka. Kao ministar sigurnosti sam EUROPOL i potpisivanje doveo do kraja. Hoću da kažem da u meni postoji kombinacija izvanrednog menadžerskog i državničkog znanja.

Sarajevo treba navijati za Banju Luku, a Banja Luka za Sarajevo

Ukoliko uđete u Predsjedništvo, čekaju Vas veliki izazovi. Pratili ste, vjerovatno, rad aktuelnog saziva Predsjedništva koje se suočavalo s brojnim problemima i međusobnim neslaganjima. Vi se, kako sami kažete, zalažete za harmonizaciju. Kako mislite postići tu harmonizaciju ukoliko budete član Predsjedništva BiH?

- Dosadašnja politika zasnovana je na jednom klasičnom populizmu. U Predsjedništvu, pa i u cijeloj BiH, prenaglašeni su sukobi. Imate unutarbošnjačke sukobe, imate međunacionalne sukobe, imate međuentitetske sukobe. Mislim da je interes bilo kojeg legitimno izabranog predsjednika srpskog ili hrvatskog naroda jednak mom, odnosno našem – mislim na Bošnjake – veliki ekonomski projekti, razvojni projekti, navijanje da se takmičimo u dobru, da Sarajevo navija da se u Banjoj Luci dešavaju dobre stvari, da Banja Luka navija da se u Sarajevu događaju dobre stvari, da dijete iz Banje Luke s ponosom kaže da mu je prijestonica Sarajevo. To nisu tako daleke i nestvarne vizije. Ja sam uvjeren da, i ako u Predsjedništvo dođe, hipotetički govorim, gospodin Dodik, će i on gledati da napravi što bolji rezultat za srpski narod, a može ga napraviti jedino ako se posvetimo ekonomskim pitanjima, euroatlantskim integracijama i razvoju.

Zato sam veliki optimista i osobno vjerujem da za sve u životu, ako se nešto rješava, postoji takozvani ljudski faktor: umijeće pregovaranja, tolerancija i ja u tom smislu uopće nisam opterećen time ko će biti izabran u Predsjedništvo.

Kažete da ste optimista, čak i ako u Predsjedništvo dođe Dodik. No, bilo da je riječ o Dodiku ili Mladenu Ivaniću, imate, primjerice, problem kada je riječ o jednom od Vaših najvažnijih ciljeva, a to su euroatlantske integracije. Dodik je protiv prijema u NATO, Ivanićev stav je također jasan da BiH neće postati članica, sve dok to nije Srbija. Kako tu mislite postići harmonizaciju?

- Pa hajdemo riješiti stvari oko kojih u ovom trenutku nema dilema. To su ekonomski razvoj, zapošljavanje. Dalje, mi moramo ići na usvajanje evropskih standarda. Članstvo u EU nije da vi odmah postanete zemlja EU, nego da uzmete najbolje standarde zapadne civilizacije.

Ja sam Vas sada pitala za NATO. Hajdemo, molim Vas, prvo to razjasniti.

- Mislim da postoje stvari koje će leći same po sebi. Ja sam apsolutno uvjeren da će Srbija, prije ili kasnije, a to uopće nije tako daleko, neovisno od sadašnje retorike, postati dio NATO-a. U tom smislu, nije nemoguća ta ideja da srpski član Predsjedništva pristane na to da BiH uđe u NATO onda kada to uradi Beograd.

Kako komentirate spori put BiH ka EU. Kako namjeravate ubrzati taj put?

- Mislim da se kod nas prikriveno bije bitka između tri opcije koje nisu baš tako slabašne, neke su transparentno glupe, a neke su vrlo inteligentno sakrivene. Ima onih koji traže i žele otcjepljenje RS, ima onih koji bi voljeli treći entitet, ali vjerujte da ima i onih koji sanjaju o nekoj islamskoj državici u srcu Evrope. Znači, ja vjerujem u ideju BiH i da jedino suverena, nedjeljiva BiH jest opcija koju će građani na kraju izabrati.

Zašto onda neki u Sarajevu, ne samo Vaši politički protivnici već i građani, analitičari, novinari, imaju strah od toga da novi saziv Predsjedništva bude u sastavu Dodik - Čović - Radončić?

- Mislim da je to spin SDA, da SDA od mene pokušava da napravi čovjeka koji će nešto popustiti Miloradu Dodiku ili Draganu Čoviću. Ja baš i ne spadam u tu vrstu ljudi koji bi bilo šta popustili kada je u pitanju suverenost BiH i evropski put i NATO.

Gdje to još nećete popustiti? Možete li, molim Vas, biti konkretni?

- Pa nećemo im popustiti na vrlo preciznim stvarima: nema ništa od otcjepljenja RS, apsolutno, to nikada nećemo dozvoliti. Nema ništa od trećeg entiteta i nema ništa od fildžan-državice. Prema tome, to je spin SDA, to da su oni jedini čuvari cjelovitosti BiH, a politika SDA je najveći razbijač BiH, nakon Milorada Dodika. Meni se prigovara što vodim dijalog, a ja mislim da je dijalog neodvojivi dio konstruktivne i mudre politike. Ne ovisi sudbina BiH o tome ko će biti u Predsjedništvu, nego o tome koliko je ova zemlja međunarodno stabilna i koliko je prvenstveno ekonomski stabilna, a ja sam u tom smislu potpuni optimista.

Hrvati trebaju sami birati svog člana Predsjedništva

Ostanimo kratko kod izbora hrvatskog člana Predsjedništva. Kakav je Vaš stav o tome?

- Vi kao građanin možete uvijek reći da je najbolji građanski koncept, dakle to što zagovara gospodin Komšić. No, u državi gdje je jedan narod u apsolutnoj većini i gdje imate Dejtonski ustav koji je na nivou Berlinskog kongresa, imate vrlo ustavno definirana pravila igre da su tri člana Predsjedništva predstavnici tri naroda. U tom smislu Bošnjaci su dva puta izabrali gospodina Komšića za člana Predsjedništva, imamo vrlo jasno iskustvo da to nije pomoglo niti ekonomskom, niti međunarodnom statusu BiH. Ukoliko hoćemo da smo legalisti, a moramo biti legalisti i moramo se držati sistema, normalno bi bilo da Hrvati sami biraju svog člana Predsjedništva, a ne da Bošnjaci biraju dva člana Predsjedništva. To izaziva velike traume u međunacionalnim odnosima Bošnjaka i Hrvata i ja na tu stvar vrlo precizno gledam: Bošnjaci ne trebaju majorizirati Hrvate.

Kada je riječ o izboru za bošnjačkog člana Predsjedništva, rekli ste da su ovi izbori „referendum za Bošnjake koji trebaju birati između toga hoće li BiH ići evropskim putem ili ćemo biti imitacija, kolonija jedne autokratske vlasti koja se zove Erdoan". Kako ocjenjujete utjecaj Turske u BiH i šta ćete Vi promijeniti u tom smislu?

- Mislim da sada postoje dva vrlo snažna utjecaja na izborni proces u BiH, jedan je ruski u RS, a drugi je turski u Federaciji. Turski utjecaj u BiH je, za mene, u ovom periodu vladavine gospodina Izetbegovića nedopustiv. Mi želimo s Turskom, kao velikom državom, normalne odnose, ekonomsku saradnju, ali tu stvari ne štimaju.

Ne možete vi govoriti da ste za evropski put, ne možete govoriti da ste za EU i NATO a onda reći: "Mi ostavljamo BiH u amanet Erdoanu." Prvo, države se ne ostavljaju u amanet. Dalje, BiH je multinacionalna država, dalje, BiH nije privatno vlasništvo porodice Izetbegović. Sam utjecaj Turske može imati neke dimenzije kojih predsjednik Erdoan nije svjestan. Izetbegović pokušava da glumi bosanskog Erdoana, ne shvata da ovdje žive Srbi i Hrvati i da to nije tako jednostavno i dalje on ne shvata da je pobuna kod Bošnjaka velika. U finansijskom smislu, također, tu postoji velika zavjera ili varanje građana. Običan Bošnjak ne zna da Turska mnogo više investira u Srbiju nego u BiH.

Radončić je obavljao funkciju ministra sigurnosti BiH

SDA nije finansijski pomogla "Avazu"

Vi se u predizbornoj kampanji zalažete za preispitivanje porijekla imovine svakog političara, pa i Vaše. Šta imate reći o porijeklu Vaše imovine?

- Vrlo jednostavno, ja sam tvorac najprodavanijeg bh. proizvoda "Dnevnog avaza" i plus drugih 20-ak novina. Svi znaju da su to ogromni tiraži, da su dnevni prihodi bili viši od 100.000 maraka, kada se uzme marketing i kada vi to pomnožite sa 30 godina, lako je izračunati koliko je kompanija na tržištu i u tržišnim uvjetima ostvarila novca. Dalje, još 2000. godine ovdje je vlada gospodina Bičakčića poslala finansijsku policiju, Poreznu upravu, Tužilaštvo da utvrde porijeklo imovine "Avaza" i utvrđeno je da je sve upravo zarađeno na tržištu.

Vaš protukandidat Šefik Džaferović, ali ne samo on, kaže da ste imperiju "Avaz" sagradili zahvaljujući tome što ste bili oslonjeni na SDA, kojoj ste onda okrenuli leđa.

- Šefik Džaferović spada u vrlo neobrazovane političare. Ja sam prije rata radio kao novinar zagrebačkog "Danasa" i Vi znate da je to bila novinarska Sorbona. "Avaz" je...

Jeste li imali podršku SDA ili niste imali?

- Dozvolite, molim Vas. Prvi put u historiji Bošnjaka, neko je Bošnjacima ponudio na tržištu da imaju svoj nacionalni dnevni list, drugi su se stidjeli toga. S obzirom na to da je SDA tada bila vladajuća nacionalna stranka i čak, zahvaljujući Aliji Izetbegoviću, više pokret, normalno je da su ljudi iz SDA, jer je Alija tada na izborima dobivao po 700-800 hiljada glasova, najviše čitali "Avaz". To je bila ta vrsta takozvane oslonjenosti "Avaza" na SDA jer se radilo o velikoj nacionalnoj stranci i velikom nacionalnom projektu. Niti je tu bilo finansija, niti je tu bilo prljavog novca, niti je tu bilo nečega drugog.

Proces protiv mene je montirao lično Bakir Izetbegović

U maju ste oslobođeni prvostepenom presudom po svim tačkama optužnice koja Vas je teretila za krivično djelo udruživanja radi činjenja krivičnih djela - ometanje rada pravosuđa i davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem. Vi ste sve vrijeme tvrdili kako je riječ o politički montiranom procesu. Koga smatrate odgovornim za to?

- Pa ja sam rekao da je taj proces lično montirao Bakir Izetbegović preko svojih tužiteljskih struktura. Vratite malo film, ja sam kao ministar sigurnosti insistirao na tome da se otkriju sva politička ubistva u BiH. Ubijen je gospodin Jozo Leutar, Nedžad Ugljen, ubijeno je desetak vrlo značajnih ličnosti i onda se neko dosjetio: 'Hajmo, mi ćemo ušutkati Radončića tako što ćemo mu podvaliti naš leš.' To, naravno, nije moglo da prođe, ali kad je u pitanju konkretno Delalić (Ramiz Delalić Ćelo – op.aut.): pet godina se sudilo nekom Muhamedu Ali Gašiju da je on navodni ubica. Onda se četiri i po godine sudilo gospodinu Keljmendiju, odnosno indirektno meni. To znači da je prošlo deset godina od ubistva i znate šta se dogodilo sada kada je novi tužilac preuzeo slučaj "Delalić"? Nema dokaza. Neko je u Tužilaštvu zloupotrijebio tih deset godina da bi uništio dokaze koji bi odveli do pravog ubice i naručioca ubistva Ramiza Delalića. Za mene tu nema nikakve dileme, ja sam i kao ministar sigurnosti govorio da postoji državna mafija, ima izvanredne strukture i dalje su te strukture vrlo moćne i očuvane i apsolutno Izetbegović stoji iza toga.

Bogat među siromašnima

Kažete da nećete da budete bogat čovjek u zemlji siromašnih. I zaista, BiH je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi. Vi ste milioner. Kako se osjećate kada znate da pored Vas ljudi nemaju za komad kruha?

- Najveći problem BiH je što nije implementiran kapitalizam. Ljudi ne shvataju da ste vi, kao vlasnik tornja ili kao vlasnik medija, sretni zbog toga što imate 500 ili hiljadu uposlenika koji svakog mjeseca prime plaću prvoga, sa svim doprinosima i obavezama prema državi, da ste sretni zbog toga što ste sačuvali stotine mladih novinara da ne odu iz ove zemlje, da ste sretni zbog toga što ste sačuvali grafičare, što ste svoj grad uljepšali nekim tornjem ili zgradom da pokažete da naša generacija može da se nosi sa Evropom u najboljem smislu vrijednosti koje Evropa ima. Vi već sada imate makar deset bogatijih industrijalaca od mene. Najveći problem je što domaća korumpirana administracija ne dozvoljava domaćim investitorima da se razviju. Hoću da kažem da sam ja vrlo iskren u tome kada kažem zašto bih ja bio bogat u zemlji siromaštva i zašto bih ja bio sretan čovjek u zemlji nesretnih ljudi.

Radončić: Neću da budem bogat u zemlji siromašnih

"U politici nema iskrenosti". To su Vaše riječi, rekli ste to u jednom od Vaših intervjua. Koliko ste Vi iskreni?

- Ne znam gdje ste našli tu moju navodnu izjavu.

U jednom od intervjua u "Centralnom dnevniku" Senada Hadžifejzovića. Koliko ste Vi iskreni?

- Najvažnija je stvar je da političari budu iskreni, odnosno budu pošteni prema građanima kada govore javno. Znam otprilike u kojem kontekstu sam to rekao. Znači, Fahro Radončić nikada neće reći da ćemo zaposliti 100.000 ljudi, a onda se baviti manipulacijom da sa biroa rada skine neke ljude i da im posao za 200-300 maraka i kaže kako, eto, na birou ima manje ljudi. Ja nisam čovjek koji će lagati žrtvama genocida u lice i reći da imamo tužbu i da ćemo je dobiti. Govori se o tome da svaki političar mora narodu govoriti istinu kada obećava.

Nemate političara na svijetu koji će sve iskreno reći drugom svom rivalu. Zašto bih ja bio iskren prema nekome ako taj neko želi da razbije BiH. Neću ga lagati, mogu da šutim. Dakle, ako prešutite, ne znači da ste lažov, bolje je da prešutite i da se ta iskrenost zloupotrijebi zbog vašeg nastojanja da budete dobar čovjek.

Pratite situaciju, u svim svjetskim zemljama postoji nešto što se zove državna tajna, vojna tajna, postoji nešto što se zove interna tajna i ne možete očekivati da po tim pitanjima budete iskreni s bilo kime, jer vas na kraju zakon obavezuje. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.